Nase Novine, June 29, 1983

              "' ..... I
1, l ,v t ,. t t
Demonstrations
(Continued from Page 1)
holding a large pale-gol- d banner on
the steps of a columned Avenue
Road building. "251 Americans from
Upstate N.Y. Oppose Cruise Tes-ting",
declared the American slo-gan.
The names were clearly lettered
on the banner.
The American protest against
cruise testing in Canada expressed
the sentiment of millions of US
citizens who want to live in peace
and friendship and who are very
concerned about Reagan's rush into
a nuclear confrontation.
Canada's peace movement will
continue to grow. There is no doubt
about that. It already commands the
support of the majority of Cana-dians
who refuse to be led by the
Liberal government into a nuclear
disaster.
As Canada's peace movement
continues to struggle against the US
warmakers, growing numbers of
Canadians will support its advocacy
of a nuclear freeze, no first use of
nuclear weapons, the establishment
of nuclear weapons-fre- e zones and
the dismantling of the Warsaw Pact
and NATO.
Vanessa Vite was in Toronto's
historic demonstration for peace.
She didn't stop to rest along the
way. The three-months-o- ld bundle
of life and joy journeyed from
Queen's Park to Nathan Phillips
Square, lovingly embraced in her
mother's arms. Near Vanessa and
her proud young parents was a large
white banner, wafted like sails that
66, JJ
BUENOS AIRES, Tanjug — Upra-v- o
na dan kada su tafino prije Sest
godina majke nestalih argentinskih
gradana izaSle na "Majski trg" u
Buenos Airesu, traze6i odgovor na
pitanje gdje su im sinovi i kceri,
sluzbeno im je saop6eno da su
nestali, ustvari, mrtvi.
Tu surovu istinu saopcile su vojne
vlasti u "izvjeStaju o antisubverziv-no- j
borbi u Argentini", cime je
uga§en i posljednji tra6ak roditelj-sk- e
nade, da ce barem neki od
nekoliko tisu6a "nestalih" u toku
takozvanog "prljavog rata", biti jed-no- ga dana ipak pronadeni.
U ovom izvjeStaju, vlasti izri6ito
sudden gusts of tempers swell:
"Italo-Canade- si Per La Pace".
Fearfull of the growing tide of
people's protest against a nuclear
war, the Liberal government has
already stated that it is not commi
tted to test the US cruise missile
over Canadian territory. This uncer-tainty
was imposed on the federal
government by the decisive anti-w- ar
activity of Canada's peace move-ment
in major centres across the
country.
Teen-age- rs in non-tradition- al punk
-- rock apparel, sporting unconventi-onal
multi-coloure- d hairstyles, were
in the Toronto peace march. Their
placard advised bystanders to "Fi-ght
For Lasting Peace". Near the
teenagers was a group of profes-sional
workers bearing a placard:
"Psychologists For Peace".
As increasing numbers of Canadi-ans
firmly commit themselves to the
struggle against the US nuclear
warmakers, the Liberal govern-ment's
hesitation on cruise testing
will intensify. The government will
continue to listen to the crescendo
of voices crying out for peace and
sanity. It has no other choice. It
wants to get re-elect- ed.
The lonely voices of dissent will
weaken past amend. Lonelier still
they will become as the peace
movement gathers strength for the
gigantic struggles that lie ahead to
remove Canada from the adge of the
dark nuclear descent.
naglaSavaju da se smatraju mrtvima
svi oni koji se vode na listi nestalih,
a koji se ne nalaze u izbjegliStvu ili
su skriveni. Ovo je samo prvi od
nekoliko dokumenata, koje 6e . u
formi zakona biti doneseni kako bi
se pokuSalo da nade rjeSenje za ovo
najvjerojatnije najbolnije pitanje u
argentinskoj historiji.
U istom izvjeStaju se navodi da su
u antisubverzivnoj borbi koja je
dostigla kulminaciju poslije svrga-vanj- a
posljednje peronistifike vlade
Izabele Peron i u toku slijedece dvije
godine, робтјепе greSke "kao Sto je
to slufiaj u svim ratnim sukobima,
kada se prelazi preko granica osnov-ni- h
prava covjeka".
Tisuce argentisnkih majki ne mo-raj- u
viSe dekati, jer su dobile dugo
o6ekivani odgovor od kojega su
dugo strahovale.
U Surrey, B.C. umro je Alfred
Dewhurst, voda Komunisticke parti-j- e
Kanade. Imao je 74 godine.
Roden i obrazovan u Vancouveru,
Dewhurst je radio kao Sumski radnik
i uzeo ибебса u utemeljivanju unije
Sumskih radnika — International
Woodworkers of America.
U Toronto je doSao 1940. godine i
25 godina zauzimao razne odgovor-n- e
polozaje u Centralnom k'omitetu
partije.
Jedno vrijeme bio je urednik
partijskog teoretskog fiasopisa Co-mmunist
Viewpoint. Bio je i 6lan
redakcije svjetskog marksistidkog
glasila World Marxist Review. Sura-diva- o
je u listu Canadian Tribune.
U Surrey je otiSao proSle godine.
Spomen miting u Torontu odrzat
6e se 17. maja.
f -- 1
. 1 ,.?....
May 11,1983, tiASE NOVINE
,
--3
;.;;-- , :' : ч iti " и.,И' v гГ'ЧЧ'(':-.')'А'Учч- ''' p. ifl '.nt i
;v
ii № REAGANOVA
POLITIKA U
JOHN MORGAN
KANAOANIN DOBIO LENJINOVU
NAGRADU
Jedan od 6etvorice ovogodiSnjih
dobitnika Lenjinove nagrade za mir
je Kanadanin John Morgan.
On je svecenik unitarijske crkve u
Torontu. Zauzima i polozaj pred-sjedni- ka
Kanadskog kongresa za
mir.
Nagrada 6e mu biti urucena u
Torontu.
Morgan je izjavio: "Ja ovo uzimam
kao Ибпи 6ast, ali to je takoder i
nagrada Kanadskom kongresu za
mir i svim prijateljima mira u
kanadskom pokretu mira".
Ostali dobitnici Lenjinove nagra-de
za mir su: Mikis Theodorakis,
grdki kompozitor, urugvajski politi-6a- r
Liber Seregni i palestinski
pjesnik Mahmud Dervish.
PRIPREME ZA PROSLAVU
450-GODlSNJI- CE DOLASKA
CARTIERA
U provinciji Quebec vrSe se pripre-m- e
za proslavu 450-godiSnji- ce kako
je u danaSnji grad Quebec stigao
Francuz Jacques Cartier (2ak Karti-je- ).
Proslava ce se odrzati 24. juna,
nacionalni praznik Francuske Ka-nad- e.
Organizatori kazu da 6e na prosla-vu
do6i brodovi iz 25 zemalja sa
3.000 pomoraca, najviSe iz Francus-ke.
ODBIJENE VIZE SOVJETSKIM
GRADANIMA
MOSKVA, Tanjug — Ambasada
SAD u Moskvi odbila je izdati vize za
14 sovjetskih profesora i studenata
za uzvratni posjet sveu6iliStu u
Detroitu.
ProSle godine grupa od 25 profe-sora
i studenata ovog sveu6ili§ta
posjetila je SSSR.
V
Znak da stvari ne idu dobro za
Ronalda Reagana i njegovu politiku
podrzavanja militaristickih protuna-rodni- h
rezima u zemljama Srednje
Amerike bio je njegov neobiini
korak dazatrazi izvanredno zajedni6-k- o
zasjedanje obadvij domova Kon-gresa
— Senata i Zastupnidke ku6e,
da odrzi govor o potrebi dvopartijske
podrSke njegove poJitike u spome-nuti- m
zemljama.
Ispitivanja javnog mnijenja poka-zuj- u
da je medu ameri6kim рибап-stvo- m
malo podrSke za uplitanje
vlade Sjedinjenih Drzava u unutraS-nj- e
sukobe u zemljama Latinske
Amerike. To je medu 6lanovima
Kongresa stvorilo zabrinutost i vre-nj- e.
Cak je doSlo do vrenja i u
odboru Zastupnickog Doma za obav-jeStaj- ne
poslove, koji je obi6ajno
vrlo konzervativan. Kad se je jedan
6lan tog odbora, Wyche Fowler Jr.,
demokrat iz Georgie, povratio s
putovanja po Srednjoj Americi, on je
na svoju ruku, bez savjetovanja i
odobrenja odbora sazvao novinarsku
konferenciju i izjavio da se tajne
operacije Reaganove vlade ne podu-dara- ju
u cijelosti sa zakonom.
Kako je pisao jedan izvjestitelj New
York Timesa, §ef tog odbora, kon-gresm- an
Edward P. Boland, demo-krat
iz Massachusettsa, bio je
navodno razdrazen Sto se je njegov
po rangu nizi kolega istr£ao kao
zdrebac pred rudu bez odobrenja
toga odbora. On je tada i sam
prekrSio pravilo i otvoreno izjavio da
postoji "vrlo snazni dokaz" da je
vlada prekrSila zakon pruzanjem
tajne pomoci nikaraguanskim bun-tovnici- ma, odnosno bandama bivSih
(Nastavak na st. 8)
GRCKA PODI2E SPOMENIK
MAKARIOSU
ATINA, Tanjug — Grcka 6e idu6e
godine, u samom centru njenog
glavnog grada, podici spomenik
prvom predsedniku Kipra i jednom
od osnivaCa pokreta nesvrstanosti
arhiepiskopu Makariosu.
Vlada grfikih socijalista podize
spomenik u znak poStovanja prema
NCnosti i zivotnom delu predsenika
Makariosa i njegovoj neumomoj
borbi za nezavisnost i samostalan
razvoj nesvrstanog Kipra.
GOSTOVANJE U TORONTU DELEGACIJE SOVJETSKOG
KOMITETAZAMIR
U subotu, 14. maja, u 8 6asova uvede, u Medical
Sciences Auditorium, 1 King's Kollege Road (University of
Toronto) odrza6e se veoma гпабајпа konferencija u prilog
svetskom mirovnom pokretu.
Gosti govomici bide Clanovi delegacije Sovjetskog
mirovnog komiteta: Dr. A. P. Romodanov, akademik pri
Akademiji medicinskih nauka SSSR, 6lan Sovjetskog
komiteta "Fizi6ari protiv nuklearnog rata — voda delegacije;
Mr. R.A. Papilov, sekretar moskovskog Saveta tredunijskog
pokreta i generalni sekretar moskovskog Mirovnog kom-iteta;
Mr. V.F. Dvinin, glavni urednik drzavnog komiteta za
radio i televizijsku mrezu SSSR i Ms. A.M.Khodarava, 6lan
uprave Sovjetskog mirovnog komiteta.
Ovu гпабајпи konferenciju organizuje Kanadski mirovni
kongres (Canadian Peace Congress).
Обекије se prisustvo predstavnika celokupne Stampe i
drugih javnih medija. Gosti 6e odgovarati na postavljena
pitanja, na temu kako sa6uvati mir u svetu.