000178 |
Previous | 3 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
i". '1 c.i't") J J Ml April 6,1983, NA§E NOVINE --3 f-- KANADSKA POLITIKA PRAVA URODENIKA 19 £н& ИИ BS EB U junu бе se odrzati konvencija kanadske Konzervativne stranke i izabrati njezinog glavnog (nacional-nog- ) vodu (leadera). Dosad je nacionalni voda bio Joe Clark. Protiv njega vec ima jedana-es-t kandidata, a mozda ih bude joS. Neki dijelovi Konzervativne stran-ke nisu nikad bili zadovoljni s Clar-ko- m. Nezadovoljstvo se proSirilo nakon njegovog poraza u parlamen-t- u i na izborima prije tri godine. On je sadaSnju konvenciju sazvao zato Sto nije uspio da ојаба svoj polozaj. Na konferenciji u Winnipegu podu-piral- o ga je окобб udesnika ili isto kao proSle godine. Ne radi se tu samo o izboru vode. Mnogi konzervativci vjeruju da ce oni pobjediti na iducim izborima i da ce njihov voda postati predsjednik vlade. Oni drze da 6e Trudeauova vlada potpuno bankrotirati i da бе biti porazena. Misli se da ce izbori biti iduce godine. ZaSto toliko kandidata? Sta to odrazava? 06ito je da je Konzervativna stranka ozbiljno podvojena. Tu je na prvom mjestu ultra-desni-fiars- ko krilo koje ne podnosi Clarka zato §to smatra da je on "umjeren" i da je zato cijela partija sisla s njezinog "pravog" puta. Oni bi htjeli da vrate natrag stanje u kome su oni bili potpuni gospodari. Demokrat-sk- a prava bi bila ograniCena. Oni bi zemlju joS vi§e povezali — ekonom-sk- i i politifiki — s Reaganovom administracijom. Druga grupa je protiv Clarka zato §to misli da on viSe ne moze da postigne polozaj predsjednika vlade. On je taj polozaj -- imao i izgubio za sedam mjeseci — teSko ce ga ponovo dobiti. Tu su pojedinci koji kandidiraju za vodu jer misle da 6e na taj пабт osigurati ministarski ili neki drugi polozaj. Ocekiva se da 6e u Britanskoj Kolumbiji biti izbori u mjesecu maju. Vlast u toj provinciji sada dr2e socijalkreditori, ali se vjeruje da 6e izbori povratiti na vlast nove demo-krat- e (Novu demokratsku partiju). Posljednji izbori odrzani su 1979. Socijalkreditori su onda dobili 48.23 posto glasova, novi demokrati 45.99 posto. Socijalkreditori imaju 5 pos-lani- ka viSe nego novi demokrati. Premijerje William Bennett. Voda novih demokrata je Dave Barrett. U Britanskoj Kolumbiji je velika nezaposlenost (stopa nezaposleno-st- i je 14.7 posto). Vlada ima teSkoca da podmiruje svoje troSkove, jer su primici opali. Vlada je одгатбИа place svojih uposlenika, bolnickog osoblja i u6itelja. Godine 1979. vlada je promicala British Columbia Resources Inves-tment Corporation. Svim odraslim gradanima bilo je dodijeljeno po pet Serova (dionica) korporacije. Ti Serovi sada malo vrijede (formalna vrijednost je 3 dolara). Joe Clark Moze li se ta partija ujediniti i nastupiti slozno? Moze, ali je dvoj-ben- o. Bez razlike tko ce biti voda, Clark, Mulroney, Crosbie ili netko drugi, Konzervativna stranka je bila i ostaje snaga konzervatizma, desnicarstva, nazadnjaStva. Radni ljudi od nje ne mogu niSta dobrog ocekivati. Mnogi su to uvidili za vrijeme njezinog sedam-mjese6n- og upravljanja. Neki su se vratili liberalima (Trudeau), drugi su otiSli k novim demokratima (Broadbent). Ima i onih koji su koraknuli naprijed... Ne treba ofiekivati da ce predsto-јеб- а konvencija promjeniti Konzer-vativn-u stranku — ona ce ostati §to je bila. A kadavidimo nemogucnost Trudeauove liberalne vlade da sma-n- ji nezaposlenost i rijeSi druge probleme s kojima se zemlja suo6a-v- a, i njezino tumaranje u pitanjima vanjske politike osiguranja svjet-sko- g mira, onda radnim ljudima ne preostaje drugo nego da traze druge partije i druga rjeSenja. David Barrett Vlada je stalno u sukobu s radnickim unijama. Stare partije — Liberalna i Kon-zervativna — su skoro nestale sa provincijalne pozornice (1979. dobi-l- e su samo 5.5 posto glasova i izabrale jednog poslanika). NDP je bila na vlasti od 1972. do 1975. godine. Kanadska KomunistiCka partija je objavila opSirnu izjavu o nedavno odrzanoj konferenciji federalnih i provincijalnih vlada sa predstavnici-m- a urodenika (Indijanaca, Inuita i Metisa) za utvrdivanje njinovih us-tavn- ih (konstitucionalnih) prava. Jedini sporazum je bio da ce se dalje pregovarati. Kanadski komunisti kazu da uro-denici- ma treba priznati: 1. Sporazum o njihovim ranije ugovorenim pravima i zahtjevima na zemlju (Treaty Rights and Land Claim), ukljuCiv punu odStetu za zemlju koja im je oduzeta. 2. Pravo da upravljaju. svojim teritorijama, uklju6iv puno pravo da odlufiuju o svim ekonomskim, dru§-tveni- m i politifikim pitanjima i UGR02ENA PRAVA? Hoce li prava Kanadana biti joS viSe ograniSena? Pogledajmo §to je o tome rekao superitendent RCMP Thomas Gardi-ner u gradu Victoria, Britanska Kolumbija. On je izjavio, javlja agencija Canadian Press, da se Kanadani moraju odreci nekih svojih prava da bi policija bila uspjeSnija u suzbija-nj- u zlo6ina. Spomenuto je pravo gradana da se sluze telefonom, da koriste po§tu, a i dom im je zaSticen. Ali sve to smeta policiji u hvatanju zloCina-c-a, kaze Gardiner, i mora da ode. "Zakon je obifino namijenjen za dobro ve6ine i ima dobro ugradenu zaStitu" (safeguards), rekao je Gar-diner. "Ali kriminalni elemenat brzo identifikuje i koristi tu zaStitu". Zato se gradani moraju odredi nekih od tih zaStitinih mjera. Ako je ta6no da kriminalci "brzo" otkriju i koriste zaStitne mjere gradana, пебе li oni to 6initi i onda ako se policiji dozvoli puna kontrola telefona i poSte, i nesmetano vrSlja-nj-e po stanovima? Zlo6in je u porastu, o tome ima dosta dokaza, a to je opet povezano s op6im stanjem (odnosno pogorSa-njem- ) druStvenih prilika. Potrebne su i druge mjere, osim policijskih, da se rijeSi taj problem. Mjere koje policija trazi proSirile bi njezinu mod i utjecaj, ali пебе uCiniti kraj zlodinu... Zato se tome treba energiino odupirati. Umro Fred Rose U VarSavi je preminuo, u sedamdeset Sestoj godini iivota, Fred Rose, bivSI kanadski komunistifiki poslanik. On je 1945. godine bio optuien za Spijunazu u korist Sovjetskog Saveza Zajed-no s nekim drugim Kanadanima. Proveo je u zatvoru detiri godine. Poslije je otiSao u Poljsku, gdje je roden. Kanadska vlada mu je oduzela driavljanstvo. Kanadski komunisti tvrde da je Rose bio lazno optuzen za Spljunazu. Time se htjelo oblatit cijeli komunlstickl pokret. Njegova kcer zivi u Montrealu i pokuSava da dopremi I u torn gradu sahrani oCev prah (njegovi mrtvi ostaci su spaljeni). ZA§TOJEIZABRAN? Kako se dogodilo da je Poljak Karol Wojtyla izabran za poglavara rimokatolidke crkve? O tome postoje razna mi§ljenja, a britanska agencija Reuter u jednom izvjeStaju iz New Yorka kaze da je takav ishod organizirao biv§i amerid-k- i predsjednik Jimmy Carter na poticaj svog savjetnika Zbigniew Brzezinskog, poljskog izbjeglice. Mozda je to istina, a mozda nije, ali je sigurno pridonijelo stvaranju polj-ski- h problema. - J,- - r _ 1 ! ' .- -.- resursima tih teritorija. 3. Puno priznanje njihovog nacio-nalno- g identiteta i punih prava na njihov jezik i kulturu. 4. Poduzeti masivne ekonomske i socijalne programe da se zivotni, zdravstveni, stambeni i prosvjetni standardi urodenika, dsposobljava-nj- e i uslovi zazaposlenje podignu na prihvadene kanadske standarde. 5. ZaStita njihove prirodne sredine i prava na lov i ribolov. 6. Iskorjenjivanje svih oblika ra-siz- ma i diskriminacije, puna jedna-ko- st pred zakonom i u druStvu. 7. Ukinuti drzavni "ward" sistem. 8. Pravo veta na sve ustavne prijedloge ti6u6i se njihovih prava. Sva ta prava moraju biti иМјибепа u ustav. Grupa kanadskih svedenika, opati-c-a i obidnih dlanova, koji pripadaju katoli6koj, ujedinjenoj i menonit-sko- j crkvi, objavila je, prigodom Uskrsa, apel za mir pod naslovom "Let Peace Dawn" (Neka osvane mir); oni kazu: Mi demo postiti, moliti, organizira-t- i i aktovati. Mi demo udiniti sve §to mozemo da kanadsku suradnju u nuklearnoj trci u naoruianju udinimo glavnim pita-nje- m u federalnim izborima 1984. Mi demo ponudit svoju ljudsku energiju Litton Industries da im pomognemo da nadu korisne priho-d- e od proizvodnje mirnodobskih proizvoda. Mi demo podi u Ottawu da izhazemo podporu onim narodnim zastupnicima koji promidu mir i da ispitujemo one koji pokuSavaju da .legal iziraj u trku u naoruzanju zako-nodavstvo- m. Istog dana podet demo da Saljemo svoje dlanove u glavne gradove zemalja koje pripremaju globalno uniStenje. Mi demo podi u Moskvu i Washington i glavne gradove zapad-ni- h i istodnih zemalja. Mi demo predstavnicima tih zemalja red! da obu stave, u ime Boga, u ime dovjedanstva, svoje udeSde u pripre-manj- u nuklearnog rata. :Cih raketaCedonije-tinovesistem- e Ako kanadska vlada dozvoli Sjed. Driavama da isprobavaju krstarede rakete (Cruise missile) u Kanadi, to 6e potaknuti stvaranje novih sistema oruzja u svijetu, izjavila je Pauline Jewett, 6lan kanadskog parlamenta (NDP). Ona je trazi la da Kanada odustane od sudjelovanja u tim probama. (Premijer Trudeau je kazao da 6e Kanada odustati ako se postigne sporazum o razoruzanju u zenevi). Gospoda Jewett je rekla da 6e SSSR, u koliko Sjed. Drzave ne odustanu od proba, morati da stvori vlastite krstarede rakete. SSSR je u proslom ratu izgubio 20 milijuna ljudi i strah od rata u toj zemlji je mnogo ve6i nego na ovom kontinen-tu- , rekla je gospoda Jewett. E&3 S3 ЕШ ES3 E2 Е E2 EB E£3 ШЗ E3 l£3 ES2 SiRITE POMA2ITE i ЕЕЗШ23бЕШЕЗЕШЗ£ШШЗШЈ
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 25, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-04-06 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000197 |
Description
Title | 000178 |
OCR text | i". '1 c.i't") J J Ml April 6,1983, NA§E NOVINE --3 f-- KANADSKA POLITIKA PRAVA URODENIKA 19 £н& ИИ BS EB U junu бе se odrzati konvencija kanadske Konzervativne stranke i izabrati njezinog glavnog (nacional-nog- ) vodu (leadera). Dosad je nacionalni voda bio Joe Clark. Protiv njega vec ima jedana-es-t kandidata, a mozda ih bude joS. Neki dijelovi Konzervativne stran-ke nisu nikad bili zadovoljni s Clar-ko- m. Nezadovoljstvo se proSirilo nakon njegovog poraza u parlamen-t- u i na izborima prije tri godine. On je sadaSnju konvenciju sazvao zato Sto nije uspio da ојаба svoj polozaj. Na konferenciji u Winnipegu podu-piral- o ga je окобб udesnika ili isto kao proSle godine. Ne radi se tu samo o izboru vode. Mnogi konzervativci vjeruju da ce oni pobjediti na iducim izborima i da ce njihov voda postati predsjednik vlade. Oni drze da 6e Trudeauova vlada potpuno bankrotirati i da бе biti porazena. Misli se da ce izbori biti iduce godine. ZaSto toliko kandidata? Sta to odrazava? 06ito je da je Konzervativna stranka ozbiljno podvojena. Tu je na prvom mjestu ultra-desni-fiars- ko krilo koje ne podnosi Clarka zato §to smatra da je on "umjeren" i da je zato cijela partija sisla s njezinog "pravog" puta. Oni bi htjeli da vrate natrag stanje u kome su oni bili potpuni gospodari. Demokrat-sk- a prava bi bila ograniCena. Oni bi zemlju joS vi§e povezali — ekonom-sk- i i politifiki — s Reaganovom administracijom. Druga grupa je protiv Clarka zato §to misli da on viSe ne moze da postigne polozaj predsjednika vlade. On je taj polozaj -- imao i izgubio za sedam mjeseci — teSko ce ga ponovo dobiti. Tu su pojedinci koji kandidiraju za vodu jer misle da 6e na taj пабт osigurati ministarski ili neki drugi polozaj. Ocekiva se da 6e u Britanskoj Kolumbiji biti izbori u mjesecu maju. Vlast u toj provinciji sada dr2e socijalkreditori, ali se vjeruje da 6e izbori povratiti na vlast nove demo-krat- e (Novu demokratsku partiju). Posljednji izbori odrzani su 1979. Socijalkreditori su onda dobili 48.23 posto glasova, novi demokrati 45.99 posto. Socijalkreditori imaju 5 pos-lani- ka viSe nego novi demokrati. Premijerje William Bennett. Voda novih demokrata je Dave Barrett. U Britanskoj Kolumbiji je velika nezaposlenost (stopa nezaposleno-st- i je 14.7 posto). Vlada ima teSkoca da podmiruje svoje troSkove, jer su primici opali. Vlada je одгатбИа place svojih uposlenika, bolnickog osoblja i u6itelja. Godine 1979. vlada je promicala British Columbia Resources Inves-tment Corporation. Svim odraslim gradanima bilo je dodijeljeno po pet Serova (dionica) korporacije. Ti Serovi sada malo vrijede (formalna vrijednost je 3 dolara). Joe Clark Moze li se ta partija ujediniti i nastupiti slozno? Moze, ali je dvoj-ben- o. Bez razlike tko ce biti voda, Clark, Mulroney, Crosbie ili netko drugi, Konzervativna stranka je bila i ostaje snaga konzervatizma, desnicarstva, nazadnjaStva. Radni ljudi od nje ne mogu niSta dobrog ocekivati. Mnogi su to uvidili za vrijeme njezinog sedam-mjese6n- og upravljanja. Neki su se vratili liberalima (Trudeau), drugi su otiSli k novim demokratima (Broadbent). Ima i onih koji su koraknuli naprijed... Ne treba ofiekivati da ce predsto-јеб- а konvencija promjeniti Konzer-vativn-u stranku — ona ce ostati §to je bila. A kadavidimo nemogucnost Trudeauove liberalne vlade da sma-n- ji nezaposlenost i rijeSi druge probleme s kojima se zemlja suo6a-v- a, i njezino tumaranje u pitanjima vanjske politike osiguranja svjet-sko- g mira, onda radnim ljudima ne preostaje drugo nego da traze druge partije i druga rjeSenja. David Barrett Vlada je stalno u sukobu s radnickim unijama. Stare partije — Liberalna i Kon-zervativna — su skoro nestale sa provincijalne pozornice (1979. dobi-l- e su samo 5.5 posto glasova i izabrale jednog poslanika). NDP je bila na vlasti od 1972. do 1975. godine. Kanadska KomunistiCka partija je objavila opSirnu izjavu o nedavno odrzanoj konferenciji federalnih i provincijalnih vlada sa predstavnici-m- a urodenika (Indijanaca, Inuita i Metisa) za utvrdivanje njinovih us-tavn- ih (konstitucionalnih) prava. Jedini sporazum je bio da ce se dalje pregovarati. Kanadski komunisti kazu da uro-denici- ma treba priznati: 1. Sporazum o njihovim ranije ugovorenim pravima i zahtjevima na zemlju (Treaty Rights and Land Claim), ukljuCiv punu odStetu za zemlju koja im je oduzeta. 2. Pravo da upravljaju. svojim teritorijama, uklju6iv puno pravo da odlufiuju o svim ekonomskim, dru§-tveni- m i politifikim pitanjima i UGR02ENA PRAVA? Hoce li prava Kanadana biti joS viSe ograniSena? Pogledajmo §to je o tome rekao superitendent RCMP Thomas Gardi-ner u gradu Victoria, Britanska Kolumbija. On je izjavio, javlja agencija Canadian Press, da se Kanadani moraju odreci nekih svojih prava da bi policija bila uspjeSnija u suzbija-nj- u zlo6ina. Spomenuto je pravo gradana da se sluze telefonom, da koriste po§tu, a i dom im je zaSticen. Ali sve to smeta policiji u hvatanju zloCina-c-a, kaze Gardiner, i mora da ode. "Zakon je obifino namijenjen za dobro ve6ine i ima dobro ugradenu zaStitu" (safeguards), rekao je Gar-diner. "Ali kriminalni elemenat brzo identifikuje i koristi tu zaStitu". Zato se gradani moraju odredi nekih od tih zaStitinih mjera. Ako je ta6no da kriminalci "brzo" otkriju i koriste zaStitne mjere gradana, пебе li oni to 6initi i onda ako se policiji dozvoli puna kontrola telefona i poSte, i nesmetano vrSlja-nj-e po stanovima? Zlo6in je u porastu, o tome ima dosta dokaza, a to je opet povezano s op6im stanjem (odnosno pogorSa-njem- ) druStvenih prilika. Potrebne su i druge mjere, osim policijskih, da se rijeSi taj problem. Mjere koje policija trazi proSirile bi njezinu mod i utjecaj, ali пебе uCiniti kraj zlodinu... Zato se tome treba energiino odupirati. Umro Fred Rose U VarSavi je preminuo, u sedamdeset Sestoj godini iivota, Fred Rose, bivSI kanadski komunistifiki poslanik. On je 1945. godine bio optuien za Spijunazu u korist Sovjetskog Saveza Zajed-no s nekim drugim Kanadanima. Proveo je u zatvoru detiri godine. Poslije je otiSao u Poljsku, gdje je roden. Kanadska vlada mu je oduzela driavljanstvo. Kanadski komunisti tvrde da je Rose bio lazno optuzen za Spljunazu. Time se htjelo oblatit cijeli komunlstickl pokret. Njegova kcer zivi u Montrealu i pokuSava da dopremi I u torn gradu sahrani oCev prah (njegovi mrtvi ostaci su spaljeni). ZA§TOJEIZABRAN? Kako se dogodilo da je Poljak Karol Wojtyla izabran za poglavara rimokatolidke crkve? O tome postoje razna mi§ljenja, a britanska agencija Reuter u jednom izvjeStaju iz New Yorka kaze da je takav ishod organizirao biv§i amerid-k- i predsjednik Jimmy Carter na poticaj svog savjetnika Zbigniew Brzezinskog, poljskog izbjeglice. Mozda je to istina, a mozda nije, ali je sigurno pridonijelo stvaranju polj-ski- h problema. - J,- - r _ 1 ! ' .- -.- resursima tih teritorija. 3. Puno priznanje njihovog nacio-nalno- g identiteta i punih prava na njihov jezik i kulturu. 4. Poduzeti masivne ekonomske i socijalne programe da se zivotni, zdravstveni, stambeni i prosvjetni standardi urodenika, dsposobljava-nj- e i uslovi zazaposlenje podignu na prihvadene kanadske standarde. 5. ZaStita njihove prirodne sredine i prava na lov i ribolov. 6. Iskorjenjivanje svih oblika ra-siz- ma i diskriminacije, puna jedna-ko- st pred zakonom i u druStvu. 7. Ukinuti drzavni "ward" sistem. 8. Pravo veta na sve ustavne prijedloge ti6u6i se njihovih prava. Sva ta prava moraju biti иМјибепа u ustav. Grupa kanadskih svedenika, opati-c-a i obidnih dlanova, koji pripadaju katoli6koj, ujedinjenoj i menonit-sko- j crkvi, objavila je, prigodom Uskrsa, apel za mir pod naslovom "Let Peace Dawn" (Neka osvane mir); oni kazu: Mi demo postiti, moliti, organizira-t- i i aktovati. Mi demo udiniti sve §to mozemo da kanadsku suradnju u nuklearnoj trci u naoruianju udinimo glavnim pita-nje- m u federalnim izborima 1984. Mi demo ponudit svoju ljudsku energiju Litton Industries da im pomognemo da nadu korisne priho-d- e od proizvodnje mirnodobskih proizvoda. Mi demo podi u Ottawu da izhazemo podporu onim narodnim zastupnicima koji promidu mir i da ispitujemo one koji pokuSavaju da .legal iziraj u trku u naoruzanju zako-nodavstvo- m. Istog dana podet demo da Saljemo svoje dlanove u glavne gradove zemalja koje pripremaju globalno uniStenje. Mi demo podi u Moskvu i Washington i glavne gradove zapad-ni- h i istodnih zemalja. Mi demo predstavnicima tih zemalja red! da obu stave, u ime Boga, u ime dovjedanstva, svoje udeSde u pripre-manj- u nuklearnog rata. :Cih raketaCedonije-tinovesistem- e Ako kanadska vlada dozvoli Sjed. Driavama da isprobavaju krstarede rakete (Cruise missile) u Kanadi, to 6e potaknuti stvaranje novih sistema oruzja u svijetu, izjavila je Pauline Jewett, 6lan kanadskog parlamenta (NDP). Ona je trazi la da Kanada odustane od sudjelovanja u tim probama. (Premijer Trudeau je kazao da 6e Kanada odustati ako se postigne sporazum o razoruzanju u zenevi). Gospoda Jewett je rekla da 6e SSSR, u koliko Sjed. Drzave ne odustanu od proba, morati da stvori vlastite krstarede rakete. SSSR je u proslom ratu izgubio 20 milijuna ljudi i strah od rata u toj zemlji je mnogo ve6i nego na ovom kontinen-tu- , rekla je gospoda Jewett. E&3 S3 ЕШ ES3 E2 Е E2 EB E£3 ШЗ E3 l£3 ES2 SiRITE POMA2ITE i ЕЕЗШ23бЕШЕЗЕШЗ£ШШЗШЈ |
Tags
Comments
Post a Comment for 000178