000420 |
Previous | 10 of 19 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
ШШКШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШштт ' , I [јјјВВк Ш ЕЈ Е§ Ш mi EB1 Ш (31 IB IB 4I, Potpisnici ovog protestnog pis-m- a zamoliti su , Odbor "NN" u Cikagu da "NaSe novine" objave ovo pismo u celini. "NN" su proSle godine u nekoli-k- o navrata posvetile TV-progra- mu "Bit of Yugoslavia" viSe painje ve6 ikome i ifiemu drugome u svojoj 46-godiSn- joj izdavackoj istoriji — sva javnost ovde u iseljeniStvu i u domovini bila je upoznata sa divnim naporima nekoliko entu-zias- ta koji su daieko od svoje domovfne pregarali u Cuvanju i sirenju kultumih tradicija te domo-vin- e. Povodom skore trogodiSnjice o-v- og TV-progra- ma (22. juna) i nakon viSe od 150 televizijskir emisija (koje su jugoslovenski iseljenici prihvatili sa svim njezinim nedos-tacima- ), umesto komentara, veru-jem- o da je umesnije da samo pred-lozim- o da gledaoci ve6 jednom p.ostave gospodinu Slobodanu Cvetkovi6u nekoliko ozbiljnih pita-nj- a (kao na primer, zaSto na TV-progra- mu "Bit of Yugoslavia" i nakon tri godine nije јоб nijedan-p- ut spomenut.8. Mart —~Dan zena, 1. Maj — Medunarodni praznik rada, 25. Maj — Dan mladosti i 29. November — Dan Republike (i to бак ni u reklamama jugoslovenskih iseljenika u tim prigodama). O samovolji, koja je u dostavljenom pismu ocita, i o mnpgo бети drugom, gospodin Cvetkovi6 je, kako se vidi, ve6 primio prigovore. NaS jedini komentar je: "Bit of Yugoslavia" je druStvena instituci-j- a (a ne gospodin Cvetkovid), Sto znaci da jedan covek ne moze da prisvaja pravo da upravlja druS-tveni- m budzetom, bez obzira na to koliko on privatnog kapitala ulozio " u program te nonprofitne (druStve-ne- ) institucije. Копабпо, narodu ne moze vise da se zvoni sa crkve-no-g tornja — ako se od naSeg coveka trazi ротоб, torn 6oveku'se tada moraju polagati i габит. U danaSnje vreme, u vreme kada cjru§tvena,j;scjjialqa svest kod riaSegovkaJye Vile, јаба,! ni Zmaj od Bosrie hbnpgao.da sedi na dve, a;kam6'Jihadeye;t stolica. „ Odbor'NN" u Cikagu 15 April, 1978 SVIM ZAINTERESOVANIM LICIMA: Clanovi programa "Bit of Yugo-slavia", Jelena Vasiljevi6, Predrag Markovi6, George Pavlovi6, Vesna Zafirovski i Simeon Zafirovski zele ovim putem da obaveste gledaoce TV programa "Bit of Yugoslavia" o svojoj .odluci da se dobrovoljno povuku sa ovog programa i iz ove organ izacije. Ova odluka je doneta zajedni6ki od strane ovih pet dlanova, koji su -- dobrovoljno i bez ikakve novcane naknade saradjvali na ovom prog-rams S obzirom da je saradnja uspostavljena iskljudivo na ovakvoj osnovi, 6lanovi se oselaju duznim da objave svoje р6абепје gledao ci ma sa kojima su takode nepos-redn- o vezani putem ekrana, svake nedelje, kao neka vrsta javnih rad-ni- ka odgovornih za svoje postupke na ekranu. Buduci da se viSe пебето pojav-Ijiva- ti natom ekranu, kao dosadaS-n- ji predstavnici programa "Bit of Yugoslavia" ose6amo se duznim da objasnimo gledaocima i zainte-resovani- m lifcnostima razlog naSeg nepojavljivanja u slede6im progra-mim- a. ProSle nedelje, 9. aprila, 6etiri od ovih pet clanova nije se pojavilo na programu. Razlog je bio odluka da ovaj svoj vikend posvetimo naSim gostima, umetnicimakoji su boravili u Cikagu (DuSan JakSi6, Olivera Markovic i ostali). Produ- - --'cent Slobodan Cvetkovi6 obaves-te- n je o ovoj odluci nedelju dana unapred. Medutim, u Detroitu uve-б- е 8. aprila, producent Slobodan Cvetkovi6 je zahtevao da se vratimo na program pod sledecim ultima-tumo- m: ukoliko se ne pojavimo na ргодгафи prestajemo da budemo 6lanovi tog programa. NaS odgovor i odluka, nepojavljivanje na progra-mu, doneti su jednoglasno jer nam je to nalagala naSa etika domadina kao i pravo dobrovoljnih saradnika, dostojnih ve6e paznje 6oveka kome smo svesrdno i dugo pomagali u ostvarenju njegove, a kasnije i naSe idejedataj program egzistira. NaSa odluka nije predstavljala bojkot programa (koji je nama svima drag) kako je to producent Slobodan Cvetkovi6 shvatio, ve6 obrazloien trenutni revolt ovih Clanova koji do tada nisu ni jedan jedini put izigrali poverenje ili okrnjili ugled ovog programa. 0 tome mole da posvedoii i sam Slobodan Cvetkovi6, koji je zahva-Ijuju-ci nesebiCnoj saradnji i pomo-6- i cele ekipe uspeo da istraje sa ovim programom i da ga odrii skoroitrt godine, na ekranu.- - Iz tog istog razloga producent Slobodan Cvetkovi6 nije smeo da dozvoli ,, sebi ultrmativno postavljanje pre-masvoj- im saradriicima, koji sara-duj- u sa njlm iskljudivo na dobro-voljn- oj bazi. Ono Sto je usledilo neposredno posle ovoga incidenta, opet od strane producenta Slobodana Cvet-kovid- a, je izre6ena kazna ovim Д KM И ипиптаиитампп J istim 6lanovima: umesto iskljuCe-nj- a, zabranjeno nam je da se poja-vimo na ekranu 6etiri nedelje posle kojih je onima koji to zele dozvolje-n- o da se vrate na program. Sve ovo nije na6in ophodenja odraslog 6oveka prema odraslim i odgovornim ljudima, niti je pravo jednoga 6oveka prema ve6ini. JoS manje je to etika jednog producen-ta koji treba da misli i o tome prog-ramu. Iz tog razloga producent Slobo-dan Cvetkovic je pozvan na sasta-na-k sa ovim Clanovima programa da bi dati problemi zajedm'Cki reSili i da bi se naSao zajedni6ki jezik potreban za dalju saradnju i dobro-b- it ovoga programa. Medutim, producent Cvetkovid je izabrao da se na ovaj sastanak ne pojavi i da ga ignoriSe Sto je uslovilo defini-tivn- u odluku ovih pet 6lanova da se povuku sa programa. Peti б1ап koji se ovde pominje, George Pavlovi6, i koji Ибпо nije bio podlozan producentovim zah-tevi- ma i kazni, saglasio se sa odlu-ko- m svojih kolega i iz solidarnosti sa njima povla6i se sa programa. Predrag Markovi6, Spiker Ko-menta- tor Jelena Vasiljevic, Dediji Program George Pavlovi6, Sportski Ko-menta- tor Vesna Zafirovski, Spiker Vesti Simeon Zafirovski, Tehnidki Di~ rektor Prilog proslavi Majci nog dana Dana 14. maja ove godine TV program "Bit of Yugoslavia" posvetio je jedan dio svog programa i Majcinom danu koji je tog dana obiljeien u Sjed. Drfavama. Prikazan je vrlo iijep dokumentarni film "Majka palog borca". Prava je Steta da ovaj kratki ali upeCatljivi film, koji prlkazuje majku palog jugoslavenskog borca, nije bio prikazan za 8. Mart, kada se u domo-vini i u 6itavom svijetu obiljezavao Dan zena i Majcin dan. Nadamo se da de redi-tel- ji ovog TV programa ubuduce vbdltf viSe габипа o ovim malim, ali vaznim pojedi-nostim- a (kao I to da nanrrse dofiek Nove godine u Jugoslaviji ne prlkazuje fiak u aprilu). ' TV program "Bit of Yugoslavia" zasluzu-j- e pohvalu za obiljezavanje Majfiinog dana u Americi. Nijedna druga паба etnlcka organizacija u Chicagu, nazalost, nije to ucinila. Vladimir I. De Tonya ™ ЧшЧивв xm ЧШ Wmnjafl 'jmjMH.i LYONS, ILLINOIS 60534 U.S.A. (312) 442-653- 0 NUDI VAM NAJVECl BROJ REDOVNIH I CARTER LETOVA ZA STARI KRAJ. NASA U2A SPECIJALIZACIJA JE PLANIRANJE VASlH ODMORA U AMERICI I INOSTRANSTVU. PUTNE ISPRAVE, GARANCIJE I DRUGE DOKUMENTE SREDUJEMO ZA VAS. OBRATITE SE SVOME ZEMLJAKU NA VASEM JEZIKU. k4 a кч k k" k a k"H kk k C2SS2 ШШШЗ 0 (Drugu Titu za 66-- tl rodendan i za Dan miadosti) КЈјЊЦЛјрт JJJHJgf Tito je dovjek... Tito je dovjek i drug: had hazes Tito, kazi kao da si zagrlio osmijeh vjedno dug. Tito je dovjek... Kad kazes Tito, kazi kao da voliS sunce, kao da se radujes Sto je iza kisa isklasalo jedro zito. Tito je tovjek i prijatelj: kad kazes Tito, kad kazes da zivi dovjek, kad kazes njegovo ime, kazi kao da gleda§ u o6i ranjenog borca, prezivjelog druga iz najvece ofanzive. Tito je dovjek... Kad kazes" Tito, kazi da se radujes' §to je iza ki§a sazrelo zlatno zito, iz tvojih dlanova prepunih mira nek nabujaju ljubav i miris rumenog hljeba... svih naSih piSe naSih 1952 Titov rata do ia 1955 Kad kazi da si i da se plavetnilu slobodnog.neba... Tito je i dio Kad kazeSTito, da zna§ da rekao ime kad u odima nek ti i kad kales' Tito, da se pjesmejniadica djevojaka sa novih Tito je dio tebe: kad kaze§ Tito, kazi da znaS §ta je zivot da volis kapi km. Kad Tito, kazi da ima tvom nebu Tito je dio tebe: kad kaze§ Tito, kazi da u I. De Chicago, 20 III 1978. ClKASKI POZDRAV Jugoslaveni iz Chicaga preko kluba"Mladost" su Predsjedniku SFRJ slijeded telegram: druie Tito, za Tvoj 86-- ti rod6ndan mi jugoslovenski iseljenici u Chicagu §aljemo Ti bezbroj pozdrava tople rodendanske destitke. Ti 1. maj, medunarodni praznik rada! lelimo Ti da јоб dugo poiiviS i da mlad. Ovom prilikom pridruiujemo se naSoj bradi u domovini I radujemo se da si joS твбимта. Mi se ponosimo na&om domovinom Tito, neka ti je sretan 86-- ti rodendan. ' flvfodriJgTito! Jugoslavenski еЦетсШШсада klUti 'Wadost" "Ime Titovo postalo je danas dramatski simbol pokoljenja naroda, se historija i mesom rodova... — revolucionarni barjak je da se probije kroz metei i rasulo Drugog svjetskog slavne programatske i politi6ke pobjede, i njegovo ime, izmjereno naSim vlastitim i poiitidkim relacijama posljednjeg predstavlja sintezu svih slavnih ihistorijskih pozitivnih napora ditavih pokoljenja". — Miroslav Krleza kazeWto, radujeS dovjek tebe... s dovjeka i druga, каШТНо, zasjaje oduvane kaldrme mostovi prijateljstva, zaduju i pruga... dovjek i i svoje kaiei sioboda najljepsa duga. tovjek i vjerujes sebe... Vladimir Tonya uputili Dragi i okolici i Takoder destitamo i dugo, uvifek budeS itooom. Druie i iseljenidki otkada krvlju uspio stoljeda, iovjek National Sociely of Bosnjaks "National Society of Bosnjaks?' prireduje svoju prvu IJetnu zabavu sa sUedeaimjjrogramom: Na programu 6e u6estvovati"B6lly iz Teherana i Kaira; nasi vrijedni clanovi ce. izveet behara". Goste inaS i scenu "Katner i popularni ,pjeva6i i pjevafiice: Hasan Redzi6, Stanko Jurid, Ramo Pini6 i Ana BrzatowW. Kuhinja 6e biti snabdjevena sa bosanskim specijalitetima: bit 6e bosanski burek i sir-nic- a, baklave i harmasice, kao i ostali domaci spe- - SaVprihod sa ove zabave i6i ce u korist radio-progra- ma "Glas Bosne". Ova zabava ce se odrzat 13 . Ju ' 7:80 sa i naveder u hotelu "DANK" (DANK HOUSE HALL), 4740 N. Western Avenue u Cikagu. POVOPOMtDANA MLADOSTI л m¥ASMP' У1аС11т1Г?Ј,1 klasnoproleterski kulturnohistorijskim ONBln HHUBHiH -- '4 MU'HVi 222SE ШЖЛГНI,rНvjWВ№НVН.VНWВ7Пy'Шii.' ШНПННВНИННН1 JOZA SA SUTLE 7. svibnja (maja) 1892. godine, Hrvat-sko- m zagorju na Sutli, selu Kumrovec, rodio se Josip Broz. Mali Joza, kako su ga svi zvali, biorjje,se,drrjo dijete Hrvata Slovenke, Franje M'arije Broz. Joza je bio zdravo ve-se- lo dijete. JoS odmalena volio je prirodu ljude. Posebno je volio djeda Martina preko Sutle Sloveniji kod tog djeda je zivio izvjesno vrijeme prije polaska osnovnu Skolu Kumrovcu. Тгбебј za biciklima sa velikim prednjim to6kom, Joza je maStao svojoj bududnosti, baS kao svi njegovi vrSnjaci sa Sutle. Htio je biti кгојаб kad poraste... Zivotni put Josipa Broza, medutim, ve6 ispo6etka je bio buran, nepredvidljiv.JoS dok je bio osnovnoj Skoli, njegpv u6itelj mu je savjetovao da ide mehanicare. Doista, svojoj petnaestoj godini, Josip Broz se obreo mehani6arskoj radionici majstora Nikole Karasa (Jozina zeljezna ograda dan-dan- as ukraSava stepeniSte kotarskog suda Sisku). 1910.-godin- e, 18-godiS- nji stasiti Joza (koji se volio baviti gimnastikom) zaposlio se bravarskoj radionici "Haramine" llici u4 Zagrebu. Ubrzo postaje 6lan Socijaldemo-kratsk- e stranke Hrvatske Slovenije. Nakon Sto je izu6io zanat, Josip Broz se uputio svijet "trbuhom za kruhom": odlazi na rad Cehoslova6ku jednu metalsku tvornicu Cenkovu, gdje simpatizira sa Strajkuju6im radnicima; odatle odlazi Njema6ku May 24, 11978 tli"iffi'sflt'?'if ?.CV''', De Tonya ,Vyft!Ш1 MOnchen Manheim tvornicu "Benz" — gdje копабпо shva6a Sto zna6i masovnost radniStya gdje робтје doiivljavati radnicki pokret. Na svom putu po Evropi, mladi Broz se zaustavlja Веби tvornici mostova "Griedl", te Вебкот Novom Mjestu tvor-nici automobila "Daimler". Na torn putu zatekli su ga Balkanski ratovi, Joza je morao vojsku. Sluzio je Carskom puku Веби zatim 25. domobranskom puku Zagrebu. 1913. godine ирибеп je podoficirsku Skolu unaprijeden je najmladeg vodnika puku. Ali, mladi Josip Broz je mrzio rat. ЛУ.--У f r.rrs,,,-,- ' SjC'aJSJ. f-J- J. f, ,-- rf ._ JVVklUHIL V Х.У.1Д V " f 7.WTA rSS.'l. ratilS. t V Г t 9B u u i i i i u — i u u o i u u u u i u u u i uu u u u u v r; i. I Г ji j, J .; --=.. v ЛТ1 ' . . % "r ' J J?-- - i v u i u u i u u u u i u u u i u u u — u u JOSIP BROZ — UCENIK MARKSIZMA, NA VRATIMA OKTOBARSKE REVOLUCIJE Josip Broz se vrlo rano робео isticati oStroumnoS6u i razumijevanjem za radnog 6ovjeka u kapitalisti6kim uvjetima zivotair Rame uz rame stao je sa nosiocima progre-sivni- h ideja medu mladom inteligencijom. Ponosan na svoje radni6ko porijeklo, visoko uzdignuta 6ela promatrao je Sta se sve doga-d- a u ekonomsko-politi6ki- m promjenama za vrijeme Balkanskih ratova i za vrijeme Prvog svjetskog rata. Prvi svjetski rat i sav njegov uzas Josip Broz je osjetio na vlastitim ledima — kao Austro-ugars- ki vojnik, naSao se na ruskom frontu protiv Rusa na Karpatima, u Galiciji i Bukovini. Ranjavan je nekoliko puta — umalo da nije podlegao ranama koje su mu zadali Cerkezi. Nakon toga, Josip Broz je Prvi svjetski rat proveo uglavnom u ruskom zaro-bljeniSt- vu (od 1916. do 1920. godine nekoliko puta je bjezao i bio zatvaran: Kungur, Petro-gra- d, ponovo Kungur pa Sibir, zivi u stepama medu Kirkizima, ponovo Petrograd...). Za vrijeme ovog zarobljeniStva u Rusiji, Josip Broz je 6itao Marksa i Engelsa, a kao privre-me- ni crvenogardejac o6ekivao je i do6ekao pobjedu Oktobarske revolucije i divio se Lenjinu. Jednom пјебји, Josip Broz je sazreo u Ruskoj revoluciji. Nakon kapitulacije Austro-Uqarsk- e, studenog (novembra) 1918., na Zenevskoj konferenciji,9. studenog 1918. godine, stvo- - y TTfitSSJBiSHrsm fvs&vxi™-.- . ГвЈШбКВгв ТЛ oil 3 rena je zajedni6ka jugoslavenska drzava, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Za vrije-me unutraSnjeg klasnog previranja i ideoloS-ko- g sazrijevanja, u Beogradu je 19. travnja (aprila) 1919. godine odrzan Osniva6ki kongres na kome je stvorena Socijalisti6ka radni6ka partija Jugoslavije (komunista). Iste godine, od 10-1- 4 lipnja (juna), stvoren je Savez komunisti6ke omladine Jugoslavije. Josip Broz se u jesen 1920. godine vraca u Jugoslaviju. U Zagrebu se zapoSljava kao mehani6arski radnik i ubrzo se иб1апјије u Komunisti6ku partiju Jugoslavije. Upravo u ' ovim trenucima, Josip Broz je гаробео svoju historijsku ulogu u radni6kom revolucionar-no- m proleterskom pokretu u Jugoslaviji. TITO — REVOLUCIONAR I VODA Josip Broz, radnik тепатбаг, гаробео je rad u tada ilegalnoj Komunisti6koj partiji Jugoslavije na podru6ju Zagreba. Slijedila su hapSenja i zatvori. 4. srpnja (augusta) 1928. godine, BrozjeosudennapetogodiSnju robi-j- u zbog svojih govora o Oktobarskoj revolu-ciji, u kojima je naglaSavao da radni6ka klasa moze samo oruzanom borbom osvojiti vlast. Nakon izlaska iz zatvora, u studenom (no-vembr- u) 1933., Josip Broz робтје upotre-bljava- ti ime Tito. Putuju6i pod raznim imenima, ТКсГ je predstavljao KPJ. ' Копабпо 7. prosinca (decembra) 1937. godine Josip Broz Tito doSao je na 6elo KPJ. U vrijeme kada su neke Partije u svijetu bile raspuStene (Komunis-tidk- a partija Poljske i Komunisti6ka partija. Koreje), Tito je radio na reorganiziranju KPJ i odredivao joj novu, historijsku ulogu u borbi protiv postojedeg feudo-kapitalisti6k- og rezi-m- a u Jugoslaviji. Neposredno pred po6etak Drugog svjet-skog rata, ilegalna KPJ postala je najsnaznija роИЧЈбка snaga u staroj Jugoslaviji. Oslanja-juc- i se na plejadu mladih revolucionara (M. Pijade, V. Вакапб, E. Kardelj, I.L. Ribar i stotine i stotinedrugih...), narod je uz KPJ i druga Tita stisnuo pest i protestirao zbog potpisivanja pakta s Osovinom 25. ozujka (marta) 1941. godine. 6. travnja (aprila) 1941. godine, Centralni komitet KP Jugoslavije na бе1и s Titom izdao je Prog las u kome je poz-va- o narode Jugoslavije na otpor protiv oku-pator- a. Od tada, pa sve do kraja Drugog svjetskog rata, narod je krvario u najteim bitkama protiv okupatora i domadh kyislinga, da bi, voden pronicljivoS6u stvarnog revolucionara, Tita, Narodnooslobodila6ki rat urodio plodo-vim- a klasnoproleterske revolucije. 29-3- 0. studenog (novembra) 1943. godine odrzano je Drugo zasjedanje AVNOJ-- a u Jajcu, kojom prilikom je stvoren Nacionalni kqmitet kao privremena vlada. U drugoj polovici velja6e (februara) 1944. godine stigla je i Prva vojna misija pri Vrhovnom Stabu od strkrie SSSR-- a, 25. svibnja (maja) 1944. godinespecijalrif' пјетабке jedinice su izvrSile desaritna Drvar" s ciljem da zarobe, odnosno ubiju vrhovnog komandanta Narodnooslobodila6ke vojske. Na sre6u, taj napad je bio odbijen, tog dana je Tito ostao ziv, a kao sjedanje na taj dan, 25. maj se obiljezava kao Titov rodendan i Dan mladosti. Titov "klasnoproleterski revolucionarni barjak" na kraju rata u Jugoslaviji, 9. svibnja (maja) 1945. godine, ozna6io je po6etak jedne nove epohe u historiji jugoslavenskih naroda. Pobjedom revolucije rodilo se Brat-stv- o i Jedinstvo... TITO — AMBASADOR MIRA, PRIJATELJ I DRUG RazruSena i opustoSena Jugoslavia, os-lobode- ne zemlje Sirom svijeta, гаробе!е su obnovu. Socijalizam, kao ојабапа snaga na medunarodnoj sceni, suprotstavio se kapita-lizm- u, imperijalizmu i kolonijalizmu. Blokov-sk- a politika je zaoStravala odnose izmedu Nastavak na st. 12
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, July 26, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-05-24 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000070 |
Description
Title | 000420 |
OCR text | ШШКШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШШштт ' , I [јјјВВк Ш ЕЈ Е§ Ш mi EB1 Ш (31 IB IB 4I, Potpisnici ovog protestnog pis-m- a zamoliti su , Odbor "NN" u Cikagu da "NaSe novine" objave ovo pismo u celini. "NN" su proSle godine u nekoli-k- o navrata posvetile TV-progra- mu "Bit of Yugoslavia" viSe painje ve6 ikome i ifiemu drugome u svojoj 46-godiSn- joj izdavackoj istoriji — sva javnost ovde u iseljeniStvu i u domovini bila je upoznata sa divnim naporima nekoliko entu-zias- ta koji su daieko od svoje domovfne pregarali u Cuvanju i sirenju kultumih tradicija te domo-vin- e. Povodom skore trogodiSnjice o-v- og TV-progra- ma (22. juna) i nakon viSe od 150 televizijskir emisija (koje su jugoslovenski iseljenici prihvatili sa svim njezinim nedos-tacima- ), umesto komentara, veru-jem- o da je umesnije da samo pred-lozim- o da gledaoci ve6 jednom p.ostave gospodinu Slobodanu Cvetkovi6u nekoliko ozbiljnih pita-nj- a (kao na primer, zaSto na TV-progra- mu "Bit of Yugoslavia" i nakon tri godine nije јоб nijedan-p- ut spomenut.8. Mart —~Dan zena, 1. Maj — Medunarodni praznik rada, 25. Maj — Dan mladosti i 29. November — Dan Republike (i to бак ni u reklamama jugoslovenskih iseljenika u tim prigodama). O samovolji, koja je u dostavljenom pismu ocita, i o mnpgo бети drugom, gospodin Cvetkovi6 je, kako se vidi, ve6 primio prigovore. NaS jedini komentar je: "Bit of Yugoslavia" je druStvena instituci-j- a (a ne gospodin Cvetkovid), Sto znaci da jedan covek ne moze da prisvaja pravo da upravlja druS-tveni- m budzetom, bez obzira na to koliko on privatnog kapitala ulozio " u program te nonprofitne (druStve-ne- ) institucije. Копабпо, narodu ne moze vise da se zvoni sa crkve-no-g tornja — ako se od naSeg coveka trazi ротоб, torn 6oveku'se tada moraju polagati i габит. U danaSnje vreme, u vreme kada cjru§tvena,j;scjjialqa svest kod riaSegovkaJye Vile, јаба,! ni Zmaj od Bosrie hbnpgao.da sedi na dve, a;kam6'Jihadeye;t stolica. „ Odbor'NN" u Cikagu 15 April, 1978 SVIM ZAINTERESOVANIM LICIMA: Clanovi programa "Bit of Yugo-slavia", Jelena Vasiljevi6, Predrag Markovi6, George Pavlovi6, Vesna Zafirovski i Simeon Zafirovski zele ovim putem da obaveste gledaoce TV programa "Bit of Yugoslavia" o svojoj .odluci da se dobrovoljno povuku sa ovog programa i iz ove organ izacije. Ova odluka je doneta zajedni6ki od strane ovih pet dlanova, koji su -- dobrovoljno i bez ikakve novcane naknade saradjvali na ovom prog-rams S obzirom da je saradnja uspostavljena iskljudivo na ovakvoj osnovi, 6lanovi se oselaju duznim da objave svoje р6абепје gledao ci ma sa kojima su takode nepos-redn- o vezani putem ekrana, svake nedelje, kao neka vrsta javnih rad-ni- ka odgovornih za svoje postupke na ekranu. Buduci da se viSe пебето pojav-Ijiva- ti natom ekranu, kao dosadaS-n- ji predstavnici programa "Bit of Yugoslavia" ose6amo se duznim da objasnimo gledaocima i zainte-resovani- m lifcnostima razlog naSeg nepojavljivanja u slede6im progra-mim- a. ProSle nedelje, 9. aprila, 6etiri od ovih pet clanova nije se pojavilo na programu. Razlog je bio odluka da ovaj svoj vikend posvetimo naSim gostima, umetnicimakoji su boravili u Cikagu (DuSan JakSi6, Olivera Markovic i ostali). Produ- - --'cent Slobodan Cvetkovi6 obaves-te- n je o ovoj odluci nedelju dana unapred. Medutim, u Detroitu uve-б- е 8. aprila, producent Slobodan Cvetkovi6 je zahtevao da se vratimo na program pod sledecim ultima-tumo- m: ukoliko se ne pojavimo na ргодгафи prestajemo da budemo 6lanovi tog programa. NaS odgovor i odluka, nepojavljivanje na progra-mu, doneti su jednoglasno jer nam je to nalagala naSa etika domadina kao i pravo dobrovoljnih saradnika, dostojnih ve6e paznje 6oveka kome smo svesrdno i dugo pomagali u ostvarenju njegove, a kasnije i naSe idejedataj program egzistira. NaSa odluka nije predstavljala bojkot programa (koji je nama svima drag) kako je to producent Slobodan Cvetkovi6 shvatio, ve6 obrazloien trenutni revolt ovih Clanova koji do tada nisu ni jedan jedini put izigrali poverenje ili okrnjili ugled ovog programa. 0 tome mole da posvedoii i sam Slobodan Cvetkovi6, koji je zahva-Ijuju-ci nesebiCnoj saradnji i pomo-6- i cele ekipe uspeo da istraje sa ovim programom i da ga odrii skoroitrt godine, na ekranu.- - Iz tog istog razloga producent Slobodan Cvetkovi6 nije smeo da dozvoli ,, sebi ultrmativno postavljanje pre-masvoj- im saradriicima, koji sara-duj- u sa njlm iskljudivo na dobro-voljn- oj bazi. Ono Sto je usledilo neposredno posle ovoga incidenta, opet od strane producenta Slobodana Cvet-kovid- a, je izre6ena kazna ovim Д KM И ипиптаиитампп J istim 6lanovima: umesto iskljuCe-nj- a, zabranjeno nam je da se poja-vimo na ekranu 6etiri nedelje posle kojih je onima koji to zele dozvolje-n- o da se vrate na program. Sve ovo nije na6in ophodenja odraslog 6oveka prema odraslim i odgovornim ljudima, niti je pravo jednoga 6oveka prema ve6ini. JoS manje je to etika jednog producen-ta koji treba da misli i o tome prog-ramu. Iz tog razloga producent Slobo-dan Cvetkovic je pozvan na sasta-na-k sa ovim Clanovima programa da bi dati problemi zajedm'Cki reSili i da bi se naSao zajedni6ki jezik potreban za dalju saradnju i dobro-b- it ovoga programa. Medutim, producent Cvetkovid je izabrao da se na ovaj sastanak ne pojavi i da ga ignoriSe Sto je uslovilo defini-tivn- u odluku ovih pet 6lanova da se povuku sa programa. Peti б1ап koji se ovde pominje, George Pavlovi6, i koji Ибпо nije bio podlozan producentovim zah-tevi- ma i kazni, saglasio se sa odlu-ko- m svojih kolega i iz solidarnosti sa njima povla6i se sa programa. Predrag Markovi6, Spiker Ko-menta- tor Jelena Vasiljevic, Dediji Program George Pavlovi6, Sportski Ko-menta- tor Vesna Zafirovski, Spiker Vesti Simeon Zafirovski, Tehnidki Di~ rektor Prilog proslavi Majci nog dana Dana 14. maja ove godine TV program "Bit of Yugoslavia" posvetio je jedan dio svog programa i Majcinom danu koji je tog dana obiljeien u Sjed. Drfavama. Prikazan je vrlo iijep dokumentarni film "Majka palog borca". Prava je Steta da ovaj kratki ali upeCatljivi film, koji prlkazuje majku palog jugoslavenskog borca, nije bio prikazan za 8. Mart, kada se u domo-vini i u 6itavom svijetu obiljezavao Dan zena i Majcin dan. Nadamo se da de redi-tel- ji ovog TV programa ubuduce vbdltf viSe габипа o ovim malim, ali vaznim pojedi-nostim- a (kao I to da nanrrse dofiek Nove godine u Jugoslaviji ne prlkazuje fiak u aprilu). ' TV program "Bit of Yugoslavia" zasluzu-j- e pohvalu za obiljezavanje Majfiinog dana u Americi. Nijedna druga паба etnlcka organizacija u Chicagu, nazalost, nije to ucinila. Vladimir I. De Tonya ™ ЧшЧивв xm ЧШ Wmnjafl 'jmjMH.i LYONS, ILLINOIS 60534 U.S.A. (312) 442-653- 0 NUDI VAM NAJVECl BROJ REDOVNIH I CARTER LETOVA ZA STARI KRAJ. NASA U2A SPECIJALIZACIJA JE PLANIRANJE VASlH ODMORA U AMERICI I INOSTRANSTVU. PUTNE ISPRAVE, GARANCIJE I DRUGE DOKUMENTE SREDUJEMO ZA VAS. OBRATITE SE SVOME ZEMLJAKU NA VASEM JEZIKU. k4 a кч k k" k a k"H kk k C2SS2 ШШШЗ 0 (Drugu Titu za 66-- tl rodendan i za Dan miadosti) КЈјЊЦЛјрт JJJHJgf Tito je dovjek... Tito je dovjek i drug: had hazes Tito, kazi kao da si zagrlio osmijeh vjedno dug. Tito je dovjek... Kad kazes Tito, kazi kao da voliS sunce, kao da se radujes Sto je iza kisa isklasalo jedro zito. Tito je tovjek i prijatelj: kad kazes Tito, kad kazes da zivi dovjek, kad kazes njegovo ime, kazi kao da gleda§ u o6i ranjenog borca, prezivjelog druga iz najvece ofanzive. Tito je dovjek... Kad kazes" Tito, kazi da se radujes' §to je iza ki§a sazrelo zlatno zito, iz tvojih dlanova prepunih mira nek nabujaju ljubav i miris rumenog hljeba... svih naSih piSe naSih 1952 Titov rata do ia 1955 Kad kazi da si i da se plavetnilu slobodnog.neba... Tito je i dio Kad kazeSTito, da zna§ da rekao ime kad u odima nek ti i kad kales' Tito, da se pjesmejniadica djevojaka sa novih Tito je dio tebe: kad kaze§ Tito, kazi da znaS §ta je zivot da volis kapi km. Kad Tito, kazi da ima tvom nebu Tito je dio tebe: kad kaze§ Tito, kazi da u I. De Chicago, 20 III 1978. ClKASKI POZDRAV Jugoslaveni iz Chicaga preko kluba"Mladost" su Predsjedniku SFRJ slijeded telegram: druie Tito, za Tvoj 86-- ti rod6ndan mi jugoslovenski iseljenici u Chicagu §aljemo Ti bezbroj pozdrava tople rodendanske destitke. Ti 1. maj, medunarodni praznik rada! lelimo Ti da јоб dugo poiiviS i da mlad. Ovom prilikom pridruiujemo se naSoj bradi u domovini I radujemo se da si joS твбимта. Mi se ponosimo na&om domovinom Tito, neka ti je sretan 86-- ti rodendan. ' flvfodriJgTito! Jugoslavenski еЦетсШШсада klUti 'Wadost" "Ime Titovo postalo je danas dramatski simbol pokoljenja naroda, se historija i mesom rodova... — revolucionarni barjak je da se probije kroz metei i rasulo Drugog svjetskog slavne programatske i politi6ke pobjede, i njegovo ime, izmjereno naSim vlastitim i poiitidkim relacijama posljednjeg predstavlja sintezu svih slavnih ihistorijskih pozitivnih napora ditavih pokoljenja". — Miroslav Krleza kazeWto, radujeS dovjek tebe... s dovjeka i druga, каШТНо, zasjaje oduvane kaldrme mostovi prijateljstva, zaduju i pruga... dovjek i i svoje kaiei sioboda najljepsa duga. tovjek i vjerujes sebe... Vladimir Tonya uputili Dragi i okolici i Takoder destitamo i dugo, uvifek budeS itooom. Druie i iseljenidki otkada krvlju uspio stoljeda, iovjek National Sociely of Bosnjaks "National Society of Bosnjaks?' prireduje svoju prvu IJetnu zabavu sa sUedeaimjjrogramom: Na programu 6e u6estvovati"B6lly iz Teherana i Kaira; nasi vrijedni clanovi ce. izveet behara". Goste inaS i scenu "Katner i popularni ,pjeva6i i pjevafiice: Hasan Redzi6, Stanko Jurid, Ramo Pini6 i Ana BrzatowW. Kuhinja 6e biti snabdjevena sa bosanskim specijalitetima: bit 6e bosanski burek i sir-nic- a, baklave i harmasice, kao i ostali domaci spe- - SaVprihod sa ove zabave i6i ce u korist radio-progra- ma "Glas Bosne". Ova zabava ce se odrzat 13 . Ju ' 7:80 sa i naveder u hotelu "DANK" (DANK HOUSE HALL), 4740 N. Western Avenue u Cikagu. POVOPOMtDANA MLADOSTI л m¥ASMP' У1аС11т1Г?Ј,1 klasnoproleterski kulturnohistorijskim ONBln HHUBHiH -- '4 MU'HVi 222SE ШЖЛГНI,rНvjWВ№НVН.VНWВ7Пy'Шii.' ШНПННВНИННН1 JOZA SA SUTLE 7. svibnja (maja) 1892. godine, Hrvat-sko- m zagorju na Sutli, selu Kumrovec, rodio se Josip Broz. Mali Joza, kako su ga svi zvali, biorjje,se,drrjo dijete Hrvata Slovenke, Franje M'arije Broz. Joza je bio zdravo ve-se- lo dijete. JoS odmalena volio je prirodu ljude. Posebno je volio djeda Martina preko Sutle Sloveniji kod tog djeda je zivio izvjesno vrijeme prije polaska osnovnu Skolu Kumrovcu. Тгбебј za biciklima sa velikim prednjim to6kom, Joza je maStao svojoj bududnosti, baS kao svi njegovi vrSnjaci sa Sutle. Htio je biti кгојаб kad poraste... Zivotni put Josipa Broza, medutim, ve6 ispo6etka je bio buran, nepredvidljiv.JoS dok je bio osnovnoj Skoli, njegpv u6itelj mu je savjetovao da ide mehanicare. Doista, svojoj petnaestoj godini, Josip Broz se obreo mehani6arskoj radionici majstora Nikole Karasa (Jozina zeljezna ograda dan-dan- as ukraSava stepeniSte kotarskog suda Sisku). 1910.-godin- e, 18-godiS- nji stasiti Joza (koji se volio baviti gimnastikom) zaposlio se bravarskoj radionici "Haramine" llici u4 Zagrebu. Ubrzo postaje 6lan Socijaldemo-kratsk- e stranke Hrvatske Slovenije. Nakon Sto je izu6io zanat, Josip Broz se uputio svijet "trbuhom za kruhom": odlazi na rad Cehoslova6ku jednu metalsku tvornicu Cenkovu, gdje simpatizira sa Strajkuju6im radnicima; odatle odlazi Njema6ku May 24, 11978 tli"iffi'sflt'?'if ?.CV''', De Tonya ,Vyft!Ш1 MOnchen Manheim tvornicu "Benz" — gdje копабпо shva6a Sto zna6i masovnost radniStya gdje робтје doiivljavati radnicki pokret. Na svom putu po Evropi, mladi Broz se zaustavlja Веби tvornici mostova "Griedl", te Вебкот Novom Mjestu tvor-nici automobila "Daimler". Na torn putu zatekli su ga Balkanski ratovi, Joza je morao vojsku. Sluzio je Carskom puku Веби zatim 25. domobranskom puku Zagrebu. 1913. godine ирибеп je podoficirsku Skolu unaprijeden je najmladeg vodnika puku. Ali, mladi Josip Broz je mrzio rat. ЛУ.--У f r.rrs,,,-,- ' SjC'aJSJ. f-J- J. f, ,-- rf ._ JVVklUHIL V Х.У.1Д V " f 7.WTA rSS.'l. ratilS. t V Г t 9B u u i i i i u — i u u o i u u u u i u u u i uu u u u u v r; i. I Г ji j, J .; --=.. v ЛТ1 ' . . % "r ' J J?-- - i v u i u u i u u u u i u u u i u u u — u u JOSIP BROZ — UCENIK MARKSIZMA, NA VRATIMA OKTOBARSKE REVOLUCIJE Josip Broz se vrlo rano робео isticati oStroumnoS6u i razumijevanjem za radnog 6ovjeka u kapitalisti6kim uvjetima zivotair Rame uz rame stao je sa nosiocima progre-sivni- h ideja medu mladom inteligencijom. Ponosan na svoje radni6ko porijeklo, visoko uzdignuta 6ela promatrao je Sta se sve doga-d- a u ekonomsko-politi6ki- m promjenama za vrijeme Balkanskih ratova i za vrijeme Prvog svjetskog rata. Prvi svjetski rat i sav njegov uzas Josip Broz je osjetio na vlastitim ledima — kao Austro-ugars- ki vojnik, naSao se na ruskom frontu protiv Rusa na Karpatima, u Galiciji i Bukovini. Ranjavan je nekoliko puta — umalo da nije podlegao ranama koje su mu zadali Cerkezi. Nakon toga, Josip Broz je Prvi svjetski rat proveo uglavnom u ruskom zaro-bljeniSt- vu (od 1916. do 1920. godine nekoliko puta je bjezao i bio zatvaran: Kungur, Petro-gra- d, ponovo Kungur pa Sibir, zivi u stepama medu Kirkizima, ponovo Petrograd...). Za vrijeme ovog zarobljeniStva u Rusiji, Josip Broz je 6itao Marksa i Engelsa, a kao privre-me- ni crvenogardejac o6ekivao je i do6ekao pobjedu Oktobarske revolucije i divio se Lenjinu. Jednom пјебји, Josip Broz je sazreo u Ruskoj revoluciji. Nakon kapitulacije Austro-Uqarsk- e, studenog (novembra) 1918., na Zenevskoj konferenciji,9. studenog 1918. godine, stvo- - y TTfitSSJBiSHrsm fvs&vxi™-.- . ГвЈШбКВгв ТЛ oil 3 rena je zajedni6ka jugoslavenska drzava, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Za vrije-me unutraSnjeg klasnog previranja i ideoloS-ko- g sazrijevanja, u Beogradu je 19. travnja (aprila) 1919. godine odrzan Osniva6ki kongres na kome je stvorena Socijalisti6ka radni6ka partija Jugoslavije (komunista). Iste godine, od 10-1- 4 lipnja (juna), stvoren je Savez komunisti6ke omladine Jugoslavije. Josip Broz se u jesen 1920. godine vraca u Jugoslaviju. U Zagrebu se zapoSljava kao mehani6arski radnik i ubrzo se иб1апјије u Komunisti6ku partiju Jugoslavije. Upravo u ' ovim trenucima, Josip Broz je гаробео svoju historijsku ulogu u radni6kom revolucionar-no- m proleterskom pokretu u Jugoslaviji. TITO — REVOLUCIONAR I VODA Josip Broz, radnik тепатбаг, гаробео je rad u tada ilegalnoj Komunisti6koj partiji Jugoslavije na podru6ju Zagreba. Slijedila su hapSenja i zatvori. 4. srpnja (augusta) 1928. godine, BrozjeosudennapetogodiSnju robi-j- u zbog svojih govora o Oktobarskoj revolu-ciji, u kojima je naglaSavao da radni6ka klasa moze samo oruzanom borbom osvojiti vlast. Nakon izlaska iz zatvora, u studenom (no-vembr- u) 1933., Josip Broz робтје upotre-bljava- ti ime Tito. Putuju6i pod raznim imenima, ТКсГ je predstavljao KPJ. ' Копабпо 7. prosinca (decembra) 1937. godine Josip Broz Tito doSao je na 6elo KPJ. U vrijeme kada su neke Partije u svijetu bile raspuStene (Komunis-tidk- a partija Poljske i Komunisti6ka partija. Koreje), Tito je radio na reorganiziranju KPJ i odredivao joj novu, historijsku ulogu u borbi protiv postojedeg feudo-kapitalisti6k- og rezi-m- a u Jugoslaviji. Neposredno pred po6etak Drugog svjet-skog rata, ilegalna KPJ postala je najsnaznija роИЧЈбка snaga u staroj Jugoslaviji. Oslanja-juc- i se na plejadu mladih revolucionara (M. Pijade, V. Вакапб, E. Kardelj, I.L. Ribar i stotine i stotinedrugih...), narod je uz KPJ i druga Tita stisnuo pest i protestirao zbog potpisivanja pakta s Osovinom 25. ozujka (marta) 1941. godine. 6. travnja (aprila) 1941. godine, Centralni komitet KP Jugoslavije na бе1и s Titom izdao je Prog las u kome je poz-va- o narode Jugoslavije na otpor protiv oku-pator- a. Od tada, pa sve do kraja Drugog svjetskog rata, narod je krvario u najteim bitkama protiv okupatora i domadh kyislinga, da bi, voden pronicljivoS6u stvarnog revolucionara, Tita, Narodnooslobodila6ki rat urodio plodo-vim- a klasnoproleterske revolucije. 29-3- 0. studenog (novembra) 1943. godine odrzano je Drugo zasjedanje AVNOJ-- a u Jajcu, kojom prilikom je stvoren Nacionalni kqmitet kao privremena vlada. U drugoj polovici velja6e (februara) 1944. godine stigla je i Prva vojna misija pri Vrhovnom Stabu od strkrie SSSR-- a, 25. svibnja (maja) 1944. godinespecijalrif' пјетабке jedinice su izvrSile desaritna Drvar" s ciljem da zarobe, odnosno ubiju vrhovnog komandanta Narodnooslobodila6ke vojske. Na sre6u, taj napad je bio odbijen, tog dana je Tito ostao ziv, a kao sjedanje na taj dan, 25. maj se obiljezava kao Titov rodendan i Dan mladosti. Titov "klasnoproleterski revolucionarni barjak" na kraju rata u Jugoslaviji, 9. svibnja (maja) 1945. godine, ozna6io je po6etak jedne nove epohe u historiji jugoslavenskih naroda. Pobjedom revolucije rodilo se Brat-stv- o i Jedinstvo... TITO — AMBASADOR MIRA, PRIJATELJ I DRUG RazruSena i opustoSena Jugoslavia, os-lobode- ne zemlje Sirom svijeta, гаробе!е su obnovu. Socijalizam, kao ојабапа snaga na medunarodnoj sceni, suprotstavio se kapita-lizm- u, imperijalizmu i kolonijalizmu. Blokov-sk- a politika je zaoStravala odnose izmedu Nastavak na st. 12 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000420