Nase Novine, July 26, 1978

              ОДШОД rv. ."'"'""""'i-if- .i mi .u—w-- j — -.- „ 1 .ii.ihiin.i in 1, ,„ i_i.u_L „-,iiJ.__a..._- ji'—j—
i;-i,-.,- ..,:„ , ..fc: 1 ., .i.. !. ( ,
. .
,—",,-- -. 77т— "тттгтг— тгт"""-'гттгцг(гг1-г7тте'Ј,т:-г'"л'','~;'""- ™гз —гтгггтгтггтзма; i li.iJ ' '~ .' ". ' Li. л гШлТХШГ.л! iirjJT.i'Whmryj'ifri'j лНУП7-гггг1™™- "
Mi smo dosad izbjegavali pisati p
nasim radio i televizijskim programima
koji postoje u vecim naseljima
naseg narpda u Sjed. Drzavama i 'Kana-di,
a i ovog puta to cinjmo'sa izvjesnim
ustrucavanjem, ne zbog toga sto se bo-jim- o
nekome zamjeriti je neizbjezi-v- o
kad je rijec o drustvenim pothvatima
bilo koje vrste) nego vise zatosto nismo
sigurni da mozemo dati konkretne
sugestije i prijedloge za poboljsanje.
Tema je dosta slozena; radi se o sred-stvi- ma
javnog komuniciranja koja su po
svojoj prirodi drustvena, ali su vecinom
u privatnim rukama i hjihov karakter
odreduju pojedinci (iii grupe) po svojoj,
volji i prema svojim interesima i moguc-nostim- a,
a to nije uvijek u skladu s ras-polozenj- em
i zeljama onih kojjma su
namijenjeni, slusaocima i gledaocima.
Da se ipak upustamo u diskusiju
nasih radio i teievizijskih programa,
potakla nas je izjava petorice bivsih
suradnika televizijskog programa "Bit of
Yugoslavia" iz Chicaga, koju donosimo
na drugom mjestu, kao i primjedbe na
sadrzinu tog programa od strane Cikas-ko- g
odbora naseg lista; ali, iako nas je
to potaklo na pisanje, moramo nagla-si- ti
da ne namjeravamo diskusirati ni
nastali spor izmedu vlasnika i vodi'telja
programa "Bit of Yugoslavia" ni prije-dloge
Clkaskog odbora "NN".
Prigovori kakvi su upuceni programu
"Bit of Yugoslavia" cuju se i u druglm
mjestima, i odnose se ne samo na tele-vizijs- ke
nego i radio programe, a svode
se, koliko mi mozemo da procjenimo,
na to da bi trebali biti bolji, sadrzajniji i
kvalltetnijl, njihova drustvena uloga Jos
pozitivnija. -
Vlasnlcl i vodltelji ovih programa
1i1
1i11
I
i
Hi
K,iB..WKMniftieiI]rjifcitnfM..Mnuliu4i.j.lu~rf...u......
svim
(sto
, f , --, _ _
Cemu historija?
U 6lanku "Da li istorija laze" (NIN), Pred-ra- g
Mllojevid izvodi oval zakljudak:
"Ima mnogo primera da istina o pros'-los- ti
skriva III izvrde ako e neugodna sadaS-njost- i.
All, po Marksu, ko Istoriju ne prlznaje,
dozlvede e. Zbog toga se treba duvati neisti-n- e
u istorijl — da se prezivelo ne dozivi opet".
i Svedska demokracija
I
i
a
se
Benat Joranson se branl da e film uslavu
ustaStva napravlo zato Sto Je demokrata, a
Svedska demokratska zeml)a; urednik llsta
"Novosti Iz Jugoslavije" Bogdan Pej6l6 mu Je
na to porudio:
"Ve6 smo dull i Va§ odgovor: "Demokra-tija- ".
I dodajete: "faSistlma je отодибвпо da
fasistickim zastavama marSiraiu ulicama
svedskih gradova ler se to ne protlvlduhu
svedskog zakona". Takvu "demokratlju" gos-podl- ne
Jaronsone od nas ne mozete da
odekufete: faSisti su nas zaduzlll sa, bezma-to- ,
dva millona zrtava. Razorill namdomove,
labrlke, rudnlke, puteve I vratlll'pedeset
godina natrag. Ml se vldlte preko VaSe televl
zle ne zallmo, made nam e teSko, surovo
. te§ko. Naprotlv, ponoslmo se nad tlm strada-njim- a
Jer smo dall dostolnl prilog progresu
dovedanstva I ako hocete progresu I VaSe
zemlje".
trebali bi o tome povesti racuna. Jer ako
je nesto namjenjeno za javnost, onda
javnost ima pravo da se o tome izjasni,
da kaze sto zeli, sto joj odgovara i sto ju
zadovoljavarda trazi unapredenje i po-boljsanje.
Ali i kritika koja se upucuje tim radio
i TV programima, kao i svima koji javno
djeluju, mora biti objektivna i konstruk-tivn- a,
a ona to nekad nije. Mora se imati
if vfdu specificnost nasih radio i TV pro-grama,
uslove u kojima su nastali i egzi-stiraj- u,
teskoce.s kojima se suocavaju,
mogucnosti koje imaju... Nije tu Iako
davati dobre radio i TV programe.
Mi smatramo da svi ovi radio i TV
programi, uzeti zajedno, usprkos svim
njihovim slabostima i manjkavostima,
predstavljaju veliku stvar za naseg co-vje- ka
— doseljenika i radnika — koji je
sa svih strana izlozen njernu stranim
utjecajima, kulturnim i drugim; da ispu-njava- ju
jednu od najvecih praznina u
njegoyom zivotu, a to je potreba da cuje
svoju rijec, pjesmu i muziku. I zato ovi
programi predstavljaju veliku drustvenu
dobit i napredak... Iznimku cine, razu-mij- e
se, programi koji raspiruju nacio-naln- u
mrznju.
Ovi programi trebaju postati jos
bolji; mi podupiremo sve prijedloge u
torn pravcu. Ali to vazi i za svu ostalu
drustvenu djelatnost kod nas. Dapa6e,
jedan od glavnih uvjeta za kvalitativno
podizanje radio i TV programa je una-predenje
drustvenih djelatnosti uopce,
prije svega na kulturnom polju. To opet
zavisi od nase sloge I1 organiziranosti.
Sve ce biti bolje kad ojaca drustvena
svijest, saznanje da smo upucenl jedni
na druge u trazenju svog mjesta u dru§-tven- oj
sredini u kojoj smo se nasli.
T.ii'i.JTOJ'.;?. fW №?& t.v.m.n.y.w H4W Л''!'!Л£№ tiM .-- Mi'f шђГ ,,VAH№,WiMiUW iWPf iWn't'i'flO " '?1КИ'™ .luinl1 JLu
--'.и.Ј. Тт-г(„-
-
Poslije Vjekoslava Radovica
urednika "Vidika", fa§isti6ko
podzemlje je kidisalo na zivot
Tonija Frlana, predsjednika
Jugoslavensko-ameri6ko- g ku-Iturn- og
kluba, pokrovitelja
"Vidika".
Napad je izvrSen u utorak
16. maja, oko 6 sati uve6er;-dv- a nepoznata Sovjeka uSIa su
u Frlanovu putni6ku agenciju i
stala pucati; dva metka pogo-dil- a
su Frlana u stomak, jedan
u rame, jedan u nogu. TeSko
ranjeni Frlan prenijet je u bol-nic- u.
NjujorSki dopisnik "Vjesni-ka- "
Draien Vukov Coli6 u vezi
toga javlja:
Toni Frlan roden je prije 42
godine u Prvic Luci, nedaleko
Sibenika, otac je dvoje djece,
a nakon gotqvo 20 godina
boravka u Americi ustalio se u
turistiCkom poslovanju i os-nov- ao malu agenciju koja je
pretezno radila s naSim iselje-nicim- a. Nakon §to su nepoz-na- ti
zlodinci pucali na Vjeko-slava
Radovica, Frlanu i nje-gov- oj
obitelji stalno su prije-ti- li anonimnim pismima i
prostafikim telefonskim pozi-vim- a, da bi u utorak nave6er
ispalili 6etiri metka u ovog
predsjednika jugoslavensko-amerifiko- g
kluba koji u New
Yorku od 1976. godine okup-Ij- a
one iseljenike §to prema
svom starom kraju gaje naj-topli- je
osjedaje.
Jugoslavensko-amerifi- ki
kiub u New Yorku promifie
prijateljske veze izmedu dviju
zemalja, a u posljednje vrije-m- e
posebno se istakao kao
pokrovitelj iseljenifikog 6aso-pis- a "Vidicr kojeg neprija-teljsk- a
emigracija zeli uguSiti
na bilo koji nacln kako bi
osigurala ideoloSki monopol
Holly woodska pouka
Holiywoodskl film "F.I.S.T", 61ja ]e tema
radn!6kl (tredunljskl) pokret, Izazvao e dosta
komentara, najvlSe zbog nadina kako tretira
pitanje gangsterizma; nekl Frank Valdez u
plsmu urednistvu llsta Dally World kaze:
"Usprkos Hollywoodskom blje§tilu i gan-gsterl- ma
Ja mislim da "F.I.S.T." IJudlma
govorl da ako iele dobar posao I dobre radne-uslove- ,
postivanje i dostojanstvo, morafu se
organlzlrail I stvorltl uniju. Sta ce se poslije s
unijom dogodltl zavisi od samih dlanova.
Ako radnicl u njoj ne budu dovoljno aktlvni
bit 6e gangsterl, erven hu§ka6i i kompanijski
sluznicl".
Odricanje i poricanje
Spanjolski komunlsti su odiutlli da pres-tan- u
upotrebljavati termin "lenjlnlzam"; nji-ho- v
voda Santiago Carrillo ipak tvrdl:
"Nicega se ne odrltemo... Nlti se odride-m- o
naSe tenjinlstitke proSlosti, niti na§e
komunlstldke bududnosti. Zellmo samo da
nasu revoluclonarnu strateglju prilagodlmo
danaSnJem vremenu, realnostima I uslovlma
danaSnJe Spanjolske I svijeta u kojem zivl-- {
mo". '
I
ii
1
1
za svoja glasila. Tako je ne-dav- no
bio teSko ranjen jugo-slavens- ki
iseljenik Vjekosiav
Radovi6, glavni i odgovomi
urednik' "Vidika", a sada su
atentatori napali predsjednika
pokroviteljskog udruzenja i
jednog od 6lanova redakcije
tog novog mjeseCnika.
Atentati na Radovida i Frla-na
nastavljaju politiku nasilja
kojim neprijateljska emigra-cija
o6igledno zeli uSutkati
najistaknutije iseljenike u Sje-dinjen- im
Drzavama i Kanadi
koji su se u najvecem broju
oduvijek zalagali za prijatelj-ske
veze sa starom domovi-no- m. Tako su viSekratno na-padn- uti
urednici iseljeni6kih
listova i funkcionari prijatelj-ski- h
iseljen!6kih organizacija,
pa su bombe slijedile batinja-nj- a,
a pucnjeyi. prijeteda pis-m- a
i telefonske pozive.
U posljednjih godinu dana
ameridki su sudovi — prvi put
nakon rata — osudili dvije.
grupe antijugoslavenskih te-rori- sta nakon krvave otmice
ameridkog aviona i oruzanog
napada u prostorije jugosla-vensk- e
misije priAjjedinjenim
narodima, pa se обекије da sa
istom "odlu6no§6u istupe i kada'je rijefi o napadima na
атепбке gradane jugoslaven-sko- g
porijekla, gdje se b6i-gled- no ne radi o slu6ajnim
zlodinima, ve6 o smiSljenom
pdlitifikom teroru. Kako.vrije-m-e
prolazi, tako i Sjed. Drzave
sve nedvosmislenije isti6u da
je svaki napad na Jugoslaviju
istodobno i napad na osnove
ameri6ke vanjske politike, pa
je u jugoslavensko-amerid-ko- m
saopdenju, u povodu
nedavnog posjeta predsjedni-ka
Tita Washingtonu, vrlo
jasno istaknuta ameridka oba-vez- a da копабпо onemogu6i
antijugoslavenski terorizam.
Poslednja vest iz New Yorka
kaie da se Ton Frlan nalazi na
putu oporavka. Lekari se slazu da
mu Je iivot van opasnosti, ali se
јо5 uvek posete dozvoljavaju samo
dlanovlma porodice. '
ШЖ1Ш
Published evory Wednesday by
YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.
10 St. Mary Street, Room 505,
Mailing address: Box 522, Station F,
Toronto, Ontario '
Telephone. 961-601- 8, Area Code 416
Urednik - Editor '
Anton Kostolac
TchnlCko obllkovanje — Technical atsembly
Graphic Line, Toronto
Second Class Mall Registration No 0376
Pretplata $1 5 00 godlsn]o, pojedlnl prlmorak 40 centl,
avlonska posta (prokomorsko zornlje) $40 po godlane,
redovnom postom (u kuvortlf $25,00 godlsnjo
Novcane doznake samo cekom I postanskom (III
bankovnom) cjoznaclcom (Money Order) na Ime Hate
("Nase novlno") III IzdavaCa (Yugoslav Canadian
Publishers Inc.) „. Subscription: $15.00 per year, single copy 40 cents,
Air Mall (Ovorsoas) $40.00 per year, by First Class Mall
$25 00 per year.
Advertising rates on requost.
Money should be sent by cheque or Money Order
In name ol "NaSo novlne" or Yugoslav Canadian
Publishers. ,
Potplsanl clancl sadrzo mlSIJonJo njlhovlh autora.
Rukoplsl so ne vracaju.
"Nase novlne" su nasljednlk, u Kanadi: "Jedlnstva",
"Novosti", "Srpskog Glasnlka", "Edlnostl", "Slobodne
Mlsll" I "Borbo", u S)ed. Drzavama: "Narodnog
Glasnlka" I listova kol su mu prothodlll.
'fl