Novosti, April 22, 1947

              vX
1
s3
1
4
(S&ačaJ&Sskii i6B!SUsf--ito- tr 4iM -- WJtfc)iAŽiiiia - -
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 22 aprila 1947 NOVOSTI
Published every Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Companv PIŠE: LOUIS SAILLIANT GENERALNI SEKRETAR SVJETSKE
In the Croatian Language SINDIKALNE FEDERACIJE
Aulhorlzed as Sccond CTass Mail Post Office Department Ottawa
hlazj svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Regisiered in the Registrv Office for the City o! Toronto
on tho 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 20S Adelaide
Telephone:
St W Toronto 1 Ontario
ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa so ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Zasjedanje glavnog odbora HBZ
I na ovom posljednjem kao i na svim prijašnjim zasjedc-njim- a
glavnog odbora Hrvatske Bratske Zajednice istaknute su
dvije struje u Zajednici Istaknuta je struja predvodjena po
Butkoviću Ladešiću i Krznaricu koja zagovara i radi u prav-cu
nesloge struja koja se nikako nemože pomiriti sa progre-som
Zajednice i koja od HBZ želi napraviti privjesak reakcio-narne
politike ne samo američkih reakciqnarnih krugova nego
i privjesak hrvatskih ustaško-mačekovsk- ih
Da je tome tako najbolje je istaknuto u rezoluciji koju je
pred glavni odbor u ime ustaško-mačekovsk- ih ciljeva podnio
podpredsjednik Ladešić
U toj se rezoluciji traži ništa više ni manje nego da HBZ
osudi jedan ogromni dio članstva zbog toga što je ostao vje
ran politici pokojnog Roosevelta i što je odan narodu i narod-noj
borbi u Jugoslaviji Zbog toga Ladešić i njegovi bio je
spreman da poput ostalih reakcionarnih krugova Amerike
navjesti rat svemu što progresom diše u Zajednici da otpočne
borbom protiv svih njemu i njegovim savjetnicima nepoćud-nih
zajedničara
Što drugo nego to znači ona Ladešićeva rezolucija Što
drugo nego svadja i razdor u samoj Zajednici bile bi posije
dlco takve rezolucije Sto drugo nego tjeranje jednog dijela
članstva iz Zajednice i svadju u odsjecima nosi sobom jedna
takva rezolucija Sto bi drugo to značilo nego privezati Zajed-nicu
uz krajno monopolističke krugove Amerike uz krugove
koji već danas govore o jednom trećem ratu i to ratu ne samo
protiv Sovjetskog Saveza nego ratu protiv progresivnog čov-ječanstva
u opće To i ništa više bila je želja Ladešića i njego-vih
savjetnika sa tom rezolucijom
Hvala opreznosti i dalekovidnosti šestorice glavnih od-bornika:
Kovača Krasića Manceta Gorete Verbanića i Mrs
Mrnjec da se to nije dogodilo Historija Zajednice će to zabi-lježiti
i ogromna većina članstva pozdraviti
Umjesto jedne takve rezolucije koja bi unijela svadju i
rcsdor u našu Zajednicu upravo danas kad je jedinstvo i brat-stvo
članstva Zajednice iznad svega potrebno pozitivnih šest
glavnih odbornika podnijelo je predlog da Zajednica osudi one
štetočine i nezajedničare koji u posljednje vrijeme pokušavaju
sa strašenjem o komunizmu te vrijedjanjem i klevetanjem po-iedn- ih
glavnih odbornika unijeti razdor medju članstvo i takc
nanijeti štetu samoj organizaciji
Predlog koji je Krašić podnio u ime šestorice svoje pozi-tivne
braće glasi:
"S obzirom što neki elementi proračunato šire jednu neis-tinitu
i po našu Zajednicu štetnu propagandu da Zajednici
prijeti opasnost od komunizma i da jedan dio njezinih članova
nisu dobri Amerikanci to glavni odbor Zajednice smatra svo-jom
dužnošću da osudi takovu propagandu kao neistinitu i
štetnu po interese naše Zajednice i našeg članstva i da osudi
širitelje te propagande kao neprijatelje naše Zajednice
Takovu propagandu šire o našoj Zajednici i uvlače ju u
naše redove oni elementi koji ne žele dobro našoj organizaciji
— oni koji predpostavljaju svoje lične ambicije iznad općih
interesa svega članstva ili koji bi rado nametnuti joj svoju
stranačku politiku Glavni odbor poziva svo članstvo Zajedni-ce
da tu propagandu prezre i osudi one koji ju Sire
"Hrvatska Bratska Zajednica" — kaže četvrta točka naših
pravila — "je isključivo potporna i bratska organizacija U
redovima Zajednice nema mjesta nikakovoj stranačkoj politici
niti vjerskim raspravama "
Glavni odbor prema propisu i duhu ove točke naših pra-vila
protivan je dominaciji bilo koje političke partije nad na-šom
Zajednicom kao i uvlačenju politike bilo koje političku
stranke u poslove Zajednice Sirenje lažne propagande da na-šom
Zajednicom dominira komunistička ili koja druga politi-čka
partija ima za cilj — stvarati svadju i narušiti bratsku slo-gu
i jedinstvo našeg članstva Takova propaganda ima za cilj
da se nametne Zajednici stranačka politika jedne grupe staro-krajsk- e
izbjegle gospode Mi pozivamo naše članstvo da to
onemogući
Naša Zajednica je američka ustanova Ona je zasnovana
na principima američke demokracije i dala je nebrojeno do-kaza
o svojem američkom karakteru i svojoj lojalnosti Ameri
ci U vrijeme zadnjeg rata kad je našoj domovini prijetila
opasnost bila je naša Zajednica u prvim redovima medju lo-jalnim
organizacijama u radu za Ameriku U duhu zaključa-ka
naše konvencije podupiralo je naše članstvo vjerno i izdaš-no
sav program predsjednika Roosevelta za pobjedu nad sila-ma
fašizma i za bolji život američkog naroda U tom duhu ra-dilo
je naše članstvo i podupiralo moralno i materijalno svoju
braću i sestre u staroj nam domovini u njihovoj borbi protiv
sila fašizma i u njihovom nastojanju da si domovinu podignu
iz ruševina u koje ih je strovalio fašizam
U takovom duhu mi treba da nastavimo sa našim radom
— radom za slogu i jedinstvo našeg članstva za napredak Za-jednice
i radom za podupiranje i očuvanje općih narodnih i
radničkih prava američkog naroda te radom za pomoć našem
narodu u starom kraju Predlažem da ovaj glavni odbor usvo-ji
ovo kao naše stanovište — naš odgovor na lažnu propagan
đu neprijatelja Zajednice i naš poziv članstvu Zajednice za
slogu jedinstvo i rad za napredak naše organizacije "
Za gornji predlog odnosno rezoluciju glasovali su slije-deći
glavni odbornici' Kovač Krasić Goreta Verbanić Manco
Prošle su već dvije godine ot-kako
je u veljači 1945 održana u
Londonu prva Svjetska konferen-cija
sindikata na kojoj su bili po-loženi
temelji Svjetske sindikalne
federacije Otada je Federacija
prolila velik put Ali ako hoće-m- o
ocijeniti tok njezine djelatno-sti
potrebno je da pogledamo u
kojoj mjeri je ona ostvarila odlu-ke
Svjetske konferencije sindika-ta
i prvog Svjetskog kongresa sin-dikata
koji je održan u Parizu
Narodne mase polagale su velike
nade u postanak Svjetske sindika-lne
federacije koja je nastala od-mah
nakon završetka drugog
svjetskog rata
Kakvi su prvi rezultati njezin
djelatnosti? Da bismo odgovorili
na to pitanje potrebno je prije
svega rekonstruirati medjunarod-n- u
situaciju u- - proteklih 18 poslije
ratnih mjeseci Svjetska sidikalnrt
federacija ne može se razvijati
izvan te situacije i ne može stva-rati
planove koji bi se nalazili iz-van
života Svjetska sindikalna
federacija ne može se odijeliti od
one druStvene ekonomske i poli-tičke
stvarnosti koja odredjuje ži-votne
uvjete naroda općenito a
trudbenika napose
Pomagati društveni napredak
djelovati na poboljšavanju uvje-ta
života i rada na povećanju
nadnice na razvijanju demokrat-skih
prava i slobode i nastavljati
vojnički poraz fašizma odlučnom
likvidacijom svih njegovih ostata-ka
— to su osnovni zadaci i iz
njih proizlaii daljnji rad Svjetsko
sindikalne federacije U njezin za-datak
spada takodjer i rad na
organizaciji mira medju narodima
Izvršni biro i Izvršni komitet
Federacije poduzeli su svo što j
bilo u njihovoj moći da ispune te
zadatke
Poznato Je da u cijelom poslije-ratnom
razdoblju reakcionarne sile
nastoje da zatruju medjunarodnu
atmosferu One bi htjele oteti na-rodima
plodove pobjede nad ugnje-tavačim- a
skrenuti ih od borbe
za slobodu i demokraciju i uvjo-rit- i
ih kako to nije put kojim
mogu postići ostvarenje svojih
težnja Pokolebati dobronamjerne
ljude prisiliti ih da posumnjaju u
mogućnost osiguranja mira raz-biti
vjeru u socijalni napredak
spriječiti obnovu ratom opustoše-nih
zemalja i ometati demokratski
razvitak — to su metode reakcio-narnih
krugova Zastrašivanje
glad su sredstva koja oni iskori-štavaju
u borbi protiv djela mira
Rezultati prve godine postoja-nja
Svjetske sindikalne federacije
pokazuju u kojoj su mjeri medju-sobn- o
povezane sve grane njezine
djelatnosti Zaštićujući sindikalne
slobode pravo sindikalnih organi
zacija da samostalno odredjuju
svoje organizacione oblike svoj
programske zahtjeve i svoju so
cijalnu orijentaciju Svjetska sin-dikalna
federacija se veoma često
otvoreno sukobljava s reakcionar
nim silama koje zaštićuju interese
krupnog kapitala kako u nacio-nalnom
tako i u medjunarodnom
opsegu
U svim poteškoćama i zapreka-ma
s kojima se na svom putu već
od svog postanka sukobljavala
Svjetska sindikalna federacija
uvijek možemo pratiti nit koja
vodi k izvoru tih sukoba — k na-zadnim
i protudemokratskim sila-ma
drugim riječima k onima koji
se boje radnog naroda i koji mu
još uvijek pokušavaju da ospore
i ograniče prava Ali mi naravno
nismo bili tako naivni da bismo
povjerovali da će predstavnici se-bičnih
interesa privilegirane klase
ostati ravnodušni prema stvara-nju
Svjetske sindikalne federacije
Otkako Svjetska sindikalna fe-deracija
postoji uvijek su njezini
ciljevi i zadaci bili potpuno jasni
Oni su svi precizno izloženi u po-stojećim
dokumentima Tako se u
članu 19 rezolucije o "poslijerat-noj
rekonstrukciji i o prvotnim za-htjevima
sindikata" koja Je jed-noglasno
prihvaćena na prvoj kon-ferenciji
Svjetske konferencije
sindikata u veljači 1945 u Londo-nu
kaie:
i Mrs Mmjec Protiv glasovali
"Svjetska sindikalna konferpn
čija snaino manifestirajući jedin-stvo
organiziranih radnika cijeloj
svijeta proglašuje slijedeću pove-lju
osnovnih prava sindikata i rad-nika
kojih priznanje je odlučila
postići u svim državama i njihe
vim kolonijama:
a) pravo radnika da nen i-t-ani'
organiziraju sindikate i da e sic
bodno bave svim granama obifa
jenog sindikalnog rada ukljunv- -
zaključivanje kolektivnih ugovora
b) pravo radnika da slobodno
organiziraju zadruge kao i sve
druge organizacije za uzajamnu
pomoć
c) sloboda govora štamp a
stajanja vjere i političkih udi
ženja
d) uništavanje svih oblika j h
tičke ekonomske ili souja'm i --
kriminacije koja se osniva na i
zlikama rase boje kože vni
povjesti ili spola i u vezi s tim
utvrdjivanja jednake plaće za je
dnaki rad U onim slučajevima ndy
mladi radnici vrše posao odraslih
oni moraju dobiti nadnicu kao i
odrasli
e) jednaka prava za sve na šk
lovanje i stručno obrazovanje
f) davanje odgovarajućeg rada
uz odgovarajuću plaću svima koji
traže rada
g) pružanje potrebne zaštite
svakom gradjaninu u svim onim
slučajevima u njegovom životu
kada jo to potrebno kako bi mu
se zagarantirala socijalna i eko-nomska
sigurnost"
Svjetski kongres sindikata koji
je održan mjeseca listopada 1945
u Parizu potvrdio je osnovne prin-cipe
te deklaracije i uvrstio ih u
statut Svjetske sindikalne federa-cije
Sva mnogobrojna zalaganja re-zolucije
ankete deklaracije i od-luke
Svjetske sindikalne federaci-je
od listopada 1915 do danas ne-posredno
proizlaze iz te deklara-cije
i sastavljeni su u duhu njezi-nih
načela
Medjunarodna sindikalna djelat-t'os- t
provodi se uglavnom kroz na-cionalne
sindikalne centre koji
moraju svakodnevno provoditi i
ostvarivati težnje i nastojanja
trudbenika Izvršni biro Svjetske
sindikalne federacije pratio je rad
nacionalnih centara usmjerivao
njihovu djelatnost savjetoao ih
i u nekim slučajevima rukovodio
njihovim radom
Treba da se istakne da su sin-dikalne
organizacije u onim ev-ropskim
zemljama koje su poslije
rata stupile na put demokratskog
razvitka postigle oslanjajući se
na Svjetsku sindikalnu federaciju
veći dio onih zahtjeva koji su sa-držani
u deklaraciji londonske
Svjetske sindikalne konferencije
Nema sumnje da bi trudbenici u
tim zemljama — Poljskoj čeho-slovačk- oj
Jugoslaviji Rumunjskoj
i Ilugarskoj — bili postigli još
više kada ne bi obnova ruševina
prouzročila ratom i hitlerovskim
barbarstvom predstavljala njihov
prvenstveni zadatak
Ucrpna analiza djelatnosti
svjetskog sindikalnog pokreta po-kazuje
da položaj u raznim dijelo-vima
svijeta nije jednak Tako u
Sjedinjenim Američkim Državama
sindikalni pokret već više od godi-ne
dana zauzima obrambeni stav
i poslije rata nije tamo zabilježen
nijedan ozbiljniji društveni us-pjeh
U državama Latinske Ame-rike
sindikalne organizacije pro-življu- ju
teika vremena One osje-ćaju
na sebi posljedice političko-ekonomski- h
kombinacija Poznato
Je da neki predUavnki Američke
federacije rada (AFL) djeluju u
tim državama svijesno ili nesvije-sn- o
hottee ili nehotice kao a gen i
reakcije Kao rezultat svega toga
sindikalni pokret u državama Ist-inske
Amerike nije postigao znat-niji
uspjeh To ometa provodjenje
socijalnih reforma i ostvarenje
radničkih zahtjeva
Može se reći da se u svim ev- -
su Butković Ladešić Krznarić
Mrs BlaSković i Pilkulić Glavni tajnik Derkos odustao je od
glasanja sa motivacijom da on neće glasovati ni za Ladešiće-v- u
rezoluciju ni za ICrašićev predlog Time ova Krašićeva rezo-lucija
primljena sa šest protiv pet glavnih odbornika postaje
zakon i stanovište Hrvatske Bratske Zajednice prema sadanjoj
neprijateljskoj propagandi protiv interesa Zajednice i njezinog
članstva
Ovakav udarac nije očekivala Butkovićeva petorka Pod
lozinkom za jaku jedinstvenu i narodnu Zajednicu sto je
smisao predloga pozitivnih šest glavnih odbornika — okupi'i
će se naskoro na Sedmoj konvenciji svijesni Zajedničari i jed-nom
za uvjek napraviti red u svojoj organizaciji jer što se ona
kaže gdje nema sloge tu nema ni napredka
iše od 500000 japanskih radnika u Tokiju dočekalo je i pozdravilo delegaciju Svjetske Sindikalne
Federacije Delegaciju je predvodio glavni tajnik Ixuin Sailliant pisac članka na ovoj stranici
0 dolasku radnika izbjeglica i njihovih
obitelji iz zone "A" u našu zemlju
Dok klerofašistička i druga pro-faistič- ka
Štampa Trsta Gorice
Mletaka (Venezie) i ostale Italije
("La Voće Libera" "Giornale di
Trieste" "II Luned" "Messaggero
Veneto" i dr) puni dnevno svoje
stupce o "exodusu" iz Pule — ka-ko
ta štampa naziva dobrovoljni
(barem što se nas tiče) odlazak
par hiljada pulskih stanovnika u
Italiju — dotle ta ista štampa ni
jednim slovom ne spominje prisil-ni
odlazak ovih dana u Jugoslaviju
nekoliko hiljada isto tako svojih
sunarodnjaka iz krajeva Julijske
Krajine koji će se u duhu odreda-ba
Mirovnog ugovora priključiti
Italiji a da i ne govorimo o tome
da toj istoj štampi ni ne pada na
pamet tragedija oko 100000 Jugo-slavenskih
izbjeglica iz Julijske
Krajine koji su bili prisiljeni da
to krajeve napuste poslije prvog
svjetskog rata i da žive izbjegli-čkim
životom u Jugoslaviji više od
punih 25 godina
I dok oko tog "exodusa" iz Ihile
kako su ga tendenciozno okrstili
stvaraju lažni nacionalni mit da bi
oslabili pritisak demokratskih
snaga talijanskog naroda na reak-cionarni
režim u Italiji povezan s
medjunarodnom reakcijom cijelom
demokratskom naprednom svijetu
pa i talijanskom i našem je jasno
da su to one iste tendencije i oni
isti uzročnici koje vidimo u nesre-ijeni- m
prilikama Italije u gra-djansko- m
ratu Grčke i ostalim
ropskim zemljama osim Španjol-ske
Portugala i Grčke sindikalni
savezi razvijaju i napreduju i da
se ne nalaze u položaju onih koji
se brane U većini slučajeva sin-dikati
su izvojevaU istaknutu ulo-gu
i položaj u ekonomskom dru-štvenom
i političkom životu svo-jih
zemalja Ali samo se po sebi
razumije da se oni u svom kon-struktivnom
stvaralačkom radu
sukobljuju s pokušajima reakcije
koja nastoji omesti njihov put k
napretku
U zemljama Bliskog i Dalekog
Istoka može se zapaziti istinski
polet u razvoju sindikalnih orga-nizacija
U tim zemljama indu-strija
Je na razmjerno niskom ste-pe- nu
a teika industrija je slabo
razvijena Ali nastojanje trudbe-nika
da se organiziraju ispoljavu
se u tim zemljama sa zanosom
koji je karakterističan za tamoš-nje
narode Svjetska sindikalna
federacija potpomaže te nove sin-dikalne
organizacije koje snažno
ističu zahtjeve strahovito eksplo-atiranih
narodnih masa kojima
nisu poznate osnovne norme za-štite
rada i obrane čovječjeg do-stojanstva
Treba konačno istaknuti da tre-ba
posvetiti najveću pažnju for-miranju
sindikata u dvijema ze-mljama
koje su bile poražene u
drugom svjetskom ratu u Nje-mačkoj
i Japanu U Njemačkoj
već sada ima skoro 5000000 čla-nova
sindikata a u Japanu 4000-00- 0
Postavlja se ozbiljno pitanje:
mogu li te nove mase trudbenika
organiziranih u sindikatima igrati
odlučnu ulogu u podizanju tih ze-malja
na stepen demokratskih na-cija?
1947 će nam odgovoriti na
to pitanje
1946 zauzela Je Svjetska sindi-kalna
Federacija svoje mjesto a
medjunarodnom života Istina t?
zemljama u kojima nema mira la
ko je rat svršio Izgleda u najma-nju
ruku neozbiljno kad ministar
Gasparotta koji kako kaže ''Gior-nale
di Trieste" u svom broju od
11 ožujka o g u svome govoru
pred pulskim izbjeglicama evocira
uspomenu svih heroja talijanskog
iredentizma
što je manji dio gradjana Pule
ostavio svoj grad i pošao u izbje-glištvo
najmanje smo mi krivi
S naše strane u tom pravcu nije
bilo nikakvog pritiska već obrat-no
mi smo naglašavali bratstvo
izmedju našeg i talijanskog naro-da
To i danas činimo bez obzira
na sve moguće pokušaje neofašisti-čki- h
elemenata svih mogućih boja
koji idu za tim da u odnose izme-dju
nas i naroda s one strane Jad-rana
ubace mržnju i nepovjerenje
Za sve to krivi su reakcionarni
elementi Italije koji imaju snažnu
podršku okupacionih vlasti Julij-ske
Krajine i ostale Italije Oni su
da bi uspjeli u odmamtjivanju što
većeg broja gradjana Pule na pod-stre- k
okupacionih vlasti upotreb-ljavali
sva moguća sredstva: pri-jetnje
apele na tobožnju nacional-nu
svijest gradjana zastrašivanje
pred dolaskom jugoslavenskih vla-sti
davanjem neostvarljivih obe-ćanja
o boljem i sretnijem životu
u Italiji itd U svemu tome kao i
uvijek u ovakovim i sličnim poslo-vima
najaktivniju su ulogu igrali
agenti Vatikana (biskup Rafael
mjesto joj se više puta osporava-lo
ili bolje rečeno nastojali su Je
Sto je moguće više ograničiti Mi
smo to opazili kad se rješavalo
pitanje predstavništva Svjetske
sindikalne federacije u Ekonom-sko-so- ci
jalnom vijeću Organizaci-je
Ujedinjenih naroda AH poka-zalo
se da su oni koji su nastojali
ograničiti ili umanjiti ulogu Svjet-ske
sindikalne federacije bili kra-tkovidni
Oni nisu shvaćali da ta
Federacija ne predstavlja neku
apstraktnu ideju i birokratsku
tvorevinu Njezino postojrfnje od-govara
uvjetima sadašnjeg histo-rijskog
razdoblja radničke klase
koja ide k svojem oslobodjenju a
još više uvjetima tadašnje etape
civilizacije u kojoj postaje sve ja-snije
da se uspostavljanje mirnih
odnosa i mirne saradnje medju
narodima ne može provesti bez
pomoći sindikalnih organizacija'
pojedinih zemalja koje idu prema
zajedničkom cilju i ostvaraja svo-je
interese u Svjetskoj sindikalnoj
federaciji i kroz nju
Poslije drugog svjetskog rata
nije moguće organizirati ili reor-ganizirati
svijet na onim istim
osnovama na kojima se svijet te-meljio
izmedju dva rata Napre-dak
demokracije nespojiv je s dru-štvenim
i ekonomskim natražnja-štvom
Sindikalne snage su u sva-koj
zemlji Jako oružje u borbi za
demokraciju Svaka državna vlast
koja se oslanja na zakonodavstvo
upereno protiv sindikata kao i
ona koja u svom društvenom zako-nodavstvu
ne priznaje sindikatima
njihovu sadašnju ulogu u stvari
je tlast koja okreće ledja demo-kraciji
ili vara narod
Svjetska sindikalna federacija
to zna vidi i promatra Ona
tome govori jasno jer Je od pr-vog
časa svog postanka predvidja--
(NaMavak na strani 3)
Hadossi i mnogi slični njemu)
Tendencija svega ovoga je jas-na:
zaoštriti odnose izmedju tali-janskog
i jugoslavenskih naroda
skrenuti pogled naprednih demo-kratskih
talijanskih snaga koje
svakim danom sve to iše jačaju
s napredno-demokratsko- g uredje-nj- a
nove Jugoslavije na taj način
što će se lažnim prikazivanjem
stvarnosti pokušati uvjeriti tali-janski
narod o tobožnjem jugosla-venskom
šovinizmu barbarstvu i
o našoj tobožnjoj agresiji kojom
smo Istru tobože nepravedno pri-svojili
— odbacujući pri tome isti-nu
da je Istra i po svome nacional-nom
sastavu stanovništva i po geo-grafskim
i ekonomskim momenti-ma
zaista naša Sigurno j da u
tome ne će ni ovoga puta uspjeti
da odvrate pogled sa istine kojoj
u susret idu napredne demokratske
snage Italije
Najbolji dokaz u prilog ove
tvrdnje je činjenica da su posljed-njih
dana u Jugoslaviju stigle veće
grupe izbjeglica talijanske narod-nosti
iz Tržića Mnnfalcone) da bi
se sklonile od progona koje nad
njima vrše profašistički i fašisti-čki
elementi uz aktivnu podršku
okupacionih vlasti i to zato što
su se borili i što se bore za (Milji i
napredniji život no samo svoj već
cijelog talijanskog naroda Za raz-liku
izbjeglica iz Pule koje se sa-stoje
od industrijalaca trgovaca
činovnika iz vremena fašističke
Italije i svih drugih pridošlica iz
drugih krajeva Italije iz 1916 go-dine
ove izbjeglice koje k nama
dolaze to su trudbenici-radnic- i i
domorodci onih krajeva iz kojih
dolaze
Do sada Je u našu zemlju stiglo
više od 2000 ovakvih radnika-borac- a
iz onih dijelova zone "A"
koji će biti uključeni u sastav Ita-lije
Izgledi su s obzirom ra pro-gone
koji se nad njima vrše takvi
da će kroz kratko vrijeme stizati
još veće njihove grupe Naši rad-nički
sindikati u suradnji s narod-nom
vlašću i svim privrednim fak-torima
do sada su uspjeli da svim
ovim izbjeglicama osiguraju zapo-slenje
i nastambu Oni su većim
svojim dijelom namještni kao
stručna brodogradilišna radna sna-ga
po našim brodogradilištima a
manjim dijelom po raznim našim
poduzećima širom Jugoslavije U
pitanju njihova prihvaćanja ne za-daje
nam brige toliko mogućnost
njihova uvrštavanja u naš priv-redni
produkcioni proces koliko
nam zadaje brige problem njihova
smještanja u stanove s obzirom na
ratna pustošenja naše zemlje u mi-nulom
ratu Naša je radnička kla-sa
do sada u ovom pitanju činila
velike napore i ona će ih i u budu-će
činiti Ona će uz pomoć naših
masovnih organizacija zajedno
našom narodnom vlašću prihvatiti
naše suborce za bolji život ladnika
talijanske narodnosti da bi im ži-vot
u našoj zemlji bio Sto bolji
Obratit će glavnu pažnju na pita
nje njihova smještaja u stanove
na mjestu njihova uposlenja ili u
njegovoj neposrednoj blizini Time
će se najbolje raibjti svi pokušaji
medju na rodne reakcije u službi
koje se nalaze i talijanski reakcio-narni
elementi u njihovoj težnji
da pomute dobre odnose izmedju
dva fmsjVrina naroda: talijanskog
i jugoslavenskih narod
Ijza Ljubolina