Nase Novine, January 09, 1986

              т:-'-'
№ш'
..
I
te
р
.
& VECE KOD MEDICEVIH
т1 :Жч'Т .'
ЈШШШВШШШшШшшШШ11ШшШа
лждврижЈ-ЈЧтачЈ- л ЛЖ5Шv1lвl1lИ№1 wr' £.?.гШв£дЖч£ЈчЛ1%11вИдкИга9111!у!Н!к!1!1в!!1&!Н!!&Н!!!1№11с11рлл(№ач
© Domada atmosfera: (slijeva) domacin Dragoljub Medi6, Ivan
Marjanovic, Ruzica Marjanovic i Ivica JuriSid
(Nastavak sa strane 8)
jeto 0 Jugoslaviji. praktidno. nista nije znao
Ali. kako je rastao. rasla je i i njegova lubav
prema Jugoslaviji
Onda je zazelio da vidi Jugoslaviju i otisao
je. Bio je odusevljen. Javio se i sluzio jugoslo-vensk- u
vojsku Sad je pravi Jugosloven. Akti-va- n
je u drustvima, igra fudbal Mnogo je nau-di- o
za 15 mjeseci koliko je proveo u Jugoslaviji. - Pa. mi sve ovo Sto radimo u Centru. u
iseljenidkim drustvima. sve je to da smo blizi
nasoj domovini. da паба djeca ne zaborave ko
su i odakle su. Naravno, i ja sam aktivan u Cen-tru.
jedno vrijeme sam bio blagajnik, i to bas u
ono vrijeme kada je renovirana zgrada Centra
S kakvim smo samo zanosom radili taj Centar
Povratak
Jelonkovid Milorad: Ja sam iz Timo&ke kra-jin- e
i vec sam dvadeset godina u tudini, pet u
Francuskoj i ovdje petnaest. Naradio sam se, li-je- po
zaradio i valja se vracati svom zavidaju.
Vec sam poceo u Jugoslaviji i kucu da gradim. I
sada me. a ne samo mene, interesuje kakve su
mogucnosti u Jugoslaviji da se otvore privatne
radnje. Ja sam moler. mogao bin to da radim i u
Jugoslaviji. Ali, malo znam kakve su mogucnos-ti
zaposljavanja u maloj privredi. kakve su po-res- ke olaksice. Mi se poreza ne bojimo. naucili
smo svugdje na njega. ali treba da jasno znamo
na demu smo kad se vratimo u Jugoslaviju.
Mozda bi trebalo da matice iseljenika izdaju
kakvu brosuru o uslovima zaposljavanja iselje-nika
- povratnika.
Rad
Stanko Laketid: Roden sam u blizini Banje
Luke U Cikagu zivim osam godina. a prije toga
sam deset godina proveo na radu u Austriji. Na-ravno.
namjeravam da se vratim u Jugoslavia,
pa sam vec kupio nesto kucice u Banjoj Luci
Svi mi ovdje zivimo i radimo. ah su nam srca u
Jugoslaviji. Htio bih nesto da kazem o nama na
poslu. Iz Jugoslavije nas svi posjecuju. ali u
drustvima ili kod kuce A niko ne dolazi da vidi
kako nam je na radnom mjestu. A tamo - nije
lako Radi se. radi i samo radi. Dolar nije lako
zaraditi. Na nas bi se mogli mnogi i u Jugoslaviji
ugledati. Jer. ja cesto. gotovo svake godme.
idem u Jugoslaviju i ne mogu da razumijem ne-k- e
svoje poznanike i pnjatelje s jednakim inlen-ziteto- m
ne rade svih osam sati Ovdje bi odmah
dobili otkaz a ne bi se imali kome zaliti
Zarada
Rasid Ovdlna: Ja sam iz Bilece, a u Ameri-k- u
sam doselio 1960. godine. Ozenjen sam ta-ko- de Bilecankom, a ima i dvoje djece. Radim
kao stolar. Odmah sam poieo raditi s Ameri-kancim- a
i radim sve do sada. Posao je tezak. na
gradevini a gradevina je teska. Zaradi li se do-br- o - zaradi. potrosi li se --dobro - potrosi
Ako bas hodete u ciframa. sedmidno zaradim
550 dolara. Ali, koliko god doneses - malo je
Inade. udlanjen sam u radnidki sindikat i imacu
penziju. Moj sindikat ima dugu tradiciju - pre-k- o
ICOqodina. - Clan sam, naravno Jugoslovensko-ame-ndko- g
kulturnog centra u Cikagu. a bio sam i
jedan od osnivada Fudbalskog kluba Bosna- - u
Cikagu. Igrao sam deset godina. Sada vec po-ma- lo
godine potiskuju. pa se sa mladima ne
mogu nositi na ludbalskim igralistima. Kondiciju
odrzavam trdedi po parku i - za dolanma (Svi
trdimo za dolarima- - - prihvataju salu ostali)
- 0 povratku u Jugoslaviju јоб ne razmis-Ija- m Moram јоб koju godmu da radim da bih
zaradio penziju A i djeca su mala, ovdje rode-n- a.
valja ih skolovati U Jugoslaviju sam putovao
dva DUta - 1975. i 1978. godine. a namjeravam
ubrzo ponovo. Ne moze se dugo bez Jugosla-vije
Tamo mi zivi i majka. dopisujemo se. ali to
je malo Могз i da se vidi. - Kad sam prvi put dosao u Jugoslaviju.
ad sam se spustio avionom na dubrovadki ae- -
rodrom i ugledao onaj krs. suze mi udanle Bilo
mi je tesko. Drugi put je vec bilo lakse.
Kad nisam na poslu ili Centru. onda najradi-j- e idem na utakmice Zavolio sam amencku
profesionalnu kosarku i njihov nogomet. Eto.
tako prolaze moji amendki dani- -
Olimpijada
Ivica Jurlsid:
Ja sam Banjaludanin i vec dugo sam u inos-transt- vu
Dugo sam dlan iseljenidkih drustava.
bio sam irener Fudbalskog kluba Galeb-- . za-ti- m
Uprave JAKC-- a (Jurisic je u meduvremenu
izabran za pred'jednika JAKC-a- ) Pored osta-lo- g redovnog posla, bavim se i fotografijom
Moje (otografije objavljuju eminentni amendki i
jugoslovenski listovi. Kao (oto-report- er bio sam
angazovan na XIV zimskim olimpijskim igrama u
Sarajevu. Amerikanci su. inade, prije Olimpijade
opsirno pisali o naporima Sarajeva i Jugoslavije
da Olimpijada sto bolje uspije. Kasnije sam bio
svjedok tin napora i te sjajne organizacije. Kad
sam se vratio u Amenku. mnogi su se moji pri-jatel- ji
Amerikanci s velikim zanimanjem raspiti-val- i
o Sarajevu A гапце cesto su olimpijskom
gradu i naziv pogresno izgovarah
Inace. Jugoslavija vise nije ime koje se u
Americi samo pominje. nego koje se postuje
Tu. prije svega, treba zahvaliti ugledu koji je'
nas predsjednik Tito imao sirom svijeta. pa i na
ovom kontinentu U Americi se sada dobro zna
kakva je Jugoslavija i ko su pravi Jugosloveni
Naravno, svi mi zelimo da se vratimo u Ju-goslaviju
Jer. bez obzira koliko ko i kako zivio
ovdje. nostalgija za zavidajem je neprebolna I
zato mislim da je ideja o stampanju jedne knji-g- e
o uslovima naseg povratka u Jugoslaviju pa-met- na
stvar. Mi smo svi matenjalno dobro stali.
U Jugoslaviji bismo lako kupili kudu i otvorin
radnje. Ali. do toga potrebno nam je mnogo to-ga
da znamo. Na primjer. da li se vise isplati da
prodamo ovdje stvari ili da ih uvezemo itd
Prepreka su i djeca Jer. vecina nase djece
su rodena u Americi i vec se podinju amerikani-zira- ti
od malih nogu. Gledaju televiziju. ditaju
novine. govore engleski u odbanistu. skoli,
svugdje. A. onda. ameridki sistem skolovanja
nije isti kao nas i tesko bi se nase dijete uspjelo
prilagoditi novom nadinu skolovanja bilo gdje,
pa i Jugoslaviji Bilo je vise sludajeva da su nasi
ljudi odlazili u Jugoslaviju. pa su se zbog Skolo-vanja
djece morali ponovo vratiti u ;jedinjene
Ameridke Drzave. Povratak u domovinu je naj-bezboln- iji
prije polaska djece u skolu, ili nakon
zavrsetka skolovanja
Sreca
Ivan Marjanovld: Roden sam 1949 godine
u selu Hrgovi Donji. opstina Gradacac i vec sam
vise od decenije i po u Americi I nista Ijepse
nema nego kad se dovjek zapita Jesam li a
onaj isti Jugosloven kakav sam bio prije odlas-k- a
iz domovine?" A onda odgovori sam sebi
Jesam. ostao sam isti. ostao sam Jugosloven
A ima i da umrem kao Jugosloven
Ovdje ima dosta nasih ljudi koji su se dobro
snasli Ima biznismena koji uglavnom zaposlja-vaj- u
nase ljude. Uopste. nasi ljudi su vnjedni i
dobn radnici Ovdje se posao ne bira Ako pro-pust- is
posao. drugi ga jedva ceka. Dakle. ne
smije se ni jedna prilika propustiti I sve je na
prodaju. Uzmes stvar i odmah je na prodaju
Takav je ovdje stil zivota Stalno radis. radis.
kupujes - prodajes. kupujes - prodajes Mi
se tome moramo prilagodavati
No. bez obzira na taj dinamidan nadin zivo-ta.
mi nademo dosta vremena da smo skupa.
da -- mo blize Jugoslaviji. sasiajemo se u drus-Ivisn- a.
organizujemo zabave imamo radio i te-levizijs- ke
dasove koji su nam stalna veza sa do-movino- m
Tako smo. iako daleko. ipaki blizu
nase Jugoslavije
Djeca
Dragoljub Medid: Ja sam iz Bosanskog No-vo- g
i u Amenku sam doselio prije 16 godina
Nije me otjerala nikakva potreba. niti sam lose
zivio u Jugoslaviji Naprotiv. imao sam lijep po-sao.
izgradio novu kucu u Bosanskom Novom i
onda pozva me sestra da dodem u Cikago Ho-c- u
li. necu li. ne znam sta da radim Kazem zeni
- hajde da vidimo malo tu Amenku I krenemo
Bas mi je dobro rekao moj advokat E mo
Medidu--. veil mi on. tvoj otac e isao u svijet
trbuhom za kruhom. a ti ode trbuhom za auto-mobilo- m
Tadno je tako i bilo I dodem ovdje
- ne znas jezik. nemas nigdje nista. a djeca
sitna I sve ispocetka krenemo.
- Sad sesnaest godina poslije. hjepo sam
se skucio. Jedan mi sin radi. drugi studira. a svi
smo aktivni u ЈАКС-- u Bill smo se vratili u Ju-goslaviju.,
ali zbog skolovanja djece. zbog pro-blem- a
u nastavljanju skolovanja. vratim se ov-dje
ponovo Ali. imam namjeru da se opet vra-tim
u Jugoslaviju. Tamo je jos moja kuca. na-mjest- ili
smo je Ijepse nego ovu ovdje Sve mi.
dakle. moje tamo ceka.
Rekao bih jos i ovo da se ovdje veoma do-bro
duje Radio Jugoslavija Sve emisije smmam
i onda ponavljam koliko mi dusa zeli
Snimam i televizijske emisije Dobar dan
Jugoslavijo Tako sam nekako u stalnoj vezi sa
domovinom
Eto. tako smo proveli jedno hjepo i zanim-Ijiv- o
vede sa nasim zemlacima u kudi naseg
iseljenika Dragoljuba Medida u Cikagu Nije to
bilo obicno sijelo Bilo je mnogo vise od tocja
S. HODZlC
Snimio:
I. Jurisid
ј ►''_._ _ „ =у„ј7% .'-- ; ''
''јКУа.''!}'
'
P1ESNNC I РОШ1КА: Jevtusenkovi stihovi kao prilog drustvenom boljitku
Jevtusenko,
Voznesenski i
Rozdestvenski,
najpoznatiji
sovjetski pjesnici,
objavili su stihove
u kojima
podrzavaju
najavljene
promjene u
Sovjetskom
p Savezu isci rijetko pisu JtL. o dnevnoj poli-tic- i.
Obicno se oglase po-slije
nekog, kako se to
obicno kaze, povijesnog
dogactaja. Prekretnica na-dahnj- uje
poete. Koliko je
bila jaka zelja za radikal-ni- m
promjenama u goto-vo
svim sferama zivota u
SSSR-- u, potvrduje i serija
pjesama koje su napisali
sadasnji najpoznatiji sov-jetski
pjesnici. Te pjesme
mogu se s punim pravom
nazvati stihovima podr-sk- e
Mihailu Gorbacovu i
partijskim rukovodioci-m- a
koji lome obicaje ka-ko
bi promijenili ono sto
ne valja, ono sto se godi-nam- a
talozilo kao birokra-tiziran- a
svijest.
Na pocetku шјпа Je-vtusenko
je objavio u
Pravdi pjesmu s naslo-vo- m
Da se sto ne dogo-d- i.
Zapravo, od toga je sa-cin- io
kovanicu koja bi se
kod nas mogla prevesti
dasestonedesici, a pri
torn misli na ljude kojima
je samo btaio da sve osta-n-e
po starom, kako se ne
bi izgubilc stecene pozici- -
jc- - U toj pjesmi Jevtusen-ko
ohrabruje one koji su
za promjene, podsjecajuci
da su ljudi s filozofijom . dasestoncdcsi bacali i
prvoj lokomotivi klipove
pod kotacc, s ncvjericom
su docckali i prve zarulje.
Isto je bilo i kada jc prvi
put operirano srce. Svaka
ideja i ne uspijeva, kao sto
ni svaka trava ne nanosi
fenomeni
Ј11Гвк1н11111111111Г11К'
Pjesnikova podrska
Gorbacovu
iste posljedicec, kaze pje-sni- k.
Jevtusenko kaze sto su
ti desestonedesici cinili:
uskracivali su kompjutore
nasoj djeci, uvijek su pote-za- li
argumente da je to
bez presedana, masuci
pecatom zaboravili su da
je i oktobarska revolucija
bila bez presedana, vjecni
su bez presedana Lenjin i
Majakovski, Gagarin i
nuklearni moratorij.
Jevtusenko je pjesnik
koji i nije volio da pise o
politicki vaznim trenuci-m- a.
Stariji se vjerojatno
sjecaju pjesme koju je taj
poet napisao kad je Staljin
bio prebacen iz mauzoleja
u grobnicu. Bili su to sti-hovi
podrske Hruscovu i
destaljinizaciji. Pjesnik je
tada zapisao da ga je
strah od stisnute Staljino-v- e
pesnice, strah ga je da
se staljinizam ne vrati.
Cvrsta ruka
Nedavno je u casopisu
Novi mire objavljena nje-gova
poema pod naslo-vo- m Fuku. To je neka
vrsta poetsko-prozni- h me-moa- ra
u kojoj se spomi-nj- u
dogadaji-- od 1963. do
1985. godine.
Pjesnik kaze: Onaj tko
zaboravlja jucerasnje
zrtve, mogao bi i sam su-rra
postati zrtvom.. Tko su
slijepi poklbnici cvrste ru-k- e? Budale? Oni koji lu-ka- vo
izbjegavaju logorske
teme? Za one koji ne
razmisljaju, proslost i ne
postoji.
Kada se procita Jevtu-senko- va
poema Fuku,
jos je jasnije zasto se on
zalaze svim snagama, da
se iz fotelja izbace oni ko-jima
je cilj da se nista ne
desi.
Nedugo potom javio se
Robert Rozdestvenski sa
pjesmom o vrlo aktualnoj
temi. Zove se Odgovor-nos-t,
a prvi put ju je re-citir- ao
kao gost televizije.
U pjesmi kaze: Radni-ci
stenju, gori fabrika, ka-put.
Tko odgovara. Mnogo
je vremena traceno, na
pogresnom mjestu podig-nut-e
su tvomice, pada vri- -
jednost nacionalne valute,
za to ima velike odgovor-nos- ti
ali ne i onih koji od-govara-ju.
Ne moze se su-tje- ti.
Mora se nauciti pitati
i odgovarati. Odgovarati
za svoj posao, za svoju
glupost.'
Aktivna savjest
Pjesnik — intelektu-ala- c,
kako se obicno kaze
za Andreja Voznesenskog,
napisao je i nekoliko pje-sama
podrske naporima
koje cini sadasnje sovjet-sk- o
rukovodstvo.
U Pravdi, potkraj ruj-n-a,
objavljeno je nekoliko
stihova pod naslovom: O
aktuelnom.
Ta, i jos neke druge
pjesme vezane za sadasnji
politicki trenutak, objav-ljen-e
su oyih dana u mje-secni- ku
pisaca SSSR Ju-no- st.
U casopisu Junost€
Voznesenski je objavio i
pjesmu San s podnaslo-vo- m
Ironicni stihovi. U
pjesmi govori o tome ka-ko
se pocelo na posao do-laz- iti
na vrijeme, smanjio
se rast alkoholizma i sefo-- vi dolaze trijezni, a trije-za- n
je i milicionar. Daka-k- o,
ironija je u tome sto
on to govori kao da se sve
vec dogodilo, a zna se, ko-liko
jos treba uloziti truda
i muke da se dobije borba
s alkoholizmom.
Da bi se u potpunosti
shvatilo znacenje angazi-rani- h
pjesama, valja znati
da je SSSR zemlja u. kojoj
se poezija najvise cita. Za-to
i glas pjesnika ima po-seb- nu
tezinu.
Podsjetimo se da je na
nedavnom Plenumu CK
KPSS Gorbacov kazao,
kako ima i otpora promje-nama.
To su ljudi koji zele
da sve ostane po starom.
Kada se to ima na umu,
onda je jasno koliko su za-nimlj- ivi
pa i vazni stihovi
podrske Mihailu Gorbaco-vu,
koje su napisali pjesni-ci
vrlo cijenjeni i citani ne
samo u Sovjetskom Save-zu.
Branko Vkhovic
(Moskva)
- '„ "МЧЧ1Ј