000418 |
Previous | 8 of 19 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
шттшштт v... .. ,., ч..---i'i.i.i.iviuu- yK ШИИИИШИИДШтаИТОШЛШШ ttmMkW — -~~,- .-"~~"~"1тг~ч, Ш- -, WirmWM' --Ш ' %.Л ' шШт®&$ уН v :ЉЈ?.Ј.и- - .нам& -;- г.' . Г " № II ! II #1 'I. ' '#'' V Г Wi i;'vWf;?h'V,.-'-' ' ' .1 UUDUM & 1ММГСгГ£П1М01ГТ !4VfVII4#4M и- - """""'У V IH Н Mr i. .М М Н. . __ , , ,- - , ., ,',г" ',' у"'- - V Bit V ИШ— шнв ВОТ ,™ "ј чши '— — Oronula zdravlja, ро nagovoru famlllje I lijecnika, "krenuh sa ienom, kcerkom, njenlm dvljema. koegicama I jednim prija-teljer- h, na' Havaje. Slusao sam cesto u drusivu prifie o Havajskim otocima. Sve sam to primao kao reklamu, rekla-kaza- la govoreci u sebi: — neka se svijet samo hvaljSe. AM po povratku kuci ja viSe prlcam o Havajima nego itko drugi. 2lvot tamo je dolsta romantifian, ali je mnogo drukftje nego nekada.. Prlje rata na Havaje su dolazili uglavnom na luksuznim parobrodi-m- a, sa tonama prtljage, ill sa vlastitim automobilima. Vedlnom su to bile poznate litnostl iz modernog svljeta, sa torbom dolara: filmske zvljezde, industrljski tajku-n- ), petrolejski magnati, po kojl knjizevnik Hi umjetnik i slidno. Danas je to drugojacl-'- ' je, jer i pojedincl iz redova srednje I radnic-k- e klase mogu, ako 5tedef. provesti odmor na tim upravo rajskim otocima. Priblizujemo se Havajima. Pri'izlasku iz aviona bljeStavi zraci sunca zasljepljuju oci. Aloha! Aloha! cuje se sa sviju strana i cini se da to ne izgovaraju samo nasmija-n- a, bronzana Ilea, ve6 tu rljefi Izvikuju i suncane zrake i pjenusavo more; to sa vjetridem pjeva sva priroda. Aloha je Caro-bn- a гјебса, sa mnogo lijeplh znacenja kojom zitelji 2ele izraziti svu urodenu ljubav za gostoprimstvo. U prvom redu, "Aloha" znacl "dobro doSli". Tom rljefii cesto nazivaju Havajsko otofije. Havaji se sastoje od s'est ve6ih otoka i bezbrpj manjih, a svaki otok ima svoju osobitost, svoju Ijepotu, sa divnim uvala-m- a, lijepim, dugim plazama. Najvecl otok je Hawaii, Sto bas i znaci "Veliki otok", po kome su svi ostali dobili zajedniCko ime. Pojedina6ni otocl zpvu se Oahu, Maui, Malokai, ltd. Izmedu otoka je savrSena komunikacija putem aviona, helikoptera, broddya. Pojedinacni izletijll kru2enja oko otokayrSe se na manjim ili'vedim jahtama, na kojima se Jede i pije 5to ti duSa 2eli, gleda trbuSni pies iposmatra priroda. Kroz vjekove Havaji su bill osamljeni, tihi, bez ljudskih glasova, ispunjeni cvrku-to- m ptjca, Sapatom.liScaJ.milovani valovi-m- a Tihog oceana. Prlje hiljadu godlna 1 viSe, pojaviSe se, polinezanski drveni brodoyi — 6unovi, razmiliSe se po otocima i od tada pofiinje historija Havajskih otoka. Pod Pplinezijom danas se podrazumjeva ogroman teritorij Pacifika kojl obuhvada otoCjer razbacano od Havaja do Novog . Zelanda, od otoka Tonga dp otoka Easter. Godine 1775. dotace se Havaja poznati moreplovac, kapetan Cook. On produzi za Beringov zaliv, all se idude. godine vrati na Havaje: Otodani su mu ukazali urodeno gostoprimstvo I ppiastill kao svoga boga. Medutim, nakon duljeg kapetahovog boravka nastaje krada sa brodom Discove-ry, takp se barem рНба. Cook zarobl kralja Kalaniopiiu-a- , na Stp se narod pobuni i umlatiI'Cooka, zajedno sa njegova cetiri rog moreplovca i plidaku. Kamehameda rrnva .. . ujedinjuje sve Havajske ' : ' otoke 1750. godine i proglaSava se kraljem. Nizu se zatlm kraljevi pod Istlm ImenomA Posijednja kraljlca blva zbaCena; proglaSa-va_s- e republika, a malo zatim Havajski otoci postaju teritorij Sjedinjenlh Drzava. Oolar se uvlafii u domove miroljubivog, romantifinog oto6anlna I postepeno razara patrijarhalnl zlvot. U prvo vrljeme na stotine kitolovaca donose otocima znatan prihod, a potom plantaze бесегпе repe donose јоб vede blagostanje. Jedinl izvoz sa otoka bio je Seder, kojl Je I danas glavni izvoz. Plantaze' trebaju jeftlnu radnu snagu. Doprema se na hlljade Kineza, Japanaca, Portugalaca, брапаса, Hindu-s- a. Nastaje konglomerat svih mogudih rasa koje sa autohtonom polinezijskom rasnom podlogom dine danas ziteljstvo Havajskih otoka. Ruku pod ruku sa amerjdkim kapitalom pojavljuju se mlslonari i malo po malo nestaju pollnezijskl bogovi. Njihova religi-j- a se gubi, all u narodu i legendama ostav-Ij- a јоб tragove. Tako se prida da de.se bog Lono povratiti I uspostaviti ponovo svoje kraljevstvo, mir i blagostanje. Godine 1959. Havajski otoci su postal! pedeseta drzava USA. Od tada mijenja se rapidno ekonomski zlvot Havaja; podinje turizam. Amerika ubacuje millone dolara u izgradnju xhotela, aerodroma, zooloSkih vrtova, Skola, kulturnlh I zabavnih centara pojedlnih narodnih grupa. Preko cijele godine milioni turista dolaze lodlaze. Za svakoga irna mjesta: od najluksuznijih hotela do periferijskih motela i privatnih kuda. Za turizam sedaje mnogo, a turizam za uzvrat donosi ogroman profit. Na svakome se otoku uziva u prirodnoj Ijepotl. Malo je predjela na zemlji koja vam pruzaju istovremeno uz prirodne Ijepote odmor uz muzlku i pjesmu, sport na vodl, raznovrsnost kuhinje... U jednom danu moze da se jede japanskl suhi, Indijski cuvry, koreariski hibachi-stea- k, meksidki inchlados, havajski halua-pig- , amerldki prime-ri- b roast, arapski §iS-keva- b, I јоб mnogo dtoSta; a uz jelo se uziva u plesu sa nozevima sa otoka Samoa, hula plesu, klasidnoj diskoteci. Samo na otoku Oahu, skoro da se ne povjeruje, Izgradeno je u proteklih desetak godina oko hiljadu naj-luksuznijih restorana koji vam nude speci-jalite- te etnidkih grupa koje su se ovdje odpmadile. Topla, plavkasta, uzburkana, pjenuSava voda oko otoka na zarkome havajskome suncu, darnel i jahte koji puzu po vodl, hlljade skijada' na vodl pruzaju spektakl izvbdenjem raznlh figura, hlljade I hlljade plivada uiivaju u toplim talasima... to je. pravi ra) nazemlji. Moja fam'ilija I prijatelji su se odlidno proveli. Malo je I mene sunce pomilovalo, ali brzPsam morao da bjeiim u hladovlnu., Ponekad sarn nodu izlazio'na plaiu da pos-matra- m milijune treperavih zvijezda na Havajskom nebu. pratioca. Isprebijano tijelo velikog i hrab- - Kad smo se ukrcavali na brod za povra- - џ istrailvadaostadeleiati u ' ltak, ljudfau vlkall:'Sietah pUt i dovidenja. 1 (, lt ri i&yieryone celebrates Captain Cook Captain James Cook is 'recognized as one of the greatest explorers' in history and he has become a national hero in Australia: and New Zealand. But his name raises npjeheers in Friendly Cove, B.C. This is the 200th anniversary of Cook's landing atFriendly Cove — which is on. .Noottta Island, off tha west coast ol Vancouver Island. This marked the first discovery of what is now British Columbia by Europeans. The B.C. government, with an eye on the tourist traffic, Џ celebrating the anniversary as Cap-tain Cook; Bicentennial Year. 'Onebi the planned ceremonies was to take place at Friendly Cove jteelL Buttlie cove is located on --the reserve of the M,o w a c hah t band of Indians who refusedtoiet the celebration take place on their land unless the government met a fairly steep set of demands including five new salmon fishing boats, a ferry servicei a school bus. improvements in the wharl arid' —' -- a true 20th oentiuy touch — a televi-sion tower; The government, indignantly turned them down Ivan Colak Vancouver, B.C. "ffSSSTTMrn liiftrisi AVFNSkOGi PEKlZiONERSKOG KLUBA I KANADSkO-JUGbSLAVENSkd- G kULTURNOG DRU§TVA ZAJEDNlCKI PRIREOUJU: ,i I J S i ; UNEDJELJU11.JUNA u , Y JOHN HENDRY PARKU (Trout Lake) POCETAK U 11 SATI PRIJE PODNE Prema nasem obicaju, biti ce dovoljno tecne pecenke, hot-dog- s, kafe, osvjezujucih pica, itd. Biti ce i sportska natjecanja, naslh narodnih pjesama 1 muzike, sala i razono-d- e za stare i mlade. Pozivlje se sav nas narod u Vancouveru i okolici, da svi. dodu na ovaj nas prvi piknik, da se svi skupa zajednicki nekoliko sati na svjezem zraku razonodimo i razgovorimo. Pretpiatnici, ovo je piknik za "Nase novine", obavijes-tit- e o istom svoje znance i prijatelje i pozovite da prisus-tvuj- u. . U slucaju kise ili slabog vremena piknik ce se istog dana odrzati u Ruskom narodnom domu, 600 Campbell Ave. SVI NAM DOBRO DOSLI! odborpiknika Ејуууул z New Yor ka ZAVRSEN FESTIVAL FILMOVA U'New Vorku Je upravo zavrSen Festival jugoslavenskog fllma u Carnegie Hall Ci-nema. Za detlrl dana od 14-1- 8. maja, oko dvije i po hlljade posjetiiaca imalo je prl li-ke dana 14 predstava vldi devet filmova-savreme- ne jugoslavenske filmske produk-cij- e kao i kratke, dokumentarne i crtane fit- -, moFvees,tival Je otvorio'iAmbasador Jugosla-vij- e u USA Dimde Belovski I torn prillkom istakao znadaj ovakvlh manlfestaclja za jadanje kulturnlh veza I bolje upoznavanje jugpslovenskog i ameridkog naroda. Festi-val- u su prisustvovali i filmski stvaraoci iz Jugoslavije diji su fflmovl na programu festivala, glumlce Milena Dravid i Dara Calenid i reditelj Dejan Karaklajld. Amerid-k- a publlka je vrlo dobro prihvatila jugosla-vens-ki film. Sala je desto bila prepuna, projekcije su pozdravljene spontanim apla-uzo- m, a zatlm su gostl Iz Jugoslavije odgo-vara- li na mnoga pitanja gledalaca. Inade ved je zavrSen Filmski festival u Milwaukee-Jii- , u toku je u Chlcagu., a najesen de se I u drugim gradovima u Sjed. Drzavama nastaviti dani jugoslavenskog fllma u Americl. Njujor6ka televizija, diji je program . namijenjen stanovnicima Manhattana, pri- - and' the celebration had to be called Ј&ГС The Indians' attitude is quite understandable. For them, Captain Cook's' visit was no cause for cele--. bration. Us first consequence, according to tribal tradition, was an epidemic of smallpox. And it opened the way for an influx: of white traders and settlers wha gradually took over the country, de-stroyed the Indians' traditional way of life; and cven-taiall- y confined them to reserves. The incident is instructive., We forget that inci-dents we celebrate — the landing of the first Euro-pean explorer or the founding of the first European settlement — were often landmarks of disaster for the local Indians or Eskimos. And there is something more than, a little presumptuous about our assump-tion that ,ihe history of some part of Canada began with the arrival o£ Captain Cook, or Jacques Cartier or Champlain.. As one B.C. Indian put it: "We've been here a whoi$ibtr longer il'tan 200- - years; ' For us, vM is just ' likeany other year." f [ ; ;; Toronto 'Star f- - I s J J kazala je emisiju posvedenu Jugoslaviji. Njujordanlma je prjkazana repbrtaia o kongresnom centru "Sava" u Beogradu. Filmbm i rijedjli detaljno je dpisano'to novo zdanje i pokazane mnoge mogudnos-t- i koje ono pruza za odriavanje domadih i medunarodnlh skupova, kulturnih I umjet-nidki- h emotri. Prikazan je i kratak film o prirodnim Ijepotama Jugoslavije. U Jugoslovenskom Kulturno-informativ-no- m Centru u New Yorku otvorena je profile nedelje izlozba litografija poznatog. ameridkog grafidara poljskog porekla i profesora grafike na Univerzitetu u Meri-lend- u Tadeusa Laplnskog. Ovaj izuzetnl umetnlk je na taj nadin. obelefcio dve dece-nij- e svog plodnog radaod prve Izloibe koju je Imao u Jugoslaviji 1958, u Galeriji ULUS-- a u Beogradu. Kako je i sam umetnlk na otvaranju izloZbe rekao, za njega je veiiko zadovoljstvo i radost da na ovaj nadin obeleZi svoj jubilej jer je Jugoslavia uvek imala pofitovanja za njegovu umetnost I oseda kaoda j'etdnjegdva druga domovi-na- . yittfskiatto! 1 ~"- - Ne gubite vrijeme i I UStedit'e noVac ' I 1 Obratite se svom agentu na 1 I svom jeziku 1 I Za sve informacije za grupna i 1 I redovna putovanja posjetite 1 I 4806 Tec " 9 I Tel 948-06- 52 J a VaS agent: Ourda Baketi6 1 к
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, July 26, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-05-24 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000070 |
Description
Title | 000418 |
OCR text | шттшштт v... .. ,., ч..---i'i.i.i.iviuu- yK ШИИИИШИИДШтаИТОШЛШШ ttmMkW — -~~,- .-"~~"~"1тг~ч, Ш- -, WirmWM' --Ш ' %.Л ' шШт®&$ уН v :ЉЈ?.Ј.и- - .нам& -;- г.' . Г " № II ! II #1 'I. ' '#'' V Г Wi i;'vWf;?h'V,.-'-' ' ' .1 UUDUM & 1ММГСгГ£П1М01ГТ !4VfVII4#4M и- - """""'У V IH Н Mr i. .М М Н. . __ , , ,- - , ., ,',г" ',' у"'- - V Bit V ИШ— шнв ВОТ ,™ "ј чши '— — Oronula zdravlja, ро nagovoru famlllje I lijecnika, "krenuh sa ienom, kcerkom, njenlm dvljema. koegicama I jednim prija-teljer- h, na' Havaje. Slusao sam cesto u drusivu prifie o Havajskim otocima. Sve sam to primao kao reklamu, rekla-kaza- la govoreci u sebi: — neka se svijet samo hvaljSe. AM po povratku kuci ja viSe prlcam o Havajima nego itko drugi. 2lvot tamo je dolsta romantifian, ali je mnogo drukftje nego nekada.. Prlje rata na Havaje su dolazili uglavnom na luksuznim parobrodi-m- a, sa tonama prtljage, ill sa vlastitim automobilima. Vedlnom su to bile poznate litnostl iz modernog svljeta, sa torbom dolara: filmske zvljezde, industrljski tajku-n- ), petrolejski magnati, po kojl knjizevnik Hi umjetnik i slidno. Danas je to drugojacl-'- ' je, jer i pojedincl iz redova srednje I radnic-k- e klase mogu, ako 5tedef. provesti odmor na tim upravo rajskim otocima. Priblizujemo se Havajima. Pri'izlasku iz aviona bljeStavi zraci sunca zasljepljuju oci. Aloha! Aloha! cuje se sa sviju strana i cini se da to ne izgovaraju samo nasmija-n- a, bronzana Ilea, ve6 tu rljefi Izvikuju i suncane zrake i pjenusavo more; to sa vjetridem pjeva sva priroda. Aloha je Caro-bn- a гјебса, sa mnogo lijeplh znacenja kojom zitelji 2ele izraziti svu urodenu ljubav za gostoprimstvo. U prvom redu, "Aloha" znacl "dobro doSli". Tom rljefii cesto nazivaju Havajsko otofije. Havaji se sastoje od s'est ve6ih otoka i bezbrpj manjih, a svaki otok ima svoju osobitost, svoju Ijepotu, sa divnim uvala-m- a, lijepim, dugim plazama. Najvecl otok je Hawaii, Sto bas i znaci "Veliki otok", po kome su svi ostali dobili zajedniCko ime. Pojedina6ni otocl zpvu se Oahu, Maui, Malokai, ltd. Izmedu otoka je savrSena komunikacija putem aviona, helikoptera, broddya. Pojedinacni izletijll kru2enja oko otokayrSe se na manjim ili'vedim jahtama, na kojima se Jede i pije 5to ti duSa 2eli, gleda trbuSni pies iposmatra priroda. Kroz vjekove Havaji su bill osamljeni, tihi, bez ljudskih glasova, ispunjeni cvrku-to- m ptjca, Sapatom.liScaJ.milovani valovi-m- a Tihog oceana. Prlje hiljadu godlna 1 viSe, pojaviSe se, polinezanski drveni brodoyi — 6unovi, razmiliSe se po otocima i od tada pofiinje historija Havajskih otoka. Pod Pplinezijom danas se podrazumjeva ogroman teritorij Pacifika kojl obuhvada otoCjer razbacano od Havaja do Novog . Zelanda, od otoka Tonga dp otoka Easter. Godine 1775. dotace se Havaja poznati moreplovac, kapetan Cook. On produzi za Beringov zaliv, all se idude. godine vrati na Havaje: Otodani su mu ukazali urodeno gostoprimstvo I ppiastill kao svoga boga. Medutim, nakon duljeg kapetahovog boravka nastaje krada sa brodom Discove-ry, takp se barem рНба. Cook zarobl kralja Kalaniopiiu-a- , na Stp se narod pobuni i umlatiI'Cooka, zajedno sa njegova cetiri rog moreplovca i plidaku. Kamehameda rrnva .. . ujedinjuje sve Havajske ' : ' otoke 1750. godine i proglaSava se kraljem. Nizu se zatlm kraljevi pod Istlm ImenomA Posijednja kraljlca blva zbaCena; proglaSa-va_s- e republika, a malo zatim Havajski otoci postaju teritorij Sjedinjenlh Drzava. Oolar se uvlafii u domove miroljubivog, romantifinog oto6anlna I postepeno razara patrijarhalnl zlvot. U prvo vrljeme na stotine kitolovaca donose otocima znatan prihod, a potom plantaze бесегпе repe donose јоб vede blagostanje. Jedinl izvoz sa otoka bio je Seder, kojl Je I danas glavni izvoz. Plantaze' trebaju jeftlnu radnu snagu. Doprema se na hlljade Kineza, Japanaca, Portugalaca, брапаса, Hindu-s- a. Nastaje konglomerat svih mogudih rasa koje sa autohtonom polinezijskom rasnom podlogom dine danas ziteljstvo Havajskih otoka. Ruku pod ruku sa amerjdkim kapitalom pojavljuju se mlslonari i malo po malo nestaju pollnezijskl bogovi. Njihova religi-j- a se gubi, all u narodu i legendama ostav-Ij- a јоб tragove. Tako se prida da de.se bog Lono povratiti I uspostaviti ponovo svoje kraljevstvo, mir i blagostanje. Godine 1959. Havajski otoci su postal! pedeseta drzava USA. Od tada mijenja se rapidno ekonomski zlvot Havaja; podinje turizam. Amerika ubacuje millone dolara u izgradnju xhotela, aerodroma, zooloSkih vrtova, Skola, kulturnlh I zabavnih centara pojedlnih narodnih grupa. Preko cijele godine milioni turista dolaze lodlaze. Za svakoga irna mjesta: od najluksuznijih hotela do periferijskih motela i privatnih kuda. Za turizam sedaje mnogo, a turizam za uzvrat donosi ogroman profit. Na svakome se otoku uziva u prirodnoj Ijepotl. Malo je predjela na zemlji koja vam pruzaju istovremeno uz prirodne Ijepote odmor uz muzlku i pjesmu, sport na vodl, raznovrsnost kuhinje... U jednom danu moze da se jede japanskl suhi, Indijski cuvry, koreariski hibachi-stea- k, meksidki inchlados, havajski halua-pig- , amerldki prime-ri- b roast, arapski §iS-keva- b, I јоб mnogo dtoSta; a uz jelo se uziva u plesu sa nozevima sa otoka Samoa, hula plesu, klasidnoj diskoteci. Samo na otoku Oahu, skoro da se ne povjeruje, Izgradeno je u proteklih desetak godina oko hiljadu naj-luksuznijih restorana koji vam nude speci-jalite- te etnidkih grupa koje su se ovdje odpmadile. Topla, plavkasta, uzburkana, pjenuSava voda oko otoka na zarkome havajskome suncu, darnel i jahte koji puzu po vodl, hlljade skijada' na vodl pruzaju spektakl izvbdenjem raznlh figura, hlljade I hlljade plivada uiivaju u toplim talasima... to je. pravi ra) nazemlji. Moja fam'ilija I prijatelji su se odlidno proveli. Malo je I mene sunce pomilovalo, ali brzPsam morao da bjeiim u hladovlnu., Ponekad sarn nodu izlazio'na plaiu da pos-matra- m milijune treperavih zvijezda na Havajskom nebu. pratioca. Isprebijano tijelo velikog i hrab- - Kad smo se ukrcavali na brod za povra- - џ istrailvadaostadeleiati u ' ltak, ljudfau vlkall:'Sietah pUt i dovidenja. 1 (, lt ri i&yieryone celebrates Captain Cook Captain James Cook is 'recognized as one of the greatest explorers' in history and he has become a national hero in Australia: and New Zealand. But his name raises npjeheers in Friendly Cove, B.C. This is the 200th anniversary of Cook's landing atFriendly Cove — which is on. .Noottta Island, off tha west coast ol Vancouver Island. This marked the first discovery of what is now British Columbia by Europeans. The B.C. government, with an eye on the tourist traffic, Џ celebrating the anniversary as Cap-tain Cook; Bicentennial Year. 'Onebi the planned ceremonies was to take place at Friendly Cove jteelL Buttlie cove is located on --the reserve of the M,o w a c hah t band of Indians who refusedtoiet the celebration take place on their land unless the government met a fairly steep set of demands including five new salmon fishing boats, a ferry servicei a school bus. improvements in the wharl arid' —' -- a true 20th oentiuy touch — a televi-sion tower; The government, indignantly turned them down Ivan Colak Vancouver, B.C. "ffSSSTTMrn liiftrisi AVFNSkOGi PEKlZiONERSKOG KLUBA I KANADSkO-JUGbSLAVENSkd- G kULTURNOG DRU§TVA ZAJEDNlCKI PRIREOUJU: ,i I J S i ; UNEDJELJU11.JUNA u , Y JOHN HENDRY PARKU (Trout Lake) POCETAK U 11 SATI PRIJE PODNE Prema nasem obicaju, biti ce dovoljno tecne pecenke, hot-dog- s, kafe, osvjezujucih pica, itd. Biti ce i sportska natjecanja, naslh narodnih pjesama 1 muzike, sala i razono-d- e za stare i mlade. Pozivlje se sav nas narod u Vancouveru i okolici, da svi. dodu na ovaj nas prvi piknik, da se svi skupa zajednicki nekoliko sati na svjezem zraku razonodimo i razgovorimo. Pretpiatnici, ovo je piknik za "Nase novine", obavijes-tit- e o istom svoje znance i prijatelje i pozovite da prisus-tvuj- u. . U slucaju kise ili slabog vremena piknik ce se istog dana odrzati u Ruskom narodnom domu, 600 Campbell Ave. SVI NAM DOBRO DOSLI! odborpiknika Ејуууул z New Yor ka ZAVRSEN FESTIVAL FILMOVA U'New Vorku Je upravo zavrSen Festival jugoslavenskog fllma u Carnegie Hall Ci-nema. Za detlrl dana od 14-1- 8. maja, oko dvije i po hlljade posjetiiaca imalo je prl li-ke dana 14 predstava vldi devet filmova-savreme- ne jugoslavenske filmske produk-cij- e kao i kratke, dokumentarne i crtane fit- -, moFvees,tival Je otvorio'iAmbasador Jugosla-vij- e u USA Dimde Belovski I torn prillkom istakao znadaj ovakvlh manlfestaclja za jadanje kulturnlh veza I bolje upoznavanje jugpslovenskog i ameridkog naroda. Festi-val- u su prisustvovali i filmski stvaraoci iz Jugoslavije diji su fflmovl na programu festivala, glumlce Milena Dravid i Dara Calenid i reditelj Dejan Karaklajld. Amerid-k- a publlka je vrlo dobro prihvatila jugosla-vens-ki film. Sala je desto bila prepuna, projekcije su pozdravljene spontanim apla-uzo- m, a zatlm su gostl Iz Jugoslavije odgo-vara- li na mnoga pitanja gledalaca. Inade ved je zavrSen Filmski festival u Milwaukee-Jii- , u toku je u Chlcagu., a najesen de se I u drugim gradovima u Sjed. Drzavama nastaviti dani jugoslavenskog fllma u Americl. Njujor6ka televizija, diji je program . namijenjen stanovnicima Manhattana, pri- - and' the celebration had to be called Ј&ГС The Indians' attitude is quite understandable. For them, Captain Cook's' visit was no cause for cele--. bration. Us first consequence, according to tribal tradition, was an epidemic of smallpox. And it opened the way for an influx: of white traders and settlers wha gradually took over the country, de-stroyed the Indians' traditional way of life; and cven-taiall- y confined them to reserves. The incident is instructive., We forget that inci-dents we celebrate — the landing of the first Euro-pean explorer or the founding of the first European settlement — were often landmarks of disaster for the local Indians or Eskimos. And there is something more than, a little presumptuous about our assump-tion that ,ihe history of some part of Canada began with the arrival o£ Captain Cook, or Jacques Cartier or Champlain.. As one B.C. Indian put it: "We've been here a whoi$ibtr longer il'tan 200- - years; ' For us, vM is just ' likeany other year." f [ ; ;; Toronto 'Star f- - I s J J kazala je emisiju posvedenu Jugoslaviji. Njujordanlma je prjkazana repbrtaia o kongresnom centru "Sava" u Beogradu. Filmbm i rijedjli detaljno je dpisano'to novo zdanje i pokazane mnoge mogudnos-t- i koje ono pruza za odriavanje domadih i medunarodnlh skupova, kulturnih I umjet-nidki- h emotri. Prikazan je i kratak film o prirodnim Ijepotama Jugoslavije. U Jugoslovenskom Kulturno-informativ-no- m Centru u New Yorku otvorena je profile nedelje izlozba litografija poznatog. ameridkog grafidara poljskog porekla i profesora grafike na Univerzitetu u Meri-lend- u Tadeusa Laplnskog. Ovaj izuzetnl umetnlk je na taj nadin. obelefcio dve dece-nij- e svog plodnog radaod prve Izloibe koju je Imao u Jugoslaviji 1958, u Galeriji ULUS-- a u Beogradu. Kako je i sam umetnlk na otvaranju izloZbe rekao, za njega je veiiko zadovoljstvo i radost da na ovaj nadin obeleZi svoj jubilej jer je Jugoslavia uvek imala pofitovanja za njegovu umetnost I oseda kaoda j'etdnjegdva druga domovi-na- . yittfskiatto! 1 ~"- - Ne gubite vrijeme i I UStedit'e noVac ' I 1 Obratite se svom agentu na 1 I svom jeziku 1 I Za sve informacije za grupna i 1 I redovna putovanja posjetite 1 I 4806 Tec " 9 I Tel 948-06- 52 J a VaS agent: Ourda Baketi6 1 к |
Tags
Comments
Post a Comment for 000418