000172 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
vX 1 s3 1 4 (S&ačaJ&Sskii i6B!SUsf--ito- tr 4iM -- WJtfc)iAŽiiiia - - STRANA 2 NOVOSTI Utorak 22 aprila 1947 NOVOSTI Published every Tuesdav Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Companv PIŠE: LOUIS SAILLIANT GENERALNI SEKRETAR SVJETSKE In the Croatian Language SINDIKALNE FEDERACIJE Aulhorlzed as Sccond CTass Mail Post Office Department Ottawa hlazj svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku Regisiered in the Registrv Office for the City o! Toronto on tho 24th day of October 1941 as No 46052 CP ADRESA: 20S Adelaide Telephone: St W Toronto 1 Ontario ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa so ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Zasjedanje glavnog odbora HBZ I na ovom posljednjem kao i na svim prijašnjim zasjedc-njim- a glavnog odbora Hrvatske Bratske Zajednice istaknute su dvije struje u Zajednici Istaknuta je struja predvodjena po Butkoviću Ladešiću i Krznaricu koja zagovara i radi u prav-cu nesloge struja koja se nikako nemože pomiriti sa progre-som Zajednice i koja od HBZ želi napraviti privjesak reakcio-narne politike ne samo američkih reakciqnarnih krugova nego i privjesak hrvatskih ustaško-mačekovsk- ih Da je tome tako najbolje je istaknuto u rezoluciji koju je pred glavni odbor u ime ustaško-mačekovsk- ih ciljeva podnio podpredsjednik Ladešić U toj se rezoluciji traži ništa više ni manje nego da HBZ osudi jedan ogromni dio članstva zbog toga što je ostao vje ran politici pokojnog Roosevelta i što je odan narodu i narod-noj borbi u Jugoslaviji Zbog toga Ladešić i njegovi bio je spreman da poput ostalih reakcionarnih krugova Amerike navjesti rat svemu što progresom diše u Zajednici da otpočne borbom protiv svih njemu i njegovim savjetnicima nepoćud-nih zajedničara Što drugo nego to znači ona Ladešićeva rezolucija Što drugo nego svadja i razdor u samoj Zajednici bile bi posije dlco takve rezolucije Sto drugo nego tjeranje jednog dijela članstva iz Zajednice i svadju u odsjecima nosi sobom jedna takva rezolucija Sto bi drugo to značilo nego privezati Zajed-nicu uz krajno monopolističke krugove Amerike uz krugove koji već danas govore o jednom trećem ratu i to ratu ne samo protiv Sovjetskog Saveza nego ratu protiv progresivnog čov-ječanstva u opće To i ništa više bila je želja Ladešića i njego-vih savjetnika sa tom rezolucijom Hvala opreznosti i dalekovidnosti šestorice glavnih od-bornika: Kovača Krasića Manceta Gorete Verbanića i Mrs Mrnjec da se to nije dogodilo Historija Zajednice će to zabi-lježiti i ogromna većina članstva pozdraviti Umjesto jedne takve rezolucije koja bi unijela svadju i rcsdor u našu Zajednicu upravo danas kad je jedinstvo i brat-stvo članstva Zajednice iznad svega potrebno pozitivnih šest glavnih odbornika podnijelo je predlog da Zajednica osudi one štetočine i nezajedničare koji u posljednje vrijeme pokušavaju sa strašenjem o komunizmu te vrijedjanjem i klevetanjem po-iedn- ih glavnih odbornika unijeti razdor medju članstvo i takc nanijeti štetu samoj organizaciji Predlog koji je Krašić podnio u ime šestorice svoje pozi-tivne braće glasi: "S obzirom što neki elementi proračunato šire jednu neis-tinitu i po našu Zajednicu štetnu propagandu da Zajednici prijeti opasnost od komunizma i da jedan dio njezinih članova nisu dobri Amerikanci to glavni odbor Zajednice smatra svo-jom dužnošću da osudi takovu propagandu kao neistinitu i štetnu po interese naše Zajednice i našeg članstva i da osudi širitelje te propagande kao neprijatelje naše Zajednice Takovu propagandu šire o našoj Zajednici i uvlače ju u naše redove oni elementi koji ne žele dobro našoj organizaciji — oni koji predpostavljaju svoje lične ambicije iznad općih interesa svega članstva ili koji bi rado nametnuti joj svoju stranačku politiku Glavni odbor poziva svo članstvo Zajedni-ce da tu propagandu prezre i osudi one koji ju Sire "Hrvatska Bratska Zajednica" — kaže četvrta točka naših pravila — "je isključivo potporna i bratska organizacija U redovima Zajednice nema mjesta nikakovoj stranačkoj politici niti vjerskim raspravama " Glavni odbor prema propisu i duhu ove točke naših pra-vila protivan je dominaciji bilo koje političke partije nad na-šom Zajednicom kao i uvlačenju politike bilo koje političku stranke u poslove Zajednice Sirenje lažne propagande da na-šom Zajednicom dominira komunistička ili koja druga politi-čka partija ima za cilj — stvarati svadju i narušiti bratsku slo-gu i jedinstvo našeg članstva Takova propaganda ima za cilj da se nametne Zajednici stranačka politika jedne grupe staro-krajsk- e izbjegle gospode Mi pozivamo naše članstvo da to onemogući Naša Zajednica je američka ustanova Ona je zasnovana na principima američke demokracije i dala je nebrojeno do-kaza o svojem američkom karakteru i svojoj lojalnosti Ameri ci U vrijeme zadnjeg rata kad je našoj domovini prijetila opasnost bila je naša Zajednica u prvim redovima medju lo-jalnim organizacijama u radu za Ameriku U duhu zaključa-ka naše konvencije podupiralo je naše članstvo vjerno i izdaš-no sav program predsjednika Roosevelta za pobjedu nad sila-ma fašizma i za bolji život američkog naroda U tom duhu ra-dilo je naše članstvo i podupiralo moralno i materijalno svoju braću i sestre u staroj nam domovini u njihovoj borbi protiv sila fašizma i u njihovom nastojanju da si domovinu podignu iz ruševina u koje ih je strovalio fašizam U takovom duhu mi treba da nastavimo sa našim radom — radom za slogu i jedinstvo našeg članstva za napredak Za-jednice i radom za podupiranje i očuvanje općih narodnih i radničkih prava američkog naroda te radom za pomoć našem narodu u starom kraju Predlažem da ovaj glavni odbor usvo-ji ovo kao naše stanovište — naš odgovor na lažnu propagan đu neprijatelja Zajednice i naš poziv članstvu Zajednice za slogu jedinstvo i rad za napredak naše organizacije " Za gornji predlog odnosno rezoluciju glasovali su slije-deći glavni odbornici' Kovač Krasić Goreta Verbanić Manco Prošle su već dvije godine ot-kako je u veljači 1945 održana u Londonu prva Svjetska konferen-cija sindikata na kojoj su bili po-loženi temelji Svjetske sindikalne federacije Otada je Federacija prolila velik put Ali ako hoće-m- o ocijeniti tok njezine djelatno-sti potrebno je da pogledamo u kojoj mjeri je ona ostvarila odlu-ke Svjetske konferencije sindika-ta i prvog Svjetskog kongresa sin-dikata koji je održan u Parizu Narodne mase polagale su velike nade u postanak Svjetske sindika-lne federacije koja je nastala od-mah nakon završetka drugog svjetskog rata Kakvi su prvi rezultati njezin djelatnosti? Da bismo odgovorili na to pitanje potrebno je prije svega rekonstruirati medjunarod-n- u situaciju u- - proteklih 18 poslije ratnih mjeseci Svjetska sidikalnrt federacija ne može se razvijati izvan te situacije i ne može stva-rati planove koji bi se nalazili iz-van života Svjetska sindikalna federacija ne može se odijeliti od one druStvene ekonomske i poli-tičke stvarnosti koja odredjuje ži-votne uvjete naroda općenito a trudbenika napose Pomagati društveni napredak djelovati na poboljšavanju uvje-ta života i rada na povećanju nadnice na razvijanju demokrat-skih prava i slobode i nastavljati vojnički poraz fašizma odlučnom likvidacijom svih njegovih ostata-ka — to su osnovni zadaci i iz njih proizlaii daljnji rad Svjetsko sindikalne federacije U njezin za-datak spada takodjer i rad na organizaciji mira medju narodima Izvršni biro i Izvršni komitet Federacije poduzeli su svo što j bilo u njihovoj moći da ispune te zadatke Poznato Je da u cijelom poslije-ratnom razdoblju reakcionarne sile nastoje da zatruju medjunarodnu atmosferu One bi htjele oteti na-rodima plodove pobjede nad ugnje-tavačim- a skrenuti ih od borbe za slobodu i demokraciju i uvjo-rit- i ih kako to nije put kojim mogu postići ostvarenje svojih težnja Pokolebati dobronamjerne ljude prisiliti ih da posumnjaju u mogućnost osiguranja mira raz-biti vjeru u socijalni napredak spriječiti obnovu ratom opustoše-nih zemalja i ometati demokratski razvitak — to su metode reakcio-narnih krugova Zastrašivanje glad su sredstva koja oni iskori-štavaju u borbi protiv djela mira Rezultati prve godine postoja-nja Svjetske sindikalne federacije pokazuju u kojoj su mjeri medju-sobn- o povezane sve grane njezine djelatnosti Zaštićujući sindikalne slobode pravo sindikalnih organi zacija da samostalno odredjuju svoje organizacione oblike svoj programske zahtjeve i svoju so cijalnu orijentaciju Svjetska sin-dikalna federacija se veoma često otvoreno sukobljava s reakcionar nim silama koje zaštićuju interese krupnog kapitala kako u nacio-nalnom tako i u medjunarodnom opsegu U svim poteškoćama i zapreka-ma s kojima se na svom putu već od svog postanka sukobljavala Svjetska sindikalna federacija uvijek možemo pratiti nit koja vodi k izvoru tih sukoba — k na-zadnim i protudemokratskim sila-ma drugim riječima k onima koji se boje radnog naroda i koji mu još uvijek pokušavaju da ospore i ograniče prava Ali mi naravno nismo bili tako naivni da bismo povjerovali da će predstavnici se-bičnih interesa privilegirane klase ostati ravnodušni prema stvara-nju Svjetske sindikalne federacije Otkako Svjetska sindikalna fe-deracija postoji uvijek su njezini ciljevi i zadaci bili potpuno jasni Oni su svi precizno izloženi u po-stojećim dokumentima Tako se u članu 19 rezolucije o "poslijerat-noj rekonstrukciji i o prvotnim za-htjevima sindikata" koja Je jed-noglasno prihvaćena na prvoj kon-ferenciji Svjetske konferencije sindikata u veljači 1945 u Londo-nu kaie: i Mrs Mmjec Protiv glasovali "Svjetska sindikalna konferpn čija snaino manifestirajući jedin-stvo organiziranih radnika cijeloj svijeta proglašuje slijedeću pove-lju osnovnih prava sindikata i rad-nika kojih priznanje je odlučila postići u svim državama i njihe vim kolonijama: a) pravo radnika da nen i-t-ani' organiziraju sindikate i da e sic bodno bave svim granama obifa jenog sindikalnog rada ukljunv- - zaključivanje kolektivnih ugovora b) pravo radnika da slobodno organiziraju zadruge kao i sve druge organizacije za uzajamnu pomoć c) sloboda govora štamp a stajanja vjere i političkih udi ženja d) uništavanje svih oblika j h tičke ekonomske ili souja'm i -- kriminacije koja se osniva na i zlikama rase boje kože vni povjesti ili spola i u vezi s tim utvrdjivanja jednake plaće za je dnaki rad U onim slučajevima ndy mladi radnici vrše posao odraslih oni moraju dobiti nadnicu kao i odrasli e) jednaka prava za sve na šk lovanje i stručno obrazovanje f) davanje odgovarajućeg rada uz odgovarajuću plaću svima koji traže rada g) pružanje potrebne zaštite svakom gradjaninu u svim onim slučajevima u njegovom životu kada jo to potrebno kako bi mu se zagarantirala socijalna i eko-nomska sigurnost" Svjetski kongres sindikata koji je održan mjeseca listopada 1945 u Parizu potvrdio je osnovne prin-cipe te deklaracije i uvrstio ih u statut Svjetske sindikalne federa-cije Sva mnogobrojna zalaganja re-zolucije ankete deklaracije i od-luke Svjetske sindikalne federaci-je od listopada 1915 do danas ne-posredno proizlaze iz te deklara-cije i sastavljeni su u duhu njezi-nih načela Medjunarodna sindikalna djelat-t'os- t provodi se uglavnom kroz na-cionalne sindikalne centre koji moraju svakodnevno provoditi i ostvarivati težnje i nastojanja trudbenika Izvršni biro Svjetske sindikalne federacije pratio je rad nacionalnih centara usmjerivao njihovu djelatnost savjetoao ih i u nekim slučajevima rukovodio njihovim radom Treba da se istakne da su sin-dikalne organizacije u onim ev-ropskim zemljama koje su poslije rata stupile na put demokratskog razvitka postigle oslanjajući se na Svjetsku sindikalnu federaciju veći dio onih zahtjeva koji su sa-držani u deklaraciji londonske Svjetske sindikalne konferencije Nema sumnje da bi trudbenici u tim zemljama — Poljskoj čeho-slovačk- oj Jugoslaviji Rumunjskoj i Ilugarskoj — bili postigli još više kada ne bi obnova ruševina prouzročila ratom i hitlerovskim barbarstvom predstavljala njihov prvenstveni zadatak Ucrpna analiza djelatnosti svjetskog sindikalnog pokreta po-kazuje da položaj u raznim dijelo-vima svijeta nije jednak Tako u Sjedinjenim Američkim Državama sindikalni pokret već više od godi-ne dana zauzima obrambeni stav i poslije rata nije tamo zabilježen nijedan ozbiljniji društveni us-pjeh U državama Latinske Ame-rike sindikalne organizacije pro-življu- ju teika vremena One osje-ćaju na sebi posljedice političko-ekonomski- h kombinacija Poznato Je da neki predUavnki Američke federacije rada (AFL) djeluju u tim državama svijesno ili nesvije-sn- o hottee ili nehotice kao a gen i reakcije Kao rezultat svega toga sindikalni pokret u državama Ist-inske Amerike nije postigao znat-niji uspjeh To ometa provodjenje socijalnih reforma i ostvarenje radničkih zahtjeva Može se reći da se u svim ev- - su Butković Ladešić Krznarić Mrs BlaSković i Pilkulić Glavni tajnik Derkos odustao je od glasanja sa motivacijom da on neće glasovati ni za Ladešiće-v- u rezoluciju ni za ICrašićev predlog Time ova Krašićeva rezo-lucija primljena sa šest protiv pet glavnih odbornika postaje zakon i stanovište Hrvatske Bratske Zajednice prema sadanjoj neprijateljskoj propagandi protiv interesa Zajednice i njezinog članstva Ovakav udarac nije očekivala Butkovićeva petorka Pod lozinkom za jaku jedinstvenu i narodnu Zajednicu sto je smisao predloga pozitivnih šest glavnih odbornika — okupi'i će se naskoro na Sedmoj konvenciji svijesni Zajedničari i jed-nom za uvjek napraviti red u svojoj organizaciji jer što se ona kaže gdje nema sloge tu nema ni napredka iše od 500000 japanskih radnika u Tokiju dočekalo je i pozdravilo delegaciju Svjetske Sindikalne Federacije Delegaciju je predvodio glavni tajnik Ixuin Sailliant pisac članka na ovoj stranici 0 dolasku radnika izbjeglica i njihovih obitelji iz zone "A" u našu zemlju Dok klerofašistička i druga pro-faistič- ka Štampa Trsta Gorice Mletaka (Venezie) i ostale Italije ("La Voće Libera" "Giornale di Trieste" "II Luned" "Messaggero Veneto" i dr) puni dnevno svoje stupce o "exodusu" iz Pule — ka-ko ta štampa naziva dobrovoljni (barem što se nas tiče) odlazak par hiljada pulskih stanovnika u Italiju — dotle ta ista štampa ni jednim slovom ne spominje prisil-ni odlazak ovih dana u Jugoslaviju nekoliko hiljada isto tako svojih sunarodnjaka iz krajeva Julijske Krajine koji će se u duhu odreda-ba Mirovnog ugovora priključiti Italiji a da i ne govorimo o tome da toj istoj štampi ni ne pada na pamet tragedija oko 100000 Jugo-slavenskih izbjeglica iz Julijske Krajine koji su bili prisiljeni da to krajeve napuste poslije prvog svjetskog rata i da žive izbjegli-čkim životom u Jugoslaviji više od punih 25 godina I dok oko tog "exodusa" iz Ihile kako su ga tendenciozno okrstili stvaraju lažni nacionalni mit da bi oslabili pritisak demokratskih snaga talijanskog naroda na reak-cionarni režim u Italiji povezan s medjunarodnom reakcijom cijelom demokratskom naprednom svijetu pa i talijanskom i našem je jasno da su to one iste tendencije i oni isti uzročnici koje vidimo u nesre-ijeni- m prilikama Italije u gra-djansko- m ratu Grčke i ostalim ropskim zemljama osim Španjol-ske Portugala i Grčke sindikalni savezi razvijaju i napreduju i da se ne nalaze u položaju onih koji se brane U većini slučajeva sin-dikati su izvojevaU istaknutu ulo-gu i položaj u ekonomskom dru-štvenom i političkom životu svo-jih zemalja Ali samo se po sebi razumije da se oni u svom kon-struktivnom stvaralačkom radu sukobljuju s pokušajima reakcije koja nastoji omesti njihov put k napretku U zemljama Bliskog i Dalekog Istoka može se zapaziti istinski polet u razvoju sindikalnih orga-nizacija U tim zemljama indu-strija Je na razmjerno niskom ste-pe- nu a teika industrija je slabo razvijena Ali nastojanje trudbe-nika da se organiziraju ispoljavu se u tim zemljama sa zanosom koji je karakterističan za tamoš-nje narode Svjetska sindikalna federacija potpomaže te nove sin-dikalne organizacije koje snažno ističu zahtjeve strahovito eksplo-atiranih narodnih masa kojima nisu poznate osnovne norme za-štite rada i obrane čovječjeg do-stojanstva Treba konačno istaknuti da tre-ba posvetiti najveću pažnju for-miranju sindikata u dvijema ze-mljama koje su bile poražene u drugom svjetskom ratu u Nje-mačkoj i Japanu U Njemačkoj već sada ima skoro 5000000 čla-nova sindikata a u Japanu 4000-00- 0 Postavlja se ozbiljno pitanje: mogu li te nove mase trudbenika organiziranih u sindikatima igrati odlučnu ulogu u podizanju tih ze-malja na stepen demokratskih na-cija? 1947 će nam odgovoriti na to pitanje 1946 zauzela Je Svjetska sindi-kalna Federacija svoje mjesto a medjunarodnom života Istina t? zemljama u kojima nema mira la ko je rat svršio Izgleda u najma-nju ruku neozbiljno kad ministar Gasparotta koji kako kaže ''Gior-nale di Trieste" u svom broju od 11 ožujka o g u svome govoru pred pulskim izbjeglicama evocira uspomenu svih heroja talijanskog iredentizma što je manji dio gradjana Pule ostavio svoj grad i pošao u izbje-glištvo najmanje smo mi krivi S naše strane u tom pravcu nije bilo nikakvog pritiska već obrat-no mi smo naglašavali bratstvo izmedju našeg i talijanskog naro-da To i danas činimo bez obzira na sve moguće pokušaje neofašisti-čki- h elemenata svih mogućih boja koji idu za tim da u odnose izme-dju nas i naroda s one strane Jad-rana ubace mržnju i nepovjerenje Za sve to krivi su reakcionarni elementi Italije koji imaju snažnu podršku okupacionih vlasti Julij-ske Krajine i ostale Italije Oni su da bi uspjeli u odmamtjivanju što većeg broja gradjana Pule na pod-stre- k okupacionih vlasti upotreb-ljavali sva moguća sredstva: pri-jetnje apele na tobožnju nacional-nu svijest gradjana zastrašivanje pred dolaskom jugoslavenskih vla-sti davanjem neostvarljivih obe-ćanja o boljem i sretnijem životu u Italiji itd U svemu tome kao i uvijek u ovakovim i sličnim poslo-vima najaktivniju su ulogu igrali agenti Vatikana (biskup Rafael mjesto joj se više puta osporava-lo ili bolje rečeno nastojali su Je Sto je moguće više ograničiti Mi smo to opazili kad se rješavalo pitanje predstavništva Svjetske sindikalne federacije u Ekonom-sko-so- ci jalnom vijeću Organizaci-je Ujedinjenih naroda AH poka-zalo se da su oni koji su nastojali ograničiti ili umanjiti ulogu Svjet-ske sindikalne federacije bili kra-tkovidni Oni nisu shvaćali da ta Federacija ne predstavlja neku apstraktnu ideju i birokratsku tvorevinu Njezino postojrfnje od-govara uvjetima sadašnjeg histo-rijskog razdoblja radničke klase koja ide k svojem oslobodjenju a još više uvjetima tadašnje etape civilizacije u kojoj postaje sve ja-snije da se uspostavljanje mirnih odnosa i mirne saradnje medju narodima ne može provesti bez pomoći sindikalnih organizacija' pojedinih zemalja koje idu prema zajedničkom cilju i ostvaraja svo-je interese u Svjetskoj sindikalnoj federaciji i kroz nju Poslije drugog svjetskog rata nije moguće organizirati ili reor-ganizirati svijet na onim istim osnovama na kojima se svijet te-meljio izmedju dva rata Napre-dak demokracije nespojiv je s dru-štvenim i ekonomskim natražnja-štvom Sindikalne snage su u sva-koj zemlji Jako oružje u borbi za demokraciju Svaka državna vlast koja se oslanja na zakonodavstvo upereno protiv sindikata kao i ona koja u svom društvenom zako-nodavstvu ne priznaje sindikatima njihovu sadašnju ulogu u stvari je tlast koja okreće ledja demo-kraciji ili vara narod Svjetska sindikalna federacija to zna vidi i promatra Ona tome govori jasno jer Je od pr-vog časa svog postanka predvidja-- (NaMavak na strani 3) Hadossi i mnogi slični njemu) Tendencija svega ovoga je jas-na: zaoštriti odnose izmedju tali-janskog i jugoslavenskih naroda skrenuti pogled naprednih demo-kratskih talijanskih snaga koje svakim danom sve to iše jačaju s napredno-demokratsko- g uredje-nj- a nove Jugoslavije na taj način što će se lažnim prikazivanjem stvarnosti pokušati uvjeriti tali-janski narod o tobožnjem jugosla-venskom šovinizmu barbarstvu i o našoj tobožnjoj agresiji kojom smo Istru tobože nepravedno pri-svojili — odbacujući pri tome isti-nu da je Istra i po svome nacional-nom sastavu stanovništva i po geo-grafskim i ekonomskim momenti-ma zaista naša Sigurno j da u tome ne će ni ovoga puta uspjeti da odvrate pogled sa istine kojoj u susret idu napredne demokratske snage Italije Najbolji dokaz u prilog ove tvrdnje je činjenica da su posljed-njih dana u Jugoslaviju stigle veće grupe izbjeglica talijanske narod-nosti iz Tržića Mnnfalcone) da bi se sklonile od progona koje nad njima vrše profašistički i fašisti-čki elementi uz aktivnu podršku okupacionih vlasti i to zato što su se borili i što se bore za (Milji i napredniji život no samo svoj već cijelog talijanskog naroda Za raz-liku izbjeglica iz Pule koje se sa-stoje od industrijalaca trgovaca činovnika iz vremena fašističke Italije i svih drugih pridošlica iz drugih krajeva Italije iz 1916 go-dine ove izbjeglice koje k nama dolaze to su trudbenici-radnic- i i domorodci onih krajeva iz kojih dolaze Do sada Je u našu zemlju stiglo više od 2000 ovakvih radnika-borac- a iz onih dijelova zone "A" koji će biti uključeni u sastav Ita-lije Izgledi su s obzirom ra pro-gone koji se nad njima vrše takvi da će kroz kratko vrijeme stizati još veće njihove grupe Naši rad-nički sindikati u suradnji s narod-nom vlašću i svim privrednim fak-torima do sada su uspjeli da svim ovim izbjeglicama osiguraju zapo-slenje i nastambu Oni su većim svojim dijelom namještni kao stručna brodogradilišna radna sna-ga po našim brodogradilištima a manjim dijelom po raznim našim poduzećima širom Jugoslavije U pitanju njihova prihvaćanja ne za-daje nam brige toliko mogućnost njihova uvrštavanja u naš priv-redni produkcioni proces koliko nam zadaje brige problem njihova smještanja u stanove s obzirom na ratna pustošenja naše zemlje u mi-nulom ratu Naša je radnička kla-sa do sada u ovom pitanju činila velike napore i ona će ih i u budu-će činiti Ona će uz pomoć naših masovnih organizacija zajedno našom narodnom vlašću prihvatiti naše suborce za bolji život ladnika talijanske narodnosti da bi im ži-vot u našoj zemlji bio Sto bolji Obratit će glavnu pažnju na pita nje njihova smještaja u stanove na mjestu njihova uposlenja ili u njegovoj neposrednoj blizini Time će se najbolje raibjti svi pokušaji medju na rodne reakcije u službi koje se nalaze i talijanski reakcio-narni elementi u njihovoj težnji da pomute dobre odnose izmedju dva fmsjVrina naroda: talijanskog i jugoslavenskih narod Ijza Ljubolina
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, April 22, 1947 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1947-04-22 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot001063 |
Description
Title | 000172 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | vX 1 s3 1 4 (S&ačaJ&Sskii i6B!SUsf--ito- tr 4iM -- WJtfc)iAŽiiiia - - STRANA 2 NOVOSTI Utorak 22 aprila 1947 NOVOSTI Published every Tuesdav Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Companv PIŠE: LOUIS SAILLIANT GENERALNI SEKRETAR SVJETSKE In the Croatian Language SINDIKALNE FEDERACIJE Aulhorlzed as Sccond CTass Mail Post Office Department Ottawa hlazj svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku Regisiered in the Registrv Office for the City o! Toronto on tho 24th day of October 1941 as No 46052 CP ADRESA: 20S Adelaide Telephone: St W Toronto 1 Ontario ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa so ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Zasjedanje glavnog odbora HBZ I na ovom posljednjem kao i na svim prijašnjim zasjedc-njim- a glavnog odbora Hrvatske Bratske Zajednice istaknute su dvije struje u Zajednici Istaknuta je struja predvodjena po Butkoviću Ladešiću i Krznaricu koja zagovara i radi u prav-cu nesloge struja koja se nikako nemože pomiriti sa progre-som Zajednice i koja od HBZ želi napraviti privjesak reakcio-narne politike ne samo američkih reakciqnarnih krugova nego i privjesak hrvatskih ustaško-mačekovsk- ih Da je tome tako najbolje je istaknuto u rezoluciji koju je pred glavni odbor u ime ustaško-mačekovsk- ih ciljeva podnio podpredsjednik Ladešić U toj se rezoluciji traži ništa više ni manje nego da HBZ osudi jedan ogromni dio članstva zbog toga što je ostao vje ran politici pokojnog Roosevelta i što je odan narodu i narod-noj borbi u Jugoslaviji Zbog toga Ladešić i njegovi bio je spreman da poput ostalih reakcionarnih krugova Amerike navjesti rat svemu što progresom diše u Zajednici da otpočne borbom protiv svih njemu i njegovim savjetnicima nepoćud-nih zajedničara Što drugo nego to znači ona Ladešićeva rezolucija Što drugo nego svadja i razdor u samoj Zajednici bile bi posije dlco takve rezolucije Sto drugo nego tjeranje jednog dijela članstva iz Zajednice i svadju u odsjecima nosi sobom jedna takva rezolucija Sto bi drugo to značilo nego privezati Zajed-nicu uz krajno monopolističke krugove Amerike uz krugove koji već danas govore o jednom trećem ratu i to ratu ne samo protiv Sovjetskog Saveza nego ratu protiv progresivnog čov-ječanstva u opće To i ništa više bila je želja Ladešića i njego-vih savjetnika sa tom rezolucijom Hvala opreznosti i dalekovidnosti šestorice glavnih od-bornika: Kovača Krasića Manceta Gorete Verbanića i Mrs Mrnjec da se to nije dogodilo Historija Zajednice će to zabi-lježiti i ogromna većina članstva pozdraviti Umjesto jedne takve rezolucije koja bi unijela svadju i rcsdor u našu Zajednicu upravo danas kad je jedinstvo i brat-stvo članstva Zajednice iznad svega potrebno pozitivnih šest glavnih odbornika podnijelo je predlog da Zajednica osudi one štetočine i nezajedničare koji u posljednje vrijeme pokušavaju sa strašenjem o komunizmu te vrijedjanjem i klevetanjem po-iedn- ih glavnih odbornika unijeti razdor medju članstvo i takc nanijeti štetu samoj organizaciji Predlog koji je Krašić podnio u ime šestorice svoje pozi-tivne braće glasi: "S obzirom što neki elementi proračunato šire jednu neis-tinitu i po našu Zajednicu štetnu propagandu da Zajednici prijeti opasnost od komunizma i da jedan dio njezinih članova nisu dobri Amerikanci to glavni odbor Zajednice smatra svo-jom dužnošću da osudi takovu propagandu kao neistinitu i štetnu po interese naše Zajednice i našeg članstva i da osudi širitelje te propagande kao neprijatelje naše Zajednice Takovu propagandu šire o našoj Zajednici i uvlače ju u naše redove oni elementi koji ne žele dobro našoj organizaciji — oni koji predpostavljaju svoje lične ambicije iznad općih interesa svega članstva ili koji bi rado nametnuti joj svoju stranačku politiku Glavni odbor poziva svo članstvo Zajedni-ce da tu propagandu prezre i osudi one koji ju Sire "Hrvatska Bratska Zajednica" — kaže četvrta točka naših pravila — "je isključivo potporna i bratska organizacija U redovima Zajednice nema mjesta nikakovoj stranačkoj politici niti vjerskim raspravama " Glavni odbor prema propisu i duhu ove točke naših pra-vila protivan je dominaciji bilo koje političke partije nad na-šom Zajednicom kao i uvlačenju politike bilo koje političku stranke u poslove Zajednice Sirenje lažne propagande da na-šom Zajednicom dominira komunistička ili koja druga politi-čka partija ima za cilj — stvarati svadju i narušiti bratsku slo-gu i jedinstvo našeg članstva Takova propaganda ima za cilj da se nametne Zajednici stranačka politika jedne grupe staro-krajsk- e izbjegle gospode Mi pozivamo naše članstvo da to onemogući Naša Zajednica je američka ustanova Ona je zasnovana na principima američke demokracije i dala je nebrojeno do-kaza o svojem američkom karakteru i svojoj lojalnosti Ameri ci U vrijeme zadnjeg rata kad je našoj domovini prijetila opasnost bila je naša Zajednica u prvim redovima medju lo-jalnim organizacijama u radu za Ameriku U duhu zaključa-ka naše konvencije podupiralo je naše članstvo vjerno i izdaš-no sav program predsjednika Roosevelta za pobjedu nad sila-ma fašizma i za bolji život američkog naroda U tom duhu ra-dilo je naše članstvo i podupiralo moralno i materijalno svoju braću i sestre u staroj nam domovini u njihovoj borbi protiv sila fašizma i u njihovom nastojanju da si domovinu podignu iz ruševina u koje ih je strovalio fašizam U takovom duhu mi treba da nastavimo sa našim radom — radom za slogu i jedinstvo našeg članstva za napredak Za-jednice i radom za podupiranje i očuvanje općih narodnih i radničkih prava američkog naroda te radom za pomoć našem narodu u starom kraju Predlažem da ovaj glavni odbor usvo-ji ovo kao naše stanovište — naš odgovor na lažnu propagan đu neprijatelja Zajednice i naš poziv članstvu Zajednice za slogu jedinstvo i rad za napredak naše organizacije " Za gornji predlog odnosno rezoluciju glasovali su slije-deći glavni odbornici' Kovač Krasić Goreta Verbanić Manco Prošle su već dvije godine ot-kako je u veljači 1945 održana u Londonu prva Svjetska konferen-cija sindikata na kojoj su bili po-loženi temelji Svjetske sindikalne federacije Otada je Federacija prolila velik put Ali ako hoće-m- o ocijeniti tok njezine djelatno-sti potrebno je da pogledamo u kojoj mjeri je ona ostvarila odlu-ke Svjetske konferencije sindika-ta i prvog Svjetskog kongresa sin-dikata koji je održan u Parizu Narodne mase polagale su velike nade u postanak Svjetske sindika-lne federacije koja je nastala od-mah nakon završetka drugog svjetskog rata Kakvi su prvi rezultati njezin djelatnosti? Da bismo odgovorili na to pitanje potrebno je prije svega rekonstruirati medjunarod-n- u situaciju u- - proteklih 18 poslije ratnih mjeseci Svjetska sidikalnrt federacija ne može se razvijati izvan te situacije i ne može stva-rati planove koji bi se nalazili iz-van života Svjetska sindikalna federacija ne može se odijeliti od one druStvene ekonomske i poli-tičke stvarnosti koja odredjuje ži-votne uvjete naroda općenito a trudbenika napose Pomagati društveni napredak djelovati na poboljšavanju uvje-ta života i rada na povećanju nadnice na razvijanju demokrat-skih prava i slobode i nastavljati vojnički poraz fašizma odlučnom likvidacijom svih njegovih ostata-ka — to su osnovni zadaci i iz njih proizlaii daljnji rad Svjetsko sindikalne federacije U njezin za-datak spada takodjer i rad na organizaciji mira medju narodima Izvršni biro i Izvršni komitet Federacije poduzeli su svo što j bilo u njihovoj moći da ispune te zadatke Poznato Je da u cijelom poslije-ratnom razdoblju reakcionarne sile nastoje da zatruju medjunarodnu atmosferu One bi htjele oteti na-rodima plodove pobjede nad ugnje-tavačim- a skrenuti ih od borbe za slobodu i demokraciju i uvjo-rit- i ih kako to nije put kojim mogu postići ostvarenje svojih težnja Pokolebati dobronamjerne ljude prisiliti ih da posumnjaju u mogućnost osiguranja mira raz-biti vjeru u socijalni napredak spriječiti obnovu ratom opustoše-nih zemalja i ometati demokratski razvitak — to su metode reakcio-narnih krugova Zastrašivanje glad su sredstva koja oni iskori-štavaju u borbi protiv djela mira Rezultati prve godine postoja-nja Svjetske sindikalne federacije pokazuju u kojoj su mjeri medju-sobn- o povezane sve grane njezine djelatnosti Zaštićujući sindikalne slobode pravo sindikalnih organi zacija da samostalno odredjuju svoje organizacione oblike svoj programske zahtjeve i svoju so cijalnu orijentaciju Svjetska sin-dikalna federacija se veoma često otvoreno sukobljava s reakcionar nim silama koje zaštićuju interese krupnog kapitala kako u nacio-nalnom tako i u medjunarodnom opsegu U svim poteškoćama i zapreka-ma s kojima se na svom putu već od svog postanka sukobljavala Svjetska sindikalna federacija uvijek možemo pratiti nit koja vodi k izvoru tih sukoba — k na-zadnim i protudemokratskim sila-ma drugim riječima k onima koji se boje radnog naroda i koji mu još uvijek pokušavaju da ospore i ograniče prava Ali mi naravno nismo bili tako naivni da bismo povjerovali da će predstavnici se-bičnih interesa privilegirane klase ostati ravnodušni prema stvara-nju Svjetske sindikalne federacije Otkako Svjetska sindikalna fe-deracija postoji uvijek su njezini ciljevi i zadaci bili potpuno jasni Oni su svi precizno izloženi u po-stojećim dokumentima Tako se u članu 19 rezolucije o "poslijerat-noj rekonstrukciji i o prvotnim za-htjevima sindikata" koja Je jed-noglasno prihvaćena na prvoj kon-ferenciji Svjetske konferencije sindikata u veljači 1945 u Londo-nu kaie: i Mrs Mmjec Protiv glasovali "Svjetska sindikalna konferpn čija snaino manifestirajući jedin-stvo organiziranih radnika cijeloj svijeta proglašuje slijedeću pove-lju osnovnih prava sindikata i rad-nika kojih priznanje je odlučila postići u svim državama i njihe vim kolonijama: a) pravo radnika da nen i-t-ani' organiziraju sindikate i da e sic bodno bave svim granama obifa jenog sindikalnog rada ukljunv- - zaključivanje kolektivnih ugovora b) pravo radnika da slobodno organiziraju zadruge kao i sve druge organizacije za uzajamnu pomoć c) sloboda govora štamp a stajanja vjere i političkih udi ženja d) uništavanje svih oblika j h tičke ekonomske ili souja'm i -- kriminacije koja se osniva na i zlikama rase boje kože vni povjesti ili spola i u vezi s tim utvrdjivanja jednake plaće za je dnaki rad U onim slučajevima ndy mladi radnici vrše posao odraslih oni moraju dobiti nadnicu kao i odrasli e) jednaka prava za sve na šk lovanje i stručno obrazovanje f) davanje odgovarajućeg rada uz odgovarajuću plaću svima koji traže rada g) pružanje potrebne zaštite svakom gradjaninu u svim onim slučajevima u njegovom životu kada jo to potrebno kako bi mu se zagarantirala socijalna i eko-nomska sigurnost" Svjetski kongres sindikata koji je održan mjeseca listopada 1945 u Parizu potvrdio je osnovne prin-cipe te deklaracije i uvrstio ih u statut Svjetske sindikalne federa-cije Sva mnogobrojna zalaganja re-zolucije ankete deklaracije i od-luke Svjetske sindikalne federaci-je od listopada 1915 do danas ne-posredno proizlaze iz te deklara-cije i sastavljeni su u duhu njezi-nih načela Medjunarodna sindikalna djelat-t'os- t provodi se uglavnom kroz na-cionalne sindikalne centre koji moraju svakodnevno provoditi i ostvarivati težnje i nastojanja trudbenika Izvršni biro Svjetske sindikalne federacije pratio je rad nacionalnih centara usmjerivao njihovu djelatnost savjetoao ih i u nekim slučajevima rukovodio njihovim radom Treba da se istakne da su sin-dikalne organizacije u onim ev-ropskim zemljama koje su poslije rata stupile na put demokratskog razvitka postigle oslanjajući se na Svjetsku sindikalnu federaciju veći dio onih zahtjeva koji su sa-držani u deklaraciji londonske Svjetske sindikalne konferencije Nema sumnje da bi trudbenici u tim zemljama — Poljskoj čeho-slovačk- oj Jugoslaviji Rumunjskoj i Ilugarskoj — bili postigli još više kada ne bi obnova ruševina prouzročila ratom i hitlerovskim barbarstvom predstavljala njihov prvenstveni zadatak Ucrpna analiza djelatnosti svjetskog sindikalnog pokreta po-kazuje da položaj u raznim dijelo-vima svijeta nije jednak Tako u Sjedinjenim Američkim Državama sindikalni pokret već više od godi-ne dana zauzima obrambeni stav i poslije rata nije tamo zabilježen nijedan ozbiljniji društveni us-pjeh U državama Latinske Ame-rike sindikalne organizacije pro-življu- ju teika vremena One osje-ćaju na sebi posljedice političko-ekonomski- h kombinacija Poznato Je da neki predUavnki Američke federacije rada (AFL) djeluju u tim državama svijesno ili nesvije-sn- o hottee ili nehotice kao a gen i reakcije Kao rezultat svega toga sindikalni pokret u državama Ist-inske Amerike nije postigao znat-niji uspjeh To ometa provodjenje socijalnih reforma i ostvarenje radničkih zahtjeva Može se reći da se u svim ev- - su Butković Ladešić Krznarić Mrs BlaSković i Pilkulić Glavni tajnik Derkos odustao je od glasanja sa motivacijom da on neće glasovati ni za Ladešiće-v- u rezoluciju ni za ICrašićev predlog Time ova Krašićeva rezo-lucija primljena sa šest protiv pet glavnih odbornika postaje zakon i stanovište Hrvatske Bratske Zajednice prema sadanjoj neprijateljskoj propagandi protiv interesa Zajednice i njezinog članstva Ovakav udarac nije očekivala Butkovićeva petorka Pod lozinkom za jaku jedinstvenu i narodnu Zajednicu sto je smisao predloga pozitivnih šest glavnih odbornika — okupi'i će se naskoro na Sedmoj konvenciji svijesni Zajedničari i jed-nom za uvjek napraviti red u svojoj organizaciji jer što se ona kaže gdje nema sloge tu nema ni napredka iše od 500000 japanskih radnika u Tokiju dočekalo je i pozdravilo delegaciju Svjetske Sindikalne Federacije Delegaciju je predvodio glavni tajnik Ixuin Sailliant pisac članka na ovoj stranici 0 dolasku radnika izbjeglica i njihovih obitelji iz zone "A" u našu zemlju Dok klerofašistička i druga pro-faistič- ka Štampa Trsta Gorice Mletaka (Venezie) i ostale Italije ("La Voće Libera" "Giornale di Trieste" "II Luned" "Messaggero Veneto" i dr) puni dnevno svoje stupce o "exodusu" iz Pule — ka-ko ta štampa naziva dobrovoljni (barem što se nas tiče) odlazak par hiljada pulskih stanovnika u Italiju — dotle ta ista štampa ni jednim slovom ne spominje prisil-ni odlazak ovih dana u Jugoslaviju nekoliko hiljada isto tako svojih sunarodnjaka iz krajeva Julijske Krajine koji će se u duhu odreda-ba Mirovnog ugovora priključiti Italiji a da i ne govorimo o tome da toj istoj štampi ni ne pada na pamet tragedija oko 100000 Jugo-slavenskih izbjeglica iz Julijske Krajine koji su bili prisiljeni da to krajeve napuste poslije prvog svjetskog rata i da žive izbjegli-čkim životom u Jugoslaviji više od punih 25 godina I dok oko tog "exodusa" iz Ihile kako su ga tendenciozno okrstili stvaraju lažni nacionalni mit da bi oslabili pritisak demokratskih snaga talijanskog naroda na reak-cionarni režim u Italiji povezan s medjunarodnom reakcijom cijelom demokratskom naprednom svijetu pa i talijanskom i našem je jasno da su to one iste tendencije i oni isti uzročnici koje vidimo u nesre-ijeni- m prilikama Italije u gra-djansko- m ratu Grčke i ostalim ropskim zemljama osim Španjol-ske Portugala i Grčke sindikalni savezi razvijaju i napreduju i da se ne nalaze u položaju onih koji se brane U većini slučajeva sin-dikati su izvojevaU istaknutu ulo-gu i položaj u ekonomskom dru-štvenom i političkom životu svo-jih zemalja Ali samo se po sebi razumije da se oni u svom kon-struktivnom stvaralačkom radu sukobljuju s pokušajima reakcije koja nastoji omesti njihov put k napretku U zemljama Bliskog i Dalekog Istoka može se zapaziti istinski polet u razvoju sindikalnih orga-nizacija U tim zemljama indu-strija Je na razmjerno niskom ste-pe- nu a teika industrija je slabo razvijena Ali nastojanje trudbe-nika da se organiziraju ispoljavu se u tim zemljama sa zanosom koji je karakterističan za tamoš-nje narode Svjetska sindikalna federacija potpomaže te nove sin-dikalne organizacije koje snažno ističu zahtjeve strahovito eksplo-atiranih narodnih masa kojima nisu poznate osnovne norme za-štite rada i obrane čovječjeg do-stojanstva Treba konačno istaknuti da tre-ba posvetiti najveću pažnju for-miranju sindikata u dvijema ze-mljama koje su bile poražene u drugom svjetskom ratu u Nje-mačkoj i Japanu U Njemačkoj već sada ima skoro 5000000 čla-nova sindikata a u Japanu 4000-00- 0 Postavlja se ozbiljno pitanje: mogu li te nove mase trudbenika organiziranih u sindikatima igrati odlučnu ulogu u podizanju tih ze-malja na stepen demokratskih na-cija? 1947 će nam odgovoriti na to pitanje 1946 zauzela Je Svjetska sindi-kalna Federacija svoje mjesto a medjunarodnom života Istina t? zemljama u kojima nema mira la ko je rat svršio Izgleda u najma-nju ruku neozbiljno kad ministar Gasparotta koji kako kaže ''Gior-nale di Trieste" u svom broju od 11 ožujka o g u svome govoru pred pulskim izbjeglicama evocira uspomenu svih heroja talijanskog iredentizma što je manji dio gradjana Pule ostavio svoj grad i pošao u izbje-glištvo najmanje smo mi krivi S naše strane u tom pravcu nije bilo nikakvog pritiska već obrat-no mi smo naglašavali bratstvo izmedju našeg i talijanskog naro-da To i danas činimo bez obzira na sve moguće pokušaje neofašisti-čki- h elemenata svih mogućih boja koji idu za tim da u odnose izme-dju nas i naroda s one strane Jad-rana ubace mržnju i nepovjerenje Za sve to krivi su reakcionarni elementi Italije koji imaju snažnu podršku okupacionih vlasti Julij-ske Krajine i ostale Italije Oni su da bi uspjeli u odmamtjivanju što većeg broja gradjana Pule na pod-stre- k okupacionih vlasti upotreb-ljavali sva moguća sredstva: pri-jetnje apele na tobožnju nacional-nu svijest gradjana zastrašivanje pred dolaskom jugoslavenskih vla-sti davanjem neostvarljivih obe-ćanja o boljem i sretnijem životu u Italiji itd U svemu tome kao i uvijek u ovakovim i sličnim poslo-vima najaktivniju su ulogu igrali agenti Vatikana (biskup Rafael mjesto joj se više puta osporava-lo ili bolje rečeno nastojali su Je Sto je moguće više ograničiti Mi smo to opazili kad se rješavalo pitanje predstavništva Svjetske sindikalne federacije u Ekonom-sko-so- ci jalnom vijeću Organizaci-je Ujedinjenih naroda AH poka-zalo se da su oni koji su nastojali ograničiti ili umanjiti ulogu Svjet-ske sindikalne federacije bili kra-tkovidni Oni nisu shvaćali da ta Federacija ne predstavlja neku apstraktnu ideju i birokratsku tvorevinu Njezino postojrfnje od-govara uvjetima sadašnjeg histo-rijskog razdoblja radničke klase koja ide k svojem oslobodjenju a još više uvjetima tadašnje etape civilizacije u kojoj postaje sve ja-snije da se uspostavljanje mirnih odnosa i mirne saradnje medju narodima ne može provesti bez pomoći sindikalnih organizacija' pojedinih zemalja koje idu prema zajedničkom cilju i ostvaraja svo-je interese u Svjetskoj sindikalnoj federaciji i kroz nju Poslije drugog svjetskog rata nije moguće organizirati ili reor-ganizirati svijet na onim istim osnovama na kojima se svijet te-meljio izmedju dva rata Napre-dak demokracije nespojiv je s dru-štvenim i ekonomskim natražnja-štvom Sindikalne snage su u sva-koj zemlji Jako oružje u borbi za demokraciju Svaka državna vlast koja se oslanja na zakonodavstvo upereno protiv sindikata kao i ona koja u svom društvenom zako-nodavstvu ne priznaje sindikatima njihovu sadašnju ulogu u stvari je tlast koja okreće ledja demo-kraciji ili vara narod Svjetska sindikalna federacija to zna vidi i promatra Ona tome govori jasno jer Je od pr-vog časa svog postanka predvidja-- (NaMavak na strani 3) Hadossi i mnogi slični njemu) Tendencija svega ovoga je jas-na: zaoštriti odnose izmedju tali-janskog i jugoslavenskih naroda skrenuti pogled naprednih demo-kratskih talijanskih snaga koje svakim danom sve to iše jačaju s napredno-demokratsko- g uredje-nj- a nove Jugoslavije na taj način što će se lažnim prikazivanjem stvarnosti pokušati uvjeriti tali-janski narod o tobožnjem jugosla-venskom šovinizmu barbarstvu i o našoj tobožnjoj agresiji kojom smo Istru tobože nepravedno pri-svojili — odbacujući pri tome isti-nu da je Istra i po svome nacional-nom sastavu stanovništva i po geo-grafskim i ekonomskim momenti-ma zaista naša Sigurno j da u tome ne će ni ovoga puta uspjeti da odvrate pogled sa istine kojoj u susret idu napredne demokratske snage Italije Najbolji dokaz u prilog ove tvrdnje je činjenica da su posljed-njih dana u Jugoslaviju stigle veće grupe izbjeglica talijanske narod-nosti iz Tržića Mnnfalcone) da bi se sklonile od progona koje nad njima vrše profašistički i fašisti-čki elementi uz aktivnu podršku okupacionih vlasti i to zato što su se borili i što se bore za (Milji i napredniji život no samo svoj već cijelog talijanskog naroda Za raz-liku izbjeglica iz Pule koje se sa-stoje od industrijalaca trgovaca činovnika iz vremena fašističke Italije i svih drugih pridošlica iz drugih krajeva Italije iz 1916 go-dine ove izbjeglice koje k nama dolaze to su trudbenici-radnic- i i domorodci onih krajeva iz kojih dolaze Do sada Je u našu zemlju stiglo više od 2000 ovakvih radnika-borac- a iz onih dijelova zone "A" koji će biti uključeni u sastav Ita-lije Izgledi su s obzirom ra pro-gone koji se nad njima vrše takvi da će kroz kratko vrijeme stizati još veće njihove grupe Naši rad-nički sindikati u suradnji s narod-nom vlašću i svim privrednim fak-torima do sada su uspjeli da svim ovim izbjeglicama osiguraju zapo-slenje i nastambu Oni su većim svojim dijelom namještni kao stručna brodogradilišna radna sna-ga po našim brodogradilištima a manjim dijelom po raznim našim poduzećima širom Jugoslavije U pitanju njihova prihvaćanja ne za-daje nam brige toliko mogućnost njihova uvrštavanja u naš priv-redni produkcioni proces koliko nam zadaje brige problem njihova smještanja u stanove s obzirom na ratna pustošenja naše zemlje u mi-nulom ratu Naša je radnička kla-sa do sada u ovom pitanju činila velike napore i ona će ih i u budu-će činiti Ona će uz pomoć naših masovnih organizacija zajedno našom narodnom vlašću prihvatiti naše suborce za bolji život ladnika talijanske narodnosti da bi im ži-vot u našoj zemlji bio Sto bolji Obratit će glavnu pažnju na pita nje njihova smještaja u stanove na mjestu njihova uposlenja ili u njegovoj neposrednoj blizini Time će se najbolje raibjti svi pokušaji medju na rodne reakcije u službi koje se nalaze i talijanski reakcio-narni elementi u njihovoj težnji da pomute dobre odnose izmedju dva fmsjVrina naroda: talijanskog i jugoslavenskih narod Ijza Ljubolina |
Tags
Comments
Post a Comment for 000172