Novosti, March 20, 1945

              %BfemiTfiTrJfn JltM i- -
STRANA 1 NOVOSTI Utorak 20 maiča 1945
NOVOSTI
Published every Tuesdav Thursdav and ScrturdaT by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in the Registrv Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 aa
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
206 Adelcride Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1S42
Dopisi bez potpisa se ne uvržćuju — Rukopisi se ne vraćaju
CCF spašava torijevsku reakciju
Iako ]oš zasjedanje provincijalnog parlamenta u Ontario
nije završeno već do sada je zabilježeno nekoliko važnih us
pjena ah i nekoliko značajnih pouka kojima će se kasnih
koristiti narod provincije
Jedna od najznačajnijih pouka je svakako stanovište ć -
nova CCF partije koja umjesto da sa ostalim demokratom
silama parlamenta radi za dobro provincije ona u kntičnm
časovima spašava vladu premijera Drewa i na taj način pro
duljuje život jednoj 3kroz nesposobnoj i anti-radničk- oj vladi
Suočena čvrstom i odlučnom opozicijom predstavnika Libera
la predstavnika Radničke Progresivne Partije i dvojice neza-vilnjak- a
vlada premijera Drewa je tokom ovog zasjedanja
parlamenta doživila nekoliko ozbiljnih poraza i to baš na naj-važnijim
pitanjima
Tih poraza bi bilo i više da je više razumjevanja medju
opozicijom koja je toliko jaka da može lako oboriti Drewovu
vladu i upostaviti jaču koalicionu vladu bez da se za to ide
u izbore Ali se sa takvom jednom koalicionom vladom ne sla-žu
poslanici CCF partije iz jednostavnog razloga što oni ne
Sele ulaziti u ni jednu koalicionu vladu Oni žele sve sami pa
makar radi toga stradaju široki interesi naroda
Vodjeni tako uskom stranačkom politikom ovih 3u dana
odigrali jednu sramnu i nečasnu ulogu spašavanja tonjevske
reakcije I ranije za vrijeme ranijih rasprava CCF-ov- ci su iz-vlačili
Drewa iz nezgodne situacije Ali njihov bezobrazluk
prešao je svo granice prošle srijede kad je bilo postavljeno pi-tanje
povjerenja ili nepovjerenja politici Drewa
Nakon je temeljito objašnjen reakcionarni karakter tori-jevs- ke
politike po A A MacLeodu članu Radničke Progresiv-ne
Partije nakon je raskrinkana Drewova politika po pitanju
zakona o pomoći familijama sa djecom o klevetničkoj kampa-nji
protiv federalne vlado u vezi sa pojačanjem naših oruža-nih
sila preko Oceana o razdvajanju nacionalnog jedinstva i
odnosima prema provinciji Quebec o neuvadjanju progresiv-nih
zakonskih reforma naročito reforma o radničkim zakonima
itd MacLeod je podvukao da ako parlamcnat odglasa vladi
nepovjerenje da joj ništa drugo ne preostaje doli da preda
ostavku Cak ni izbora nije potrebno rekao je MacLeod jer se
u parlamentu može naći odgovor na to sa organiziranjem jed-ne
jake hberalno-radničk- e koalicione vlade koja bi u današ-njim
danima i poslije rata mogla voditi provinciju putem pro-gresa
i blagostanja naroda Tim u vezi je MacLeod preporu-čio
četrnaest točaka koje bi mogle služiti kao dio programa
takve vlade
U sličnom pravcu je govorio i kritizirao torijevsku politiku
i Mitchell Hepburn vodja liberalne opozicije Obojica su isti-cala
da su torijevci u manjini i jedinstvena opozicija može
lako poraziti njihovu vladu U parlamentu se nalazi 37 torije-vac- a
dok CCF Liberali Radnička Progresivna Partija i neza-višnja- ci
broje ukupno 52 poslanika Dakle solidna većina de-mokratski
nastrojenih poslanika kad bi CCF-ov- ci bili dosljed-ni
programa svoje partije
Tako bi trebalo biti ali glasovanje je pokazalo obratnu
liku najme za vladu je palo 66 glasova i 2a predlog opozici-je
19 Svi do jednog CCF-ov- ci su glasali 2a povjerenje vladi
Protiv su glasali liberali progresivci i nezavišnjaci
Poslije ovog iznenadnog dogadjaja koji je svih iznenadio
i prenerazio provincijalni vodja CCF partije Mr Jolliffe je po-kušao
opravdati izdajničko stanovište svoje partije govoreći
da se ni oni ne slažu sa politikom Drewa ali glasati protiv
vlade nisu htjeli jer da smatraju da to nije princip nego obič-na
procedura
Tako je Drew još jednom ostao spašen zahvaljujući cje-pačk- oj
i uskogrudnoj politici CCF-ovao- a Njima samo njima
je dužan Drew i ostali torijevci mnogo zahvale što su ih Izvu-kli
iz još jedne krize
Nadamo se da će ovo još jednom poslužiti i biti pouka
narodu Kanade da ne traži riješenja za svoj bolji život preko
CCF partije jer to je partija koja mu to ne može i ne želi dati
Cjepači odsjeka Zajednice
U posljednje dva mjeseca pocijepana su dva velika odsje-ka
Zajednice 638 u VVindsoru i 664 u Hamiltonu
Zašto?
U glavnom za to što je i jedan i drugi progresivan i što
su iz svojih blagajna odredili po stotinu ili više dolara za po-moć
narodima Jugoslavije i taj novac predali preko Vijeća Ka-nadskih
Južnih Slavena u Torontu Svaki drugi razlog kojeg
eventualno qepači navadjaju je tek pomoćni razlog nikako
glavni To je barem jasno iz dopisa koje smo tim u vezi primili
Iz Windsora i Hamiltona
Ako je koji drugi razlog a mi mislimo da ga nema neka
nam se oprosti što ovako odredjeno postavljamo pitanje
Cjepači naravno koristeći se pravilima Zajednice mogu
uspostaviti drugi odsjek ako se nadje dovoljan broj članova
ili ako je propisno udaljen od sjedišta starog odsjeka U tom
izvršni odbor pa ni glavni odbor mnogo ne može pomoći —
jer pravila su tu
Pa to i nije toliko važno koliko je potrebno istaći Da su
ljudi koji cijepaju odsjek iz samo gore navedenih razloga ne-prijatelji
jedinstva i oslobodilačke borbe našeg naroda u kra-ju
da su to ljudi bliže Pavelića i domobrancima nego novoj
federativnoj Jugoslaviji
I konačno ako je tome tako a mi vjerujemo da je tako
takvih i bolje da nema u velikim odsjecima jer su tamo bili
vječiti kamen smutnje vječiti kritičari i nikakvi Zajedničari
Kamo sreće kad takvih nebi bik) ni u Zajednici ni medju
hrvatskim narodom
EDWARD KARDELJ: Put nove Jugoslavije
Ovaj članak napisao je Edward Kardelj podpredsjed-ni- k
nove jugoslavenske vlade i ministar za kostituantu Čla-nak
je napisan specijalno za inostranu štampu U njemu
se riješavaju najvitalniji problemi nove Jugoslavije pale ga
toplo preporučamo svim našim čitaocima i svim onima koji
se žele potanje upoznati sa pravim stanjem u zemlji Čla-nak
radi duljine donešati ćemo u nastavcima pod brojem
Pri čitanju treba imati u vidu da je članak pisan u junu
mjesecu prošle godine i da je od onda mnogo što izmjenje-n- o
— Uredništvo
Mislim da neću pretjerati ako
kažem da je narodno oslobodila-čki
pokret u Jugoslaviji jedna od
najznačajnijih stranica ovoga ra-ta
Tu ne mislim samo na njegovu
vojničku stranu koja nesumnjivo
predstavlja značajan doprincu na- -
i--
J
pj lh naroda općem
'UKV rfrontu savezničkih
s nZw&Bndi J nacija protiv nitie-roski- h
imperijali-sta
— ne ja tu u
k3Baprvom redu mislim i na njegov politički
E Kardelj zpnoaččealij suNasšei onslaorboad-i-djati
od okupatora svojim vlasti-tim
snagama i pri tome su usred
"Hitlerove europske tvrdjave" po-čeli
odstranjivati sve ono što je u
staroj Jugoslaviji trovalo medju-sobn- e
odnose naših naroda i sto je
spriječavalo narodne mase da sla-bod- no
izražavaju svoju volju Oni
su time postavili temelje za iz-gradnju
svoje zajedničke domovi-ne
Prema tome Jugoslavija za
slobodoljubeće snage nije više sa-mo
jedan od saveznika u borbi pro-tiv
faSistićkih osvajača ona isto-vremeno
predstavlja jedan oirt-dje- ni
put izgradnje narodne de-mokracije
koja raste iz teških is-kustva
prošlosti Naši narodi su
vlastitim snagam i oružjem kojeg
su oteli od neprijatelja počeli os-lobadj- ati
svoju zemlju a time su
izvojevali i pravo da slobodno od-lučuju
o njezinoj izgradnji Od
tuda je pozitivan ili negativan od-nos
prema narodno oslobodilačkom
pokretu u Jugoslaviji bolje reče-no
— pozitivan ili negativan od
nos prema pitanju da li naiodi Ju-goslavije
imaju pravo da sami
demokratskim putem ured ju ju svoj
život — postao i neka vrsta mje
rilo za istinitost protu-fašistički- h
stavova i shvatanja Preko odno-sa
prema novoj Jugoslaviji pi ovje-ravaju
se na djelu demokratski
principi formulirani i izjavljeni u
riječima Prirodno je što narodna
oslobodilački pokret u Jugoslaviji
s obzirom na te činjenice potpu-nim
pravom računa na pomoć i po-dršku
svih slobodoljubećih i demo-kratskih
ljudi u svijetu!
U savezničkim zemljama ima iz-vjesnih
ljudi koji narodno oslobo-dilačkom
pokretu poriču pravo da
govori u ime naroda Jugoslavije
Mi protiv ovakvih stavova neće-mo
navoditi rezultate izbora i ple-biscita
prem bi mogli navesti uv-jerljive
podatke i ove vrste Pro-tiv
ovakvog Mava najuvjerljivije
govori argumenat tople ljudske kr-vi
koju naši narodi iz dana u dan
u toku tri godine prolijevaju za
slobodu domovine Danas na po-četku
četvrte godine oslobodila-čkog
rata naših naroda protiv Na-rodne
Oslobodilačke Vojske Jugo-slavije
bori se 580000 neprijatelj-skih
vojnika: Nijemaca Bugara
Madjara domaćih izdajnika pla-ćenih
arnautskih bandi Mussolini-jevi- h
"republikanskih" fašista itd
Od toga snage domaćih kvislinga
ravelića Draže Mihajlovića Nedi-ć- a
i Rupnika iznose oko 170000
Pa ipak na oslobodjenom teritori-ju
neprestano funkcioniraju orga-ni
narodne vlasti vrše se izbori
rade slobodne narodne škole i ka
York — Pri povratku sa
konferencije medjunarodnih zanat-skih
unija koja se održavala u
Londonu Vicente Lombardo To-ledano
je izjavio da je to bio va-žniji
sastanak nego bilo koji dru-gi
u historiji radničke klase
Istaknuti radnički vodja i pred-sjednik
Latinsko Američke Fede-raciq- e
Rada V L Toledano je
odmah pri dolasku u Sjedinjene
Države održao telefonski razgo-vor
sa Philiph Murravom pred-sjednikom
CIO i čestitao mu na
odlučnom držanju delegacije nje-gove
unije čijom konstruktivnom
je omogućeno da su
stvoreni tako važni i tako dale-kosežni
zaključci
Na konferenciji u Londonu ka-že
Toledano požaljeno je što nije
bila zastupana Američka Federa-cija
Rada Ali za to nisu krivi
radnici nego samo vodstvo unije
To je jedina veća unija u savez-ničkim
zemljama koja nije bila za-stupana
na konferenciji — rekao
je Toledano
zališta stvaraju se prvi naučni in-stituti
puštaju u pogon tvornice i
radionice Zar bi sve to bilo mogu
će zar bi to mogla izdržati vojska
Koja nema podršku naroda? Zar
bi ijedan pokret koji nema podršku
naroda mogao — pod takvim us-lovi- ma
— organizirati pozadinu?
Narodno oslobodilački pokret u
Jugoslaviji razvijao se ne samo
mimo volje nego i u stalnoj borbi
protiv "zvaničnih" jugoslavenskih
vlada u emigraciji koje su za svo-ju
vojsku bile proglasile izdajničke
bande u službi okupatora Borci na
frontu oslobodilačkog rata i mili-juni
civilnog stanovništva koji su
zbog svoje ljubavi prema slobodi i
svojo spremnosti da za nju umru
podnosili neopisive patnje — do-bili
su od svoje "vlastite" vlade
umjesto priznanja i podrške nož
u led ja i bestidnu klevetničku kam-panju
Nikada neću zaboraviti
srpskog seljaka — partizana iz
Bosne kome su kad je početkom
1942 slušao kako agenti izbjegli-čke
jugoslavenske vlade hvale pre-ko
savezničke radio stanice izdaj-nike
u službi okupatora i objavlju-ju
njihova odlikovanja — izbile
suze bezgraničnog gnjeva Ni je-dan
ljubljanski patriota nikada ne-će
zaboraviti ljeto 1942 kada su
jugoslavenski izdajnici iz emigra
čije za vrijeme najmasovnijih po
kolja taoca u Ljubljani iskorišća
vajući neobavještenost savezničke
javnosti pružali javnu podršku i
pohvale onima koji su predavali
talijanskim fašističkim krvnicima
spiskove taoca za strijeljanje I to
su argumenti protiv onih koji na
rodno oslobodilačkom pokretu po
riču pravo da govori u ime naroda
Jugoslavije Brutalni moralni i fi-zički
pritisak nasilja i laži koje su
provodili okupatori i "vlastita"
vlada mogao je uzdržati samo po-kret
bezbrojnim nitima povezan
sa narodom koji je u stvari — sam
narod
Sama ta činjenica istovremeno
svjedoči da su razni emigrantski
ili unutarnji pro-fašistlč- ki reak-cionar- ci
i političari koji danas "u
ime srpstva" ili nečeg drugog us-taju
protiv demokratskih odluka
slobodnih predstavnika naroda Ju-goslavije
— već davno izgubili
pravo da govore u ime naroda Ta
činjenica je samo spoljni izraz du-boke
promjene u odnosu političkih
snaga koja je nastala poslije ap-rilsk- og
sloma i još se više produb-Ijav- a
u toku narodno oslobodila-čkog
rata
Argumenti gospode koja narod-no
oslobodilačkom pokretu poriču
pravo da govori u ime naroda Ju-goslavije
vrlo su prosti Oni ima-ju
u glavnom dvije "teorije" o
karakteru narodno oslobodilačkog
pokreta u našoj zemlji Jedni ka-žu
da je narodno oslobodilački po-kret
potpuno komunistički i da (tvo-je
revolucionarne komunističke ci-ljeve
sakriva frazama o narodno
oslobodilačkoj borbi Zastupnici
ove "teorije" crpe svoje dokaze iz
raznih gebelsovskih kuhinja u na-šoj
zemlji i njihov je cilj — raz-bijanje
općeg narodnog jedinstva
našeg pokreta Zastupnici ove
"teorije" smatraju da u borbi za
Konferencija je bila jednoglas-na
po svim važnijim pitanjima
radničkog pokreta Izgradjen je
program na osnovu kojeg će za-natske
unije nastaviti svojim ra-dom
za vrijeme rata i poslije po-bjede
Konferencija podupire zak-ljučke
savezničkih vodja u Jalti i
obećaje da će mobilizirati sve sile
za pretvaranje tih zaključaka u
djelo
"Konferencija u Londonu je za-pravo
bila prva mirovna konferen-cija"
— naglasio je Toledano
"Predstavnici svih naroda i rasa
poduprti po milijunima radnika
postavili su snažne temelje medju-narodn- oj
radničkoj organizaciji
Obzirom na osnivanje te organiza-cije
u početku su postojale stano-vite
razlike Ali uzimajući u obzir
važnost ovakve organizacije sve
razlike su po tom pitanju uklonje-ne
za vrijeme rasprave
Zaključci koji su stvoreni na
konferenciji u Londonu će nedvoj-beno
mnogo pojačati zanatsko
unijski pokret u svim zemljama
Ujedinjenih Nacija
V L Toledano o konferenciji
u Londonu
Nevv
politikom
uništenje narodno oslobodilačkog
pokreta ne treba birati sredstava
pa se zato ne treba sustezati ni
od oružane suradnje sa okupato-rom
Ova "teorija" postala je znak
za raspoznavanje otvorene i prik-rivene
Hitlerove agenture u našoj
i drugim zemljama Ona se direkt
no svodi na izdajničku službu oku-patora
— protiv vlastitog naroda
Druga "teorija" medjutim tvr-di
da se u Jugoslaviji nije u stva-ri
ništa bitno izmijenilo i da je
narodno oslobodilački pokret samo
prelazna koalicija raznih političkih
grupa itd I kad je tako — kažu
zastupnici te "teorije" — potpuno
je moguće i potrebno da se na os-novu
pune ravnopravnosti izmire
izdajnici u službi okupatora i na-rodni
borci za slobodu da jedni
drugi "zaborave" na prošlost i po
novno uspostave u zemlji "legitim-ne"
ustanove koje su predvidjene
oktroisanim anti-demokratsk- im us-tavom
iz 1931 godine s ciljem da
osiguraju jedan protu-narod- ni re
žim Autori ove "teorije" pri tome
ćutke prelaze preko činjenice da
se izdajnici nisu ni pokajali da
čak nisu prestali ni suradjivati sa
okupatorom nego su na protiv
postali slijepo oružje u rukama
okupatora Jasno je da ova "teo
rija" ide u stvari na to da se na-rodima
Jugoslavije otmu tekovine
narodno oslobodilačke borbe
Ali ove "teorije" nisu samo ne-prijateljske
prema našim narodi-ma
nego su i potpuno nerealne
daleko od stvarnog odnosa politi-čkih
snaga u zemlji Svi daljnji
argumenti protiv prve "teorije"
suvišni su pošto nju raskrinkava
sam razvoj i struktura narodno os
lodobilačkog pokreta Ali isto je
toliko pogrešno i drugo mišljenje
koje se ponekada pojavljuje čak i
u dobronamjernim krugovima
naime — da se u Jugoslaviji nije
ništa bitno izmijenilo Naš narod
no oslobodilački pokret predstav-lja
i po svojoj unutarnjoj struk-turi
i po svojoj historijskoj ulozi
nešto novo u bitnosti različito od
bilo kojih političkih formacija u
staroj Jugoslaviji Glupo bi bilo
misliti da demokratske forme ko-je
su naši narodi izgradili u toku
oslobodilačke borbe neće imati
presudnog utlcaja na budućnost
njihovog političkog i državnog ži-vota
Istina je promjene koje su
se desile nisu izašle iz okvira pos-tojećih
socijalnih odnosa i opće ne-maju
takvih tendencija ali one
ipak predstavljaju odlučnu likvi-daciju
onih institucija koje su u
staroj Jugoslaviji bile odraz nacio-nalnog
ugnjetavanja i gušenja na-rodne
volje Prema tome onaj ko-ji
želi da bude pravedan prena
novoj Jugoslaviji i njenoj borbi i
hoće vidjeti realne perspektive
njezinog razvoja — mora se prih-vatiti
ozbiljne analize dogadjaja i
promjena u Jugoslaviji
Dvije činjenice bile su karakteri
stične za raspoloženje naroda pos-lije
aprilskog sloma i one su ušlo-vil- e
razvoj narodno oslobodilačkog
pokreta naših naroda To je prvo
silna mržnja naših naroda protiv
okupatora i njihova sve veća
spremnost da se sa oružjem u ruci
bore protiv njih za slobodu i ne-zavisnost
i drugo duboko razoča-ranje
narodnih masa u vrhove sta-re
Jugoslavije njezinih starih
službenih stranaka i političkih for-macija
— svih onih faktora koji su
svojom politikom doveli do sram
nog sloma u aprilu 1941 Prirodno
je da su te činjenice morale utje
cati na čitav razvoj političkog ži-vota
u Jugoslaviji i pod okupaci
jom To su okviri u kojima se izvr-šila
tako krupna pregrupacija po-litičkih
snaga u Jugoslaviji čiji
značaj prelazi okvire narodno os-lobodilačkog
rata i dati će svoj
pečat čitavom budućem razvoju
naših naroda
(Nastavit će e)
POVRATAK TRANSIL-VANIJE
RUMUNJSKOJ
Moskva 19 Marča — Novi pre-mijer
rumunjske vlade Peter Gro-za
je u pratnji sa kraljem Mihae- -
tom sovjetskim diplomatima i čla
novima savezničke kontrolne ko
misije posjetio Cluj prijestoljnicu
Transilvanije gdje je primljen
svečani doček Narod je taj doček
pretvorio u vesele manifestacije
pozdravljajući savezničke vodje i
njihove oružane sile Hiljade oso-ba
marširalo je ulicama noseći
sovjetsku i druge vodeće savezni-čke
zastave l slike Staljina Chur- -
chilla i Roosevelta
Fremijer Groza je oduševljenom
narodu održao govor i zahvalio se
premijeru Staljinu i sovjetskoj
vladi koji su omogućili da se
Transilvanija povratila Rumunj-skoj
Njegov govor prisutni su
oduševljeno pozdravljali i klicali
slobodi
Povratak Transilvanije Rumunj- -
hits " T '
Z-&&šiJfa-ae~
tetfe?? # v '£% v %i ♦iiT 5 ♦'V
HX'ML&V--!X2MVišJ-ii _
Negdje u Albaniji — ovo je jt dan od mnogih primjera kako su
partizani u zasjedi dočekivali 1 napadali na okupatorske trupe Rodoljubiva Istra
Zgrbljen pod jarmom fašista 1
talijanskog šovlnizma Istranin ni-je
nikada prestao narodno osjeća-ti:
nasilju nacionalnog neprijate-lja
suprostavio je bvoj'u poslovič-nu
rekao bih tvrdoglavu otpor-nost
On je "mučal i trpel" ali ni-kada
nije izgubio nadu i ono svoje
tvrdo uvjerenje da će mu svanuti
zora slobode Iz godine u godinu
prolazila su iz izbitih krajeva Is-tre
seoska izaslanstva k malobroj-nim
našim intelektualcima koji su
se nekako mogli držati u Istri s
vječitim upitom: "Kako stoje
stvari? Kada se možemo nadati?
Hoće li se brzo dogoditi?" I dobiv-ši
nekoliko utješljivih riječi vra-ćali
su se u svoja sela da tamo in-formiraju
i tješe
Koliko puta su dolazili ti iza-slanici
da saopće da se par njiho-vih
sela odlučilo za ustanak I tu
Je često razgovor bio težak i oni
jadnici morali su pokunjeno da ču-ju
i po koju krupniju riječ: "Tko
je odredio ustanak? Vi sami?
A tko ste vi ? Jeste li vi pukovnici
ili generali? Vi ste soldati koji
imaju da slušaju I Naši generali su
u Jugoslaviji pa kad nas oni po-zovu
biti će ustanak A dotle ima-te
da slušate i da budete tiho! Je
ste li razumjeli?" I tiho mirno
pokunjeno kao da je zločinac vra-ćao
se natrag pokojni Mato Pali-šk- a
u svoju zabitnu Ripendu vra-ćali
su se drugi u svoja sela jer
je trebalo još "mučat i trpet"
Ali kad se na granici kod Kas-tv- a
pojavio prvi partizan goneći
razbitu fašističku armiju planula
je kao barut čitava Istra Kao ne-kim
čudom osvanuo je onoga ju-tra
čitav narod u triglavkama i
krvavom zvjezdom na čelu razoru-žao
je neprijatelja preuzeo je up-ravu
i — onako neiskusan neiz-vježb- an
i neorganiziran kako je
bio — upustio se je već drugoga
dana s njemačkom motorizacijom
koja je nadirala iz Trsta i Pule
Borio se s uspjehom: i kod Labina
i kod Slovenske Bistrice morali su
njemački "tigrovi" da uzmaknu
pred tek naoružanim narodom koji
došavši do slobode nije htjeo da ju
opet izgubi Ali kad su došle veće
snage kad je motorizacija popla-vila
Istru uvidjeli su da ne mogu
nikako odoljeti ako se ne organi-ziraju
i ako ne izmisle novu par-tizansku
taktiku podesnu u onom
kraju koji je posvuda ispresjecan
izvrsnim cestama
Istrani su se dali na posao Mo-bilizirano
je sve što može nositi
oružje: Istra ima danas 12000 bo-raca
koji se bore u slavnoj 13-st- oj
i 35-t- oj diviziji te u svojoj novoj
43-ć- oj istranskoj diviziji kao i u
brojnim partizanskim jedinicama
Na drugoj obali Jadrana čeka pre-ko
10000 novih boraca oslobodje-ni- h
od internacije u Sardiniji i Si-ciliji
ne računajući one koji se
javljaju iz talijanskih jedinica u
kojima se još uvjek nalaze Preko
23000 omladinaca i omladinki or- -
skoj komentirale su sve vodeće sov-jetske
novine i isticale kao još je-dan
primjer pravilnih riješavanja
problema u oslobodjenim zemlja-ma
Davajući Transilvaniju na up-ravljanje
Rumunjskoj je dokaz da
sovjetska vlada ima velikog povje-renja
u novu rumunjsku vladu
--V L _ i "£ " " i"v-r-- ćJ
J J&4J iL-- vll
f
ganlzirano je a preko 25000 žena
okupljeno je u anti-fašističk- im or-ganizacijama
Po čitavoj Istri vodi
se borba u kojoj nastupaju muš-karci
žene pa i djeca
Teška je tamo borba na onim
lijepim cestama teža nego li u
drugim krajevima Ali istodobno i
lakša: tamo — osim u dva-tr- i glav
na uporišta — nema četnika nema
ustaša nema izdajstva Narod je
složan i jedinstven u borbi Nitko
te ne pita jesi li Srbin Hrvat ili
Slovenac Dovoljno je da si "naš"
da si borac za slobodu Ovo odušev-ljenje
djeluje i na naše do jučeraš-nje
protivnike koji su nara stali u
borbi pomagati: imamo već i tali-janske
jedinice koje se jednako
hrabro bore protiv okupatora i
mnogi pošteni Talijani žrtvovali
su već svoje živote za naše zajed-ničko
dobro
Teško je bilo pitanje riješenja
administracije u Istri koja je bila
25 godina bez škola te je veoma
uboga sa intelektualcima Pomoću
drugova koji su došli iz drugih
krajeva naše domovine narod se
je ipak dobro snašao Trebalo je
otvoriti škole — a učitelja nema
Škola se svejedno otvorila u sva-kom
selu: učitelj je onaj koji naj-bolje
zna čitati i pisati a ako ne-ma
knjige i početnice eto tu ima
jedan broj partizanskih novina:
one služe kao početnica i narod se
ipak i tako naučio čitati i pisati
te sada vapi za knjigom i prosvje-tom
Istra je osnovala svoj oblasni
Narodno Oslobodilački Odbor 13
kotarskih 47 općinskih 375 seo-skih
5 gradskih i 10 rajonskih
Narodnih Oslobodilačkih Odbora
Pokraj sve nestašice intelektuala-ca
i spremnog osoblja Istrani su
ipak uspjeli da uzorno organizira-ju
svoju upravu i danas nema gra-ne
na administrativnom prosvjet-nom
sudskom gospodarstvenom
zdravstvenom socijalnom i pro-metnom
polju na kome — sudeć
po izvještajima i po oduševljenom
pripovjedanju drugova koji se iz
Istre vraćaju — oni nebi bili našli
načina da udovolje bar najhitnijim
potrebama
Istrani su organizirali omladin-ski
kongres na Učki gori na ko-jem
je sudjelovalo preko 800 čla-nova
iz čitave Istre a medju nji-ma
i Talijani Nedavno je na Kra-su
— pred nosom fašističkog upo-rišta
— održan kongres Anti-faši-stićk- og Fronta žena na kojem je
sudjelovalo preko 1500 drugarica
medju njima starice od 70 godina
U tim prilikama sva Istra u noći
plamti od krijesova kojima narod
slavi stečenu slobodu
Istra se bori hrabro ustrajno i
tvrdokorno Istra ima više iskus-tva
nego ostali krajevi naše zem-lje
Ona je 23 godina živila pod
tudiinskim farmom ona znade što
je ropstvo i znade cijeniti slobodu
Pa pošto znade cijeniti slobodu
ona ju brani i braniti će ju u bu-duće
Nema danas sile na svijetu
koja bi Istraninu mogla opet oteti
najviše blago kojeg j konačno ste-kao
On se neće više vratiti u ono
strašno koje je prošlo i zauvjek
propalo
Istra je slavenska i ona će kao
tikva ostati kroz vjekove!