Jedinstvo, May 23, 1961

              h- -v
godina izlaltnja
htazi utorka I pttha
ОтШнја
dalara,
ostale doktra
Adrtsa:
Queen West
Toronto 2-1-1, Ontario
on KM S-XG- 43
VOL. XIII. No 1 TORONTO, TUESDAY. MAY 23, 1961 PER
CfSIASKA "VOJSKA"
I.;glcda da u Kanadi, Sjed. Drzavama, Argentim,
Zapadnoj Njemackoj, Austriji i nckim drugim zemlja-m- a
"slobodnog svijeta" postoji "hrvatska vojska". Za-pra- vo
dvije. element! u emigraciji su podijelje-n- i
na dva tabora — otuda dvije "vojske".
Iz jednog clanka u cikaskoj "Danici" od 17. maja
doznajemo da je jedna ustaska "vojska" okupljena oko
Iista "Hrvatska Gruda", druga oko lista "Drina". I je-dna
i druga imaju za cilj "osloboditi domovlnu". AH
"Danica" nije zadovoljna ni sa jednom ni drugom. "Ko-lik- o
sabotaza, koliko atentata ili ustanaka" su poduze-I- e
u toku posljcdnjih pctnaest godina, pita "Danica".
Zatim jada da ni u jednoj "nema kocrdinacijc u or
ganizaciji i zapovjednistvu", manjka im "vojnicko-poli-tick- a
disciplina", a "vojska koja nema jedinstva, sloge
i discipline, nije voska, ili je vojska u raspadanju".
Ako "Danica" kaze da je to jadna "vojsku" —
jedna i druga — mi neccmo tvrditi da nije. Ali mi se
sjecamo da je svojevremeno zlocinac i izdajnik Ante Pa
velic u bio skupio saku jada, kojega je nazvao
"hrvatskom vojskom", pa kakvo je zlo iz toga proizaslo
svakome je poznato. Situacija u svijetu je danas druk-kcij- a
i ima malo izgleda da bi se moglo ponoviti ono sto
se dogodilo 1941. Ali je cinjenica da sadasnja ustaska
"vojska" ceka i prizeljkuje takvu priliku. Samo to je do-volj- no
zgrazanja i osude.
Ne znamo kako je u drugim zemljama, ali ustaska
"vojska" u Kanadi je tajna organizacija. To je protu-zakonit- o.
Do nas je svojevremeno doprao glas da RCMP
(politicka policija) traga za torn "vojskom" i da je cak
uspjcla doci do spiska clanova. Culi smo da i neki cla- -
novi parlamenta namjeravaju pitati vladu o toj stvari.
Mi ne mislimo da je tesko uci u trag toj "vojsci".
Ljudi koji javno provode ustasku politiku sigurno su po-veza- ni
i sa ustaskom "vojskom". Zar e moze vjerovati
da o toj stvari ne zna Ante Markovic? Pitanje je samo
da li kanadske vlasti hoce da otkriju ustasku vojnu or-ganizaci- ju.
Ako bi vlada posla na taj korak, onda ne bi
niogla slati svoje predstavnike na ustaske priredbc. Jc-dn- o
s drugim ne ide. Drugim rijecima, postojanje usta-ske
"vojske" i organizacija u ovoj zemlji je povezano
Sa rdjavom nacionalnom politikom. Jedna prava kana-dsk- a
vlada ne bi tolerisala faiistickc grupe, a jos manje
fasisticku vojsku.
U
Iz Jerusaloma javljaju da
BU na sudjenju nacistidkom
zlocincu Adolfu Eichmannu
iznijeta nacistidka i ustaska
zlodinstva u Jugoslaviji. O
tomo su svjedodili Aleksan-da- r
Arnon, bivsi sekretar 2i-dovs- kc
zajednice u Zagrcbu
i Dr. Hinko Salz, koji je ta-kodj- er
rodjen u Jugoslaviji.
Arnon jo rekao da je u
koncentracionom logoru Ja-senov- ac
nedaleko Zagreba
ubijeno fiOO.OOO ljudi, medju
kojima je bilo 20.000 2ido-va- .
Vecina ubijeni su Srbi.
Od 76.000 iidova koliko
ih je bilo u Jugoslaviji naci-s- ti
i njihovi sluznici su likvi-dira- li
00.000. Izmedju 8.000
i 9.000 ubijeno je u raznim
koncentracionim logorima u
CGF protiv
uOAS
Xacionalni vodja CCF
llazen Argue je izjavio na
televiziji da smatra da Ka-nad- a
ne treba pristupiti Or-ganizac- iji
ameriCkih dria-v- a,
Sto je od Kanade zatra-zi- o
predsjednik Kennedy.
Argue je rekao da je on
bio za kanadsko pristupanje
spomenutoj organizaciji pri-j- o
nekoliko mjeseci, ali je
promjenio milljenje zbog
novog razvoja dogadjaja u
Latinakoj Americi. Ako bi
Kanada poila na taj korak,
ona bi samo pomogla ameri-Sko- m
impefijaliimu protiv
naroda Iatineke Amerike.
Trideseta
svakog
prctplata:
sa Kanadu 6
zemlj$ 7
479 Street
Tehf
38 (1132 PRICE 8c COPY
Ustaski
sc
Italiji
Srbiji.
Isto6noj Ev- -'
ropi.
Arnon jo kazao da je oko
11.000 2idova, vecinom 2ena
i djece, bilo zatvoreno u
koncentracionim logorima
pod zajednickom upravom
nacista i ustaJa.
U vijestima se ne kaze da
li su svjedoci spomenuli An-drij- u
Artukovica i druge
z v c r a
odigrali
u
u
covjeka
kojega
docekao
americka
invazija Kubc. mo-nop- oli
su pokuSali da
svoje gospodujuce pozici-j- e
u Kubi, kubanski
pomrsio
kliknuo je sloino : "Necetc
u
imperijalisti
misle opet napadnu
dolivjet ce
poraz, to obecao
kubanekog
Medjunarodni dogadjaji
Sia se ooekiva od sastanka
Hruscova i Kennedya?
Sastanak sovjetskog premnora Hruscova i
predsjednika Kennedya ndr.at co so 3. i 4. juna u
Bedu.
U sluzbenim saopcenjima so istide da je glavna
svrha izmjeniti misljenja o medjunarodnim pro-biemi- ma
i utrti put za njihova rjesenja.
Medjutim, dok se u svije-"- j
tu jednodusno smatra
bi sastanak pri-donij- eti
ublazenju medju- -
narodne napetosti, predstav-nic- i
vlade su upo-zori- li
— kako javlja "New
York Times" — tak-vo- g
occkivanja. Oni ka2u
jo glavna sTha sastanka to
Kennedy HruScovu kaze
kako su Sjed. Drznve odlu-dn- c
zaustave Sirenje ko-muniz-ma
u svijetu.
Prema vijestima izLondo-na- ,
britanski ministar vanj-ski- h
poslova Home je
izrazio nadu ce sastanak
"donijeti dosta dobroga".
Slicno so podpreds-jedni- k
indijskc Pred-stavni- k
jugoslavenske vlade
izrazio 2elju ce sasta-nak
pridonijeti miru i me-djunarod- noj
suradnji. Pre-ma
vijestima iz Moskvc, so-vjcts- ka
javnost smatra da
sastanak pruza priliku sc--
ublazi medjunarodna nape- -
lost i izrazava nadu se
niSta necc dogoditi to
sprijeci.
♦
U Evijanu (na francusko-Svicarsk- oj
granici) poccli
su francusko-alzirsk- i prcgo-vo-ri
za dovrScnje .rata. Fran-cusk- a
jo§ no pokazuje sprc-mno- st
prizna puna prava
Alzircima.
II Angoli je dosad ubijeno
NAGISTIcKA I USTASKA ZLOclNSTVA JUGOSLAVIJI
prislupa
Ostali su deportirani zlocincc i nacistiCko kolabo-- u
smrti u ratore u Jugoslaviji. Artu- -
kovic danas slobodno zivi u
Sjedinjenim Drzavama. Po-smatr- aci
sudjenja su vec ra-ni- jo
istakli izraclskc vla-sti
vode brigu o na
sudjenju ne budu spominja-n- i
zivi faSistiSki
1 POMAzITE
RADNICKU STAMPU!
Pismo i Vanco u
VANCOUVER, B.C. — Svjetski dogadjaji koji su
se posljednjih tjedana izazvali su razliCita ras-polozen- ja
kod nasih ljudi. Pravu senzaciju i odu§evlje-nj- c
stvorio je Gagarinov svemir. Taj sovjetski usp-je- h
je dobio priznanje naucenjaka svijeta i obiCn'h ljudi.
Cak i kao 5to je ovdje "Pro-vince",
odala je priznanje sovjetskim ljudima. NaSIa sc
i prazna glava koja nije htjela da prizna to
veliko naufno postignuce, ali na prazne glave svijet se
ne Medju na§im narodom ovdje Vancouveru
so samo pohvalno govorilo i јоб se govori o uspjeJnom
letu pn'og u svemir.
Dogadjaj je nas
narod sa gnusanjem
i prezirom bila je
AmeriJki
povra-t- e
ali na-rod
im je planove.
Kubu preko zivih!"
Ako ameri5ki
da i po-ko- re
Kube, joS
veci im je
vodja naroda Fi
amerid-ko- g
raznim
time
skoro
da trebao
ameridkc
protiv
da
da
da
Lord
izrazio
vlade.
je
da
da
da
logore
da
tome da
zloCinci.
5IRITE
let
stampa,
peneka
obazire.
nas
da
da
da
del Castro. Odavle su upu-cen- e
mnoge rezolucijc pro-tiv
invazije i nas narod je
vecinom odobravao i glaso-va- o
za te rezolucijc. Cuje se
da su na jednom ribarskom
mitingu prilikom usvajanja
takve rezolucije trojica gla
sala protiv, od kojib su dvo
od niih je i govorio protiv
rezolucije. To je biln ona
zbrka pojmova Majk
Ugarkovic, koji jo cuven po
Jetupanju protiv onoga Uo
шЛЛ
25.000 Afrikanaca, izjavio
je vodja angolskog narodno--
oslobodiladkog pokreta Hol- -
den Roberto.
Predsjednik Brazila Qua-dro- s
(Kvadros) je izjavio
da ne ce pristati na nikakav
korak koji bi oskvrnjivao 'e
kubanski suvorenitet.
Hoce li ss Kanadjani
osvijestiti?
Kanadski knjizevnik Far-ley
Mowat uputio je pismo
stampi povodom posjete
amcrickog predsjednika
Kennedy u komc izrazava
nadu da ce ovoj posjet po-mo- ci
Kanadjanima da se
osvijeste.
"Iz Kcnnedyeva govora
u Ottawi je jasno — veli
Mowat — da su Ameri-kan- ci
spremni da zabora-v- c
dosadasnju kanadsku
kritiku americkc domina-cij- e
njihovc zemlje uko-lik- o
Kanadjani prcstanu
sa takvim stvarima u bu-du- ce
i pokazu da su spre-mni
da bez pogovora pri-hva- te
ulogu koju im je o-dre- dio
Washington."
Mowat iznosi da je Ken-nedye- v
posjet bio popra-cc- n
masovnim lctcnjem
amcrickih H-bombar-dera
nad Kanadom. Ujutro 17.
maja on je nabrojio sest
takvih aviona iznad Palg-rav- e
(sjeverno od Toron-ta).
Bombarded su letili
veoma nisko i sigurno nisu
trenirali. To je bilo "kraj-nj- e
otreznjavajuce" vija-nj- e
amcricke zastave, veli
Mowat.
Pismo zavrsava ovim ri-jecima:
"Nadati se da su
Kanadjani duboko dojm-Ije- ni
sveobuhvativoscu
Kennedyeva posjeta i da
ce se zaista vrlo brzo os-vjetit- i".
Odjek posljednih dogadjaja medju nasim narodom
najreakcionamja
ie dobro i progresivno.
Ovdje se odrzala konfe-renci- ja
Novo partije, kojoj
su prisustvovali predstavnici
raznih unija i organizacija.
Od nasih organizacija bio je
zastupljen Savez Jugoslave-nski- h
Kpnadiana. Sa konfe-renci- je je upucena rezoluci- -
ja Diefenbakorovoj vladi da
osudi ameriSku invaziju na
Kubu. Ista je usvojena jed-noglasn- o.
Kad jo invazija pocela ov-daS- nja reakcionarna ?tampa
i reakcionarni elementi, me-dju
njima i neki naSi odob-rava- li
su ovo nedjelo. Ali su
u toliko vi§e bili razoJarani
kad ie invaifa propala.
U vrijeme ovih dogadjaja
u narodu se osjecao strah
jica пабе narodnosti. Jedan I od svjetskog nuklearnog ra
Milan
'
ta. Na5 narwl ie protiv rata
i protiv americ'kog impcrija-listWko- g
porobljavnnja dru-gi- h
zemalja, ukljuSiv Kana-du.
I. S.
Mi se Dorimo ж mir
na
I ove godino, kao i proslih,
udinili smo pohod na Otta-w- u
i dali do znanja dlanovi-m- a
parlamenta i vladi da
smo protiv kolonijalizma i
nacionalnog ugnjetavanja.
Ove godino bilo je vise de-- 1
egata iz raznih mesta ncgo
proJle. Od strane Savcza
Jugoslovenskih Kanadjana
bila su tri Clana iz Toronta,
jedan iz Wellanda i tri iz
Hamiltona. Delegata je bilo
iz Vancouvera Montrea-la- ,
St. Chahtarinesa, Niaga- -
Falls, Toronta, Hamilto- -
na, Wellanda, Ottawe itd.
U nedelju voce Dr. J. En-dico- tt
govorio je u Beacon
Anns Hotelu na temu: Ku-b- a.
Kennedy i svetski mir.
Ann Casson, priznata ka-nads- ka
umetnica, procitala
je pismo predsednika Indo-uezij- e
Sukarna u kome on
kaze da su probe nuklear-no- g
oruzja vrsene na naro-dim- a
Azije i da narodi Azi-j- e
moraju reci celom svetu,
a narocito Zapadu: Dosta!
Ne vise !
Ann Casson je procitala
pismo i jednog katolickog
svostcnika, K. Otaviannia, u
komc on pita koliko kriScan- -
skog morala ima u ubijanju
nevinih i zaSto sveStenici kri-scanst- va
ne dizu svoj glas
protiv nuklcai'nog oruzja, za
mir.
Poslo Ann Casson, pred-sedni- ca
Udruzcnja za mir iz
Ottawe, pozvala jo Dr. J.
Endicotta da govori i torn
prilikom je rekla : "Mcni je
dodeljena cast da vam prc-dstavi- m
predsednika Kana-dsko- g
kongresa mira, Dr.
Endicotta, koji je radio da-nj- u
i nocu dvanaest godina
da se ostvan ono sto danas
imamo: na stotine raznih
komiteta i udruZenja za mir
po celoj Kanadi. I ne samo
Kanadi. Njegov uticaj na
razvoj borbc za mir zapa-ze- n
je po celom svetu. On je
dobitnik medjunarodne na-gra- de
za ucvrscenje mira
medju narodima. Rodjen je
u Kini, gde je bio hriscanski
misionar dugi niz godina,
njegovo sudelovanje u borbi
za mir je nastavljenjc misi-onarsko- g rada u jo5 visoj i
casnijoj formi."
Dr. Endicott je izmedju
ostalog, rekao: "Pre pobede
Kineske revolucije, dok smo
ja i moja supruga bili u Ki-ni,
teSko jc bilo objaSnjavati
narodima Azije da hri§can-sk- i
misionari nisu agenti im-perijaliz-ma.
Moja supruga
se 6esto puta vracala sa uli-c- e
sva ispljuvana. Ja nisam
bio agent imperijalizma i
bio sam 6Tsto uveren da i
drugi misionari nisu pa sam
izlazio ponovo sa mojom 2e-no- m
i objasnjavao onima ko
ji su na nas pljuvali, da naSa
hriScanska misija noma ni§ta
zajedni6ko sa imperijalistiS-ki- m
ugnjetavanjem. Kasnije
sam se uverio u suprotno i
danas tvrdim da 90 posto
misionara u Aziji i Africi je-s- u
agenti imperijalizma. O- -
vo tvrdim jer iz iskustva
znam da je neznatan deo !
misionara stao na stranu na
roda kada su so oni digh
protiv stranih zavojevaca."
Dr. J. Endicott je zatim
nastavio govor o potrebi ra- -
к!јиб miru
Izvcslaj sa mirovnog pohoda Ollawu
zoru2anja. "Razorulanje je . ro
. .
c
kirati evcntualnu izmenu ne-kogsiste- nia
sa razoruzanjem
nego idi u sigurnu smrt sa
naoruzavanjem. A unistenje
dovje5anstva je matematicki
sigumo ako se produzi kao
da sada ... Mi unistavamo
nas moral ljudskih bida sa
nastavljanjcm naoruiavanja
jer dok u svetu Jos' ima gla-dni- h
i bolesnih mi trosimo
330 milijona dolara na dan
na oruzjo koje svakog mo-menta
moZe da uniiti pot-pun- o
svetsku civilizaciju . .
NaS najveci greh je proizvo-dnj- a
nuklcarnog oruija. To
je najgnusniji rad Satonc i
ako se ovako produzi mi cc-m- o
pomoci djavolu da po-be- di
boga. . . "
Govoreci o Kubi Dr. Endi-cott
jo citirao Herbert L.
Mathews-a- , koji jo napisao
u "New York Times" :
"U mojih tridesct godina
rada za "New York Times"
ja nikada nisam video veli-k- u
stvar tako pogi-обп-о shva-ccn- u,
tako lose uzetu i tako
krivo protumacenu kao 5to
je kubanska revolucija".
"Kubanska revolucija —
rekao je Dr. Endicott — mo
ze se diskutovati u pet ta-ca- ka
:
1) Ona je bila potrebna.
Samo revolucija jo mogla iz-men-uti
uzasno stanjo kojo jo
vladalo tamo za vrcme Bati-ste.
2) Ona je uspeSna. Ona
nije bila dvorska l-evolu-cija
nego stvarna socijalna revo
lucija.
3) Ona ima masovnu pot-por- u
i no moze biti uniStena.
1) Ona jo probni kamen
атопбке politike prema La-tinsk- oj
Americi.
5) Ona je kriticna za svet
ski mir. Ona ima direktnu
vczu sa rezolucijom U.N. o
svrsetku kolonijalizma. . . "
". . . Ako jo kubanska re-volucija
bila potrebna, za§to
je tako krivo tumaccna u a-теп- бкој
§tampi? Takozva-n- i
"slobodni svet" ne mole
podncti da njegovi narodi
saznaju da monopolska kon-trol- a
moze dovesti jedan na-rod
do prosjac"kog Stapa i
daje samo revolucija izlaz
iz nesnosnog stanja Drugo,
vojno diktature, koje poma-z-o
monopol i njegove vlade,
dajuci im oruzjo da zlostav-ljaj- u
i ubijaju narod, tako
su svirepe da bi se narod u
"slobodnom svetu" bunio
kada bi doznao o njima i za
to se istina prikriva.
Rio do Jameiro. — Mnogi
brazilski istaknuti intelck-tualc- i
i sindikalni lideri izra-zi- li
su svoje zadovoljstvo
pojavom prvo socijalistidke
republikc u Latinskoj Ame-rici.
"Idealna formula La-tins- ku
Amcriku jestc priv-red- ni
razvitak plus socijali-zam- "
— rekao je jedan od
naj istaknuti savremenih
Moreira i
je ree- - nacionalnih sindikaU Uea- -
'-"d- ate '№&' Л1 Mi
Dr. Jame., (,. Knilirolt
brizno nogujc o(l(.. (la su
danas sve revolucije komu-nistick- e
i zato su stotne, a to
nam govori radio, crkva i
stamn.i. iz d.nn.n n lnn ' "... Kubanski narod ima
dalcko veca prava na rovo-Iuci- ju
nego Sto je imao Wa-shington
sa 13 kolonija ..." " . . . Castro je predlozio a-тепб- кој vladi a to jo Stam-pan- o
i u 'Wall Street Jour-nal-- u'
da ce nacionalizovati
ncko amcricke industrije i
da ce im za to platiti ali a
mericka vlada je mislila da
co ga prisiliti da klekno na
kolena kao Batistu pa jo it
potrebila embargo uljo I
бесег i kail se Castro obratio
socijalisti6kim drzavama a-теп- бка vlada jo pocela ka
nfpanju o nekakvoj opasno-s- ti
americki Ame
ricka vlada je slicna krimi-nalc- u
koji jo ubio oca i maj-k- u
pa je na sudu zamolio da
ga no"..k..a.z".noKjuebrajeniojestasoamsi-roo- co
probni kamen za amoricku
politiku nego jo i probni k.i-m- en
za svetski mir. Ujcdl-njen- o
Nacijc su usvojilo ro-zolu- ciju
koja poziva za pro-stan- ak
kolonijalizma. Danas
jo jasno da do Sovjetski Sa-vez
i Kina pomagati onim
narodima koji zoic da so o-slob- odc
kolonijalizma. Ko-lonijal- ne
silo moraju prosta-t- i
sa kolonizacijom jer ko-lonija- lni
narodi no tra2o viSo
nego sto im pripada. Oni
tra?.e i zahtevaju snmo ono
§to je njihovo . . . Portugal-c- i
ubijaju narod u Angoli U
potrcbljavajudi napalm bo-mb- o
kojima palo citava na-se- lja
a te iste bombe dobi-jaj- u
od ameridke vlado. . . "
". . . Mi smo za mir i za jc-dna- ka
prava svim narodima
Tredi , jer mira nemo2e biti dok je- -
nalog jc mitologija koja se I (Nastavak na str. 2)
Brazilci pozdravljaju socijalisticki razvoj Kube
za
.fih
na
za
karskih sluzbenika i profe-sor- a,
kao i predsjednik Naci-onalnog
saveza studenata.
Odbacujudi zahtjeve kon-zen'ativ- no
stampo i crkvo-ni- h
krugova, koji tra2o da
se protiv Kube poduimu
mjero diplomatske izolscijo
i pritiska, predsjednik Xaci-onaln- og
saveza studenata
Brazila Olivenra Gvanais jo
rekao : "Svaka nezavisna
zemlja ima pravo da ide
brazilskih slikara di Kaval- - svoiim sopstvenim putem.
kanti. Slidne izjave dali su Kuba pripada Kubancima, a
kniiievnici Anibal MaSado, takozvano hemiefemo brat-Ramun- do
M.igaljaens, clan
. ivo samo je oruije, kojim
knjizevnc akademije Alva-- se Sjel. Driave sltti d hi
predejednki
Bolje
narod.
potcinile
ku".
LflUneku Araerf- -