000120 |
Previous | 2 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
чУ,.. ,H',''f' r j'r'Vtyji' wV.i-i- V J' . ', ,v, . . . . ' . ,,t , s ... .- -. -- .! "!- - '-- . -- -, -- - - . ' "Izmedu rada i kapitala nema niSta zajednickog oslm borbe", kazao je jedan veliki radn!6ki u6i-tel- j. Svakog dana Ima stotine slu-6aje- va koji potvrduju istinltost spo-menu- te 6injenlce. U Sjedinjenim Drzavama I Kanadi, kao i u ostalim kapitalistidkimzemljama, ne prode dan da negdje ne izbi ja neki sukob izmedu radnika i poslodavaca. Povijest radni6kog pokreta sastoji se u cjelosti od klasne borbe — kompanijskog nasilja, izrabljlvanja i proganjanja radnl§tva po kapita-listi6k- o klasl i njezinlm drfavnim aparatima — sudovima, policiji, puSkarima, driavnoj miliciji, vojsci ltd. Kapitalisti su uvijek traiili i izmiSljali razne na6ine ubrzavanja rada. Za tu svrhu upoSljavali su stru6njake 6iji zadatak je bio uvo-di- ti vi§u normu prolzvodnje po rad-nik- u. Ako je jedan radnlk proizvo-di- o, recimo 100 komada neke robe za 8 sati, biio mu je nametnuto da proizvodnju pove6a za 10, 20, 30 posto i vise. Uvadani su razni drug! na6ini ubrzavanja proizvodnje po-p- ut "timing" slstema. Radnici su bili prisiljeni da u odredeno vrijeme izvrSe neku ma§insku bperaciju na stanovitom broju metalskih proiz-vod-a. Da bl to mbgli obaviti u od-redeno vrijeme moral i su se napre-za- ti umno i fizi6ki. To je nemlnov-no,.prouzro6ava- lo nervoznost I po-gorSav- alo njihovo zdravstveno sta-nj- e. Ako nisu uspjeli da u odrede-no vrijeme proizvedu §to Im je bllo naredeno, to je bilo zablljezeno. po kompanijskim nadzornicima I takav radnik je brzo ostao bez posla. Poslodavci su iskoriStavali i druge na6ine da Iz radnika izvuku Sto viSe profita. Iznajmljivali su propagandiste koji su propovijedali kako radnici trebaju suradivati i §to vi§e proizvoditi da bi mogli imati posao. Isticali su da radnik mora dati "fair day's work for day's wages". Ovakvegrube neistinitosti 6uju se joS i danas. U okolici Pittsburgha u Pennsyl-vani- ji pojavio se je jedan novi pro-povjed- nik klasne suradnje, po ime-n- u Wayne Alderson. Prije nekollko godina bio je potpredsjednik jedne korporacije u Monogahella Valley nedaleko McKeesporta. Kompanija je, navodno, blla na rubu propasti kad je on preuzeb upravu, a dvije godine kasnije imala je 4 mjlijuna dolara profita. On" je, kaze vijest, propovijedao radnlcima potrebu izmirenja.. Re-dovi- to je odrzavao prodike. Radnici su dolazili nakon svrSenog posla. Vjerojatno je da su osjeball da je bolje prlsustvovati nego riziklrati gubitak posla. Ljudi su bill obma-njiva-ni laskavim rije6ima. Da bi ih nagovorio da teze i brie rade, on se je demagoSki, toboze zanlmao za njihove obiteljske probleme I nas-toja- o se sa svima Пбпо upoznati. Cinjenica da je kompanija koja je bila na rubu bankrotfranja, zabilje-zil- a 4 milijuna dolara profita, jasno pokazuje da su radnici bili prevare-n- l za toliku svotu. Predsjednik lokala United Steel Workers unije u to] Celidnoj Ijevao-nic- i, izjavio je da je tijesno suradi-„va- o s kompanijskim upravnikom. Lokal je pod nadle2no§6u 15. Dis-trik- ta unije kojeg je do prije godinu dana predvodlo po ilu glasu poz-na- ti unijski feker Joseph Odorcich, sada jedan oddva potpredsjedhlka unije. Prema novinskim vljestlma on se Cesto sastaje s kompanij-skim propovjednikom. Javno ga je pohvalio i s njlm se slikao. Ovaj propovjednlk klasne surad-nje je neSto lukavljl od mnoglh prijaSnjih. Da bi radnike lakSe obmanuo, on se sluzl demagogi-jo- m, pa pretend! ra da su mu na srcu interesi radniStva kao i kapita-list- a. Dabi bio sto uvjerljiviji radnl-cima, on ce izrecl i po neku "krltlfi-nu- " rije6 o poslodavcima I napome-nu- ti da bi radnidke zalbe trebalo brie rjesavatl i ako je mogu6e s nji-m- a se posavjetovati o kompanij-skim planovima. Da Aldersonovo propovijedanje ide na ruku kapitalistima vidi se iz slijedece izjave upravltelja Wes-tinghou- se Electric Corporation Do-nal- da C. Burnham: "Wayne je svakako ispravan nagiaSivanjem vrijednosti osobe. Industrlja treba priznati pojedinca kao dio organizacije I nastojati da on tako osje6a. "To znaci izmijeniti samo nafiln u upravljanju — napustiti zapovje- - ..j U listu Toronto Daily Star objav-Ijen- o je nekollko 6lanaka i mnoStvo podatakao Industrijskoj bolesti od koje radnici gube zdravlje I prerano umiru. Iznijet бето ovdje nekoje od ovih podataka i spomenuti napore koji se б1пе da se ova bolest odstrani Hi ograni6i na minimum. Javnosti je pbznato iz vlastitog iskustva kako radnici u tvornicama, rudniclma i drugdje boluju zbog Stetnog djelovanja azbestosa,. radl-jum- a, slllcols, nlkla, oloya, benzi-n- a, sumpora, dinamitai nebrojenih drugih ve6ih ill manjih, otrova. Prema Izjavi ибепјака u ontarij-sko- m driavnom odjeljenju za Istra-iivan- je bolesti, sumnja je pala na nekih 25,000 kemijskih tvari na koje se gleda kao uzro6nike raznih oboljenja. Cak je i ona teku6ina za bojadisanje kose stavljena na listu otrovnih kemija. Mnogo toga je joS u procesu ispltivanja. U Kanadi je do sada иб!пјепо relativno malo u istrazivanju boles-ti u industrijskoj proizvodnjl. Tek sada se робе1о ovo pltanje postav-Ija- ti nadnevnl red neSto ozbiljnlje i efektivnlje. Od svlh Israiiva6kih laboratorija u zemlji najve6u aktiv-no- st je razvlo Unlverzitet u Toron-t- u. Dr. Robert Morgan koji predvo-d- i u istraiivanju kaze da bl se moglo postal znatno vise kad bi se doblla ve6a stimulaclja i financljal-n- a potpora ontarijske vlade. Kako stvari sada stoje tesko je dobiti sposobno osoblje i prosiriti prog-ram. U laboratory je uposleno samo devet osoba. "Svi mi koji se interesiramo I prou6avamo ovaj problem, — kaie Dr. Morgan, — nailazimo na vrlo loSI prijem kod onlh koji treba da nam daju pod-stre- ka I da nam pomognu". Dr. Morgan zali Sto je to baS tako, all, eto, uzeo je za prlmjer podatak iz svog prou6avanJa kojlm je dokazao da postojl veza izmedu azbestosa i raka u grlu. Svoj prona-laza- k je objavlo u jednom паобпот i r.. ,- -- dnlfikl stav. To niSta ne kosta" KoritaSI u vodstvu United Steel Workers unije stavise se u sluzbu kompanijskom propovjedniku. Je-dan od pomo6nika u glavnom uredu odreden je da mu bude na raspolaganju. Paul Lewis, koji je nasiijedlo Odor6i6a kao direktor 15. Distrikta unije, dao je podrSku propovjedniku klasne suradnje. re-kav- Si: "Wayne je svjetionik na poljani I ja zelim s njlm raditi". Fekerl na 6elu United Steel Wor-kers unije, umjesto da suzbijaju propagandu lainog mesije, odluCi-§evu- 6i kompanljska kola i pomo6l mu da radnlcima u беИбпЈт tvorni-- " cama propovijeda klasnu suradnju. Prema istlm vijestima, Alderson je takoder odrzao sastanke s unij-ski- m fiasnicima i kompanijskim upravniclma u Kanadi. John Mun-r- o, mi hi star rada u vladi premijera, Trudeau-- a Izrazio se je pohvalno o programu klasne suradnje. Strajkuju6i ugljokopafii u Sjedi-njenim Drzavama bili su izvrgnuti propagandi kapitalistiikog propo-vjednlk- a. Nekoji popovi рг!к1јиб1бе se toj kompaniji I zakazaSe "Dane Molltve" u ugljevnlm podru6jima. Zadnji баз je saop6eno da su molit-v- e odgodene. Rudarl su vjerojatno prozrijeli varku. Treba vise napora za zastitu zdravlja iumalu I zatim je pozvan da odiii predavanje na Akademijl nauka u New Yorku. U svojoj temi osvrnuo se na slu6aj radnika Aime Bert-ran- da u Sudbury, koji je posllje 17 godina rada u rudnlku azbestosa doblo rak na grlu. Zatra2io je pen-zij- u od ontarijskog Workmen's Compensation Boarda, all mu je ova vladina ustanova odblla dati penziju. Dr. Morgan je rekao da Je dozlvio гагобагапје kad je био kako je ontarijski minlstar rada, Bette Stephenson, govore6i na televizlji o slu6aju ovog radnika -- u Sudbury izjavi la da je Dr. Morgan diskredi-tira- n. "Nije 6udo, — kaie Dr. Morgan, — Sto imamo problem u regrutira-nj- u ve6eg brojaosoblja i proSirenju laboratorija, kad mi koji tamo ve6 radimo бијето ovakva'poniienja". I mnogl drugi istaknuti ljudi kri-tizir- aju nemarnost vlasti i posloda-vaca. Predstavnik Ontarijske Fede-racij- e Rada, Hugh Peacock je pozvao Ministarstvo rada da uposli ve6l broj inspektora za nadziranje zdravstvenlh prilika u tvornicama, rudniclma i drugdje gdje se. nalaze kemijskl otrovi. U mnogim slu6aje-vim- a — kaze Peacock — radnici moraju sami vodlti takav nadzor i svra6ati pozomost poslodavcu. Ali mnogim radnicima nije uvijek poznata opasnost kemijskih otro-va. Karakteristi6an slu6aj objavlla je Linda Jolley, predstavnica Mc-Mast- er univerziteta kad Je ispitala grupu radnika industrije gume u Kitcheneru. Oni su joj rekll kako rade sa kemijom broj 482, ali nisu imall pojma Sto se sve dogada kad se.ovu kemlju potnijeSa sa kemi-jom broj 754. Nesre6a je u tome Sto onl koji znaju ne kazu radnicima kako kemijski sastavci imaju u sebl uzro6nlke raka I kako se trebaju 6uvati. ima svakakvlh slu6ajeva. Nekl poslodavci su voljnl, neki nisu, upozoravati radnike na opasnost. Cltava stvar prikazuje se kao da pogoduje radnistvu. Imazato i raz: loga. Radnici su iskusili rrinoge kompanijske varke pa iz vlastitog iskustva znadu Sto je svrha svega toga. Stoga je bilo nuzno dobro za!e6eriti najnoviju zamku pri6a-nje- m kako poslodavci trebaju uva-zi- ti radnike i bit! s njima obazriviji nego su do sada bili. Nije isklju6eno da bi ovaj najno-vi- ji propovjednik klasne suradnje mogao biti i religiozni zaneSenjak, pa stoga pozivlje nepomirljive su-parni- ke na izmirenje. Kada bi stvar-n- o I bilo tako da zaista zell pomo6i radnistvu, kapitalisti nisu nikakve suse da bi smetnuli s uma svoj glavnli jedini cilj — profit. Kao Sto je rekao upravitelj Westinghouse korporacije, to kapitaliste пебе nista koStati ako s radnicima budu prijazniji nego su do sada bili, a ako 6e pomo6i zaludivati ih da teze rade I vise proizvode, tim bolje. Nltko do sada nije uspjeo opovr-gnu- ti 6injenicu da izmedu rada i kapitala ima iSto zajedni6ko osim borbe. To je 6injenica krute stvar-nos- ti koja se odraiava u svakodne-vni- m Strajkovima i drugim sukobi-m- a izmedu radnika i poslodavaca. Radnik na Strazi Neil Reimer, kanadskl direktor Oil, Chemical and Atomic Workers International Union je izjavio da u pitanju zaStlte zdravlja ipak nailazi na vece razumijevanje kod poslo-davaca, nego kod vlasti. Federal ni ministar rada, John Munro je obe6ao da ce se na prolje-c- e uspostaviti nacionalno srediSte koje бе se brinuti o zdravlju i sigur-nos- ti na poslu po cijeloj zemlji. Dobra ideja. Samo joS nije sigurno hoce Ii takvo srediSte biti na vislni svoje odgovornostl. Medu organl-zirani- m radnlcima I njihovom ruko-vodst- vu to se odobrava, ali se opaza i bojazan da bi takvo srediS-te moglo biti samo formalnost ill samo tijelo bez snage i efekta. Vldjet 6e se. Upravo ovih dana se i u ontarij-sko- m parlamentu govori o nado-pu- ni zakona za zastitu zdravlja u industriji. Обекије se efikasniji i Siri zakon koji 6e obuhvatiti i spri-je6i- ti sve uzro6nike bolesti u indus-triji. Pos6je6i zakon je previSe sku6en i manjkav. Provincija Onta-rio mora da u tome predvodi, jer u njoj je i najve6a industrlja. Vrijedno je uzeti do znanja i ono Sto kaze'Dr. Samuel Epstein, pro-fesormedicinskeS- kole Illinois uni-verziteta. On veil da se uvijek ne moie, uzeti za to6no ono Sto se pred javnost donosi o rezultatima istrazivanja otrova u industriji i industrijsklm proizvodima. Poslo-davci mogu potkupiti I preurediti izvjeStaje kako njima odgovara. Njih nije briga Sto se to 5ini na Stetu cijeloga druStva. Kao prlmjer Dr. Epstein je spo-men- uo jedan izvjeStaj McGill uni-verziteta u kome je izneSeno da azbestos kompanije u Quebecu nije tako Stetan po zdravlje kao azbestos neke druge kompanije. U IzvjeStaju je tako гебепо zato Sto je (Nastavak na st. 20) ii i j
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, April 12, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-02-15 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000056 |
Description
Title | 000120 |
OCR text | чУ,.. ,H',''f' r j'r'Vtyji' wV.i-i- V J' . ', ,v, . . . . ' . ,,t , s ... .- -. -- .! "!- - '-- . -- -, -- - - . ' "Izmedu rada i kapitala nema niSta zajednickog oslm borbe", kazao je jedan veliki radn!6ki u6i-tel- j. Svakog dana Ima stotine slu-6aje- va koji potvrduju istinltost spo-menu- te 6injenlce. U Sjedinjenim Drzavama I Kanadi, kao i u ostalim kapitalistidkimzemljama, ne prode dan da negdje ne izbi ja neki sukob izmedu radnika i poslodavaca. Povijest radni6kog pokreta sastoji se u cjelosti od klasne borbe — kompanijskog nasilja, izrabljlvanja i proganjanja radnl§tva po kapita-listi6k- o klasl i njezinlm drfavnim aparatima — sudovima, policiji, puSkarima, driavnoj miliciji, vojsci ltd. Kapitalisti su uvijek traiili i izmiSljali razne na6ine ubrzavanja rada. Za tu svrhu upoSljavali su stru6njake 6iji zadatak je bio uvo-di- ti vi§u normu prolzvodnje po rad-nik- u. Ako je jedan radnlk proizvo-di- o, recimo 100 komada neke robe za 8 sati, biio mu je nametnuto da proizvodnju pove6a za 10, 20, 30 posto i vise. Uvadani su razni drug! na6ini ubrzavanja proizvodnje po-p- ut "timing" slstema. Radnici su bili prisiljeni da u odredeno vrijeme izvrSe neku ma§insku bperaciju na stanovitom broju metalskih proiz-vod-a. Da bl to mbgli obaviti u od-redeno vrijeme moral i su se napre-za- ti umno i fizi6ki. To je nemlnov-no,.prouzro6ava- lo nervoznost I po-gorSav- alo njihovo zdravstveno sta-nj- e. Ako nisu uspjeli da u odrede-no vrijeme proizvedu §to Im je bllo naredeno, to je bilo zablljezeno. po kompanijskim nadzornicima I takav radnik je brzo ostao bez posla. Poslodavci su iskoriStavali i druge na6ine da Iz radnika izvuku Sto viSe profita. Iznajmljivali su propagandiste koji su propovijedali kako radnici trebaju suradivati i §to vi§e proizvoditi da bi mogli imati posao. Isticali su da radnik mora dati "fair day's work for day's wages". Ovakvegrube neistinitosti 6uju se joS i danas. U okolici Pittsburgha u Pennsyl-vani- ji pojavio se je jedan novi pro-povjed- nik klasne suradnje, po ime-n- u Wayne Alderson. Prije nekollko godina bio je potpredsjednik jedne korporacije u Monogahella Valley nedaleko McKeesporta. Kompanija je, navodno, blla na rubu propasti kad je on preuzeb upravu, a dvije godine kasnije imala je 4 mjlijuna dolara profita. On" je, kaze vijest, propovijedao radnlcima potrebu izmirenja.. Re-dovi- to je odrzavao prodike. Radnici su dolazili nakon svrSenog posla. Vjerojatno je da su osjeball da je bolje prlsustvovati nego riziklrati gubitak posla. Ljudi su bill obma-njiva-ni laskavim rije6ima. Da bi ih nagovorio da teze i brie rade, on se je demagoSki, toboze zanlmao za njihove obiteljske probleme I nas-toja- o se sa svima Пбпо upoznati. Cinjenica da je kompanija koja je bila na rubu bankrotfranja, zabilje-zil- a 4 milijuna dolara profita, jasno pokazuje da su radnici bili prevare-n- l za toliku svotu. Predsjednik lokala United Steel Workers unije u to] Celidnoj Ijevao-nic- i, izjavio je da je tijesno suradi-„va- o s kompanijskim upravnikom. Lokal je pod nadle2no§6u 15. Dis-trik- ta unije kojeg je do prije godinu dana predvodlo po ilu glasu poz-na- ti unijski feker Joseph Odorcich, sada jedan oddva potpredsjedhlka unije. Prema novinskim vljestlma on se Cesto sastaje s kompanij-skim propovjednikom. Javno ga je pohvalio i s njlm se slikao. Ovaj propovjednlk klasne surad-nje je neSto lukavljl od mnoglh prijaSnjih. Da bi radnike lakSe obmanuo, on se sluzl demagogi-jo- m, pa pretend! ra da su mu na srcu interesi radniStva kao i kapita-list- a. Dabi bio sto uvjerljiviji radnl-cima, on ce izrecl i po neku "krltlfi-nu- " rije6 o poslodavcima I napome-nu- ti da bi radnidke zalbe trebalo brie rjesavatl i ako je mogu6e s nji-m- a se posavjetovati o kompanij-skim planovima. Da Aldersonovo propovijedanje ide na ruku kapitalistima vidi se iz slijedece izjave upravltelja Wes-tinghou- se Electric Corporation Do-nal- da C. Burnham: "Wayne je svakako ispravan nagiaSivanjem vrijednosti osobe. Industrlja treba priznati pojedinca kao dio organizacije I nastojati da on tako osje6a. "To znaci izmijeniti samo nafiln u upravljanju — napustiti zapovje- - ..j U listu Toronto Daily Star objav-Ijen- o je nekollko 6lanaka i mnoStvo podatakao Industrijskoj bolesti od koje radnici gube zdravlje I prerano umiru. Iznijet бето ovdje nekoje od ovih podataka i spomenuti napore koji se б1пе da se ova bolest odstrani Hi ograni6i na minimum. Javnosti je pbznato iz vlastitog iskustva kako radnici u tvornicama, rudniclma i drugdje boluju zbog Stetnog djelovanja azbestosa,. radl-jum- a, slllcols, nlkla, oloya, benzi-n- a, sumpora, dinamitai nebrojenih drugih ve6ih ill manjih, otrova. Prema Izjavi ибепјака u ontarij-sko- m driavnom odjeljenju za Istra-iivan- je bolesti, sumnja je pala na nekih 25,000 kemijskih tvari na koje se gleda kao uzro6nike raznih oboljenja. Cak je i ona teku6ina za bojadisanje kose stavljena na listu otrovnih kemija. Mnogo toga je joS u procesu ispltivanja. U Kanadi je do sada иб!пјепо relativno malo u istrazivanju boles-ti u industrijskoj proizvodnjl. Tek sada se робе1о ovo pltanje postav-Ija- ti nadnevnl red neSto ozbiljnlje i efektivnlje. Od svlh Israiiva6kih laboratorija u zemlji najve6u aktiv-no- st je razvlo Unlverzitet u Toron-t- u. Dr. Robert Morgan koji predvo-d- i u istraiivanju kaze da bl se moglo postal znatno vise kad bi se doblla ve6a stimulaclja i financljal-n- a potpora ontarijske vlade. Kako stvari sada stoje tesko je dobiti sposobno osoblje i prosiriti prog-ram. U laboratory je uposleno samo devet osoba. "Svi mi koji se interesiramo I prou6avamo ovaj problem, — kaie Dr. Morgan, — nailazimo na vrlo loSI prijem kod onlh koji treba da nam daju pod-stre- ka I da nam pomognu". Dr. Morgan zali Sto je to baS tako, all, eto, uzeo je za prlmjer podatak iz svog prou6avanJa kojlm je dokazao da postojl veza izmedu azbestosa i raka u grlu. Svoj prona-laza- k je objavlo u jednom паобпот i r.. ,- -- dnlfikl stav. To niSta ne kosta" KoritaSI u vodstvu United Steel Workers unije stavise se u sluzbu kompanijskom propovjedniku. Je-dan od pomo6nika u glavnom uredu odreden je da mu bude na raspolaganju. Paul Lewis, koji je nasiijedlo Odor6i6a kao direktor 15. Distrikta unije, dao je podrSku propovjedniku klasne suradnje. re-kav- Si: "Wayne je svjetionik na poljani I ja zelim s njlm raditi". Fekerl na 6elu United Steel Wor-kers unije, umjesto da suzbijaju propagandu lainog mesije, odluCi-§evu- 6i kompanljska kola i pomo6l mu da radnlcima u беИбпЈт tvorni-- " cama propovijeda klasnu suradnju. Prema istlm vijestima, Alderson je takoder odrzao sastanke s unij-ski- m fiasnicima i kompanijskim upravniclma u Kanadi. John Mun-r- o, mi hi star rada u vladi premijera, Trudeau-- a Izrazio se je pohvalno o programu klasne suradnje. Strajkuju6i ugljokopafii u Sjedi-njenim Drzavama bili su izvrgnuti propagandi kapitalistiikog propo-vjednlk- a. Nekoji popovi рг!к1јиб1бе se toj kompaniji I zakazaSe "Dane Molltve" u ugljevnlm podru6jima. Zadnji баз je saop6eno da su molit-v- e odgodene. Rudarl su vjerojatno prozrijeli varku. Treba vise napora za zastitu zdravlja iumalu I zatim je pozvan da odiii predavanje na Akademijl nauka u New Yorku. U svojoj temi osvrnuo se na slu6aj radnika Aime Bert-ran- da u Sudbury, koji je posllje 17 godina rada u rudnlku azbestosa doblo rak na grlu. Zatra2io je pen-zij- u od ontarijskog Workmen's Compensation Boarda, all mu je ova vladina ustanova odblla dati penziju. Dr. Morgan je rekao da Je dozlvio гагобагапје kad je био kako je ontarijski minlstar rada, Bette Stephenson, govore6i na televizlji o slu6aju ovog radnika -- u Sudbury izjavi la da je Dr. Morgan diskredi-tira- n. "Nije 6udo, — kaie Dr. Morgan, — Sto imamo problem u regrutira-nj- u ve6eg brojaosoblja i proSirenju laboratorija, kad mi koji tamo ve6 radimo бијето ovakva'poniienja". I mnogl drugi istaknuti ljudi kri-tizir- aju nemarnost vlasti i posloda-vaca. Predstavnik Ontarijske Fede-racij- e Rada, Hugh Peacock je pozvao Ministarstvo rada da uposli ve6l broj inspektora za nadziranje zdravstvenlh prilika u tvornicama, rudniclma i drugdje gdje se. nalaze kemijskl otrovi. U mnogim slu6aje-vim- a — kaze Peacock — radnici moraju sami vodlti takav nadzor i svra6ati pozomost poslodavcu. Ali mnogim radnicima nije uvijek poznata opasnost kemijskih otro-va. Karakteristi6an slu6aj objavlla je Linda Jolley, predstavnica Mc-Mast- er univerziteta kad Je ispitala grupu radnika industrije gume u Kitcheneru. Oni su joj rekll kako rade sa kemijom broj 482, ali nisu imall pojma Sto se sve dogada kad se.ovu kemlju potnijeSa sa kemi-jom broj 754. Nesre6a je u tome Sto onl koji znaju ne kazu radnicima kako kemijski sastavci imaju u sebl uzro6nlke raka I kako se trebaju 6uvati. ima svakakvlh slu6ajeva. Nekl poslodavci su voljnl, neki nisu, upozoravati radnike na opasnost. Cltava stvar prikazuje se kao da pogoduje radnistvu. Imazato i raz: loga. Radnici su iskusili rrinoge kompanijske varke pa iz vlastitog iskustva znadu Sto je svrha svega toga. Stoga je bilo nuzno dobro za!e6eriti najnoviju zamku pri6a-nje- m kako poslodavci trebaju uva-zi- ti radnike i bit! s njima obazriviji nego su do sada bili. Nije isklju6eno da bi ovaj najno-vi- ji propovjednik klasne suradnje mogao biti i religiozni zaneSenjak, pa stoga pozivlje nepomirljive su-parni- ke na izmirenje. Kada bi stvar-n- o I bilo tako da zaista zell pomo6i radnistvu, kapitalisti nisu nikakve suse da bi smetnuli s uma svoj glavnli jedini cilj — profit. Kao Sto je rekao upravitelj Westinghouse korporacije, to kapitaliste пебе nista koStati ako s radnicima budu prijazniji nego su do sada bili, a ako 6e pomo6i zaludivati ih da teze rade I vise proizvode, tim bolje. Nltko do sada nije uspjeo opovr-gnu- ti 6injenicu da izmedu rada i kapitala ima iSto zajedni6ko osim borbe. To je 6injenica krute stvar-nos- ti koja se odraiava u svakodne-vni- m Strajkovima i drugim sukobi-m- a izmedu radnika i poslodavaca. Radnik na Strazi Neil Reimer, kanadskl direktor Oil, Chemical and Atomic Workers International Union je izjavio da u pitanju zaStlte zdravlja ipak nailazi na vece razumijevanje kod poslo-davaca, nego kod vlasti. Federal ni ministar rada, John Munro je obe6ao da ce se na prolje-c- e uspostaviti nacionalno srediSte koje бе se brinuti o zdravlju i sigur-nos- ti na poslu po cijeloj zemlji. Dobra ideja. Samo joS nije sigurno hoce Ii takvo srediSte biti na vislni svoje odgovornostl. Medu organl-zirani- m radnlcima I njihovom ruko-vodst- vu to se odobrava, ali se opaza i bojazan da bi takvo srediS-te moglo biti samo formalnost ill samo tijelo bez snage i efekta. Vldjet 6e se. Upravo ovih dana se i u ontarij-sko- m parlamentu govori o nado-pu- ni zakona za zastitu zdravlja u industriji. Обекије se efikasniji i Siri zakon koji 6e obuhvatiti i spri-je6i- ti sve uzro6nike bolesti u indus-triji. Pos6je6i zakon je previSe sku6en i manjkav. Provincija Onta-rio mora da u tome predvodi, jer u njoj je i najve6a industrlja. Vrijedno je uzeti do znanja i ono Sto kaze'Dr. Samuel Epstein, pro-fesormedicinskeS- kole Illinois uni-verziteta. On veil da se uvijek ne moie, uzeti za to6no ono Sto se pred javnost donosi o rezultatima istrazivanja otrova u industriji i industrijsklm proizvodima. Poslo-davci mogu potkupiti I preurediti izvjeStaje kako njima odgovara. Njih nije briga Sto se to 5ini na Stetu cijeloga druStva. Kao prlmjer Dr. Epstein je spo-men- uo jedan izvjeStaj McGill uni-verziteta u kome je izneSeno da azbestos kompanije u Quebecu nije tako Stetan po zdravlje kao azbestos neke druge kompanije. U IzvjeStaju je tako гебепо zato Sto je (Nastavak na st. 20) ii i j |
Tags
Comments
Post a Comment for 000120