Nase Novine, August 28, 1986

              л. у-- - --- ," м-- "M Г"' .' --,r~ " Tff? V .1 11 г
mШ
7I %:' vye
1Џ&
'V
TURSKA
KRCATI ZATOVRI
ANAKRA— Istrazivacki centartur-sko- g
lista "Daily News", koji izlazi na
engleskom, objavio je rezulltate an-ke- te
o zatvorenicima u zapadnoe-vropski- m
zemljama. Prema njima,
Turska zauzima prvo mjesto sa
194.558 zatvorenika raznih vrsta (na
52,3 milijuna stanovnika), a zatim sli-jed- e
Velika Britanija sa 192.440 zatvo-renika
(56,6 milijuna stanovnika), SR
Njemacka — 113.509 zatvorenika (60,7
milijuna stanovnika), Italija 104.104
zatvorenika (57,2 milijuna stanovni-ka).
Potom se redaju zemlje s manje od
100.000 zatvorenika: Francuska, Spa-njolsk- a,
Nizozemska, Belgija i Portu-gal.
Na posljednjem mjestu te ankete
je Grcka sa 8900 zatvorenika i nesto
vise od deset milijuna stanovnika.
(Tan jug).
KP GRCKE
NO VI SASTAV I IME
ATENA — Komunisticka partija
Grcke (za zemlju) objavila je proglas
u kojem je iznijela osnovne ciljeve i
opredjeljenja nedavnog 4. kongresa
o stvaranju nove partije ljevice pod
drugim imenom. Partija bi okupljala
sve lijevo orijentirane i demokratske
snage i usmjerila ih na rjesavanje bit-ni- h
problema zemlje. Osnivacki kon-gre- s odrzat ce se u proljece iduce go-din- e.
lllllllllllllllillllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll e
Gaso jug,osovenskih sejemka njov
potomakanaSevemoamerfckomkontnenti.
Published every Thursday by YUGOSLAV
CANADIAN PUBLISHERS INC. 119 Spadina
Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1.
Telefon: (416) 593-502- 5
PREDSEDNIK:Prof. AvdelaRoki
SEKRETARIiBoftdarPavkovvciSofijaRering,
BLAGAJNIK: VnkaNoiuuc
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
Vadsa Gacic
UREDNICKI KOLEGIJUM: Prot.lvan
Doenc, Dane Pmades, Pero Kovatevc,
Mke Gtb'vc, Mttenko Popov6.
DOPISNICI: Prof. Vadsav Tomovic,
(University of St. Chatharines), kntonKoste-a- c
(Welland), Boza Spacek (New York),
Prank Puduric (Vancouver), Smuja Da£evc
(Montreal), Margaret Starcev'vc (Los Angeles,
California), JospStan6-Stano- s (Rim, Italija),
LepaTeofanovlc (Remacheid, Zap. Nemacka),
MlraStrbac (Pariz, Francuska).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko
Markov'vc , Luka Markov6 , Petav Kurtic , MYlols
Kondic, Meksandar Cnc, Strahinja Maet6,
Novica Mc, prof. DuSanka Ltcuva, Nkoa
Drenovac Bcmdar Zwkovic.
IZDAVACKI SAVET: Vojm Grbvc, Jos'vp
Koac6, Stanko Mudieka, Katarina Kostvc,
Mtkna Bozic, Ana ButoVvc, Lepa Rajnovc,
Borisav Ne£koc RozaUja Divjakovic, Buro
MaVjkovic, MWe BaVjak, Vja Bubao, Pavao
Radmanic, Ostoja Kovafce6, f'ktor Arar,
DuSan Stanar, MiWjan Pettovic, John Severin-s-k,
Mate Siav&, Martin Karavanvc, Srdan
Bodvc, Peko Dnutrovic, MVca Mmchm, A.
Gertacb, Bc&ko Madenov'c, Mo£ Vukcevc,
Iosp Suj'c , Rud Gregoras , Stanko Bo? , Josp
Gabre Bata Batc.
Subscription: $35.00 per year. (First Class
Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing
rates on request. Second Class Mail Reg-istration
NO. 0378.
Broj tekuceg racuna: Yug. Can. Pub. 970401
Toronto Dominion Bank, Branch 1 19 Spadina
Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada.
"NaSe novine" izlaze cetvrtkom. Pretplata
iznosi $35.00 godiSnje, pojedini primjerak 75
centi. Cjeneoglasanazahtjev. "Nase novine"
su nasljednik "Jedinstva", kome su prethodili
listovi "Novosti", "Srpski glasnik", "Edi-nost- ",
"Slobodna Misao", "Pravda" i "Bor-ba- "
kao i "Narodni Glasnik" i drugi napredni
listovi koji su mu prethodili u Sjedinjemm
Drzavama.
RcdakcVya odgovara za nepotpisane materija-e- .
Potpsan canc .razavaju mVjenjc autora.
Dopm sc nc vracaju.
Illlllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllf?
",
SSSR: Amerifcki strucnjak za
presadjivanje kostane srzi dr
Gale govorio o'mogucim po-sljedica- ma atomskog rata.
MOSKVA — "U slucaju atomskog
rata mi lijecnici bili bismo bespomoc-ni- .
Ljudi bi masovno stradali, a Za-jedno
njima lijecnici. Ne postoji
ni teorijska mogucnost da se pruzi
djelotvorna pomoc. Srecom, nedavna
cernobilska nesreca ipak nije imala
katastrofalne razmjere, jer ne bi bilo
mogucnosti da se pomogne svim une-srecenim- a.
To su izjjavili americki
vodeci strucnjak za presadivanje ko-stane
srzi dr Robert Gale i sovjetska
lije6nica prof. Angelina Konstanti-nov- a
Guskova koja je na celu tima koji
se brine za zdravlje postradalih u
Cernobilu.
Treba znati da za svakog pacijenta
koji se lijeci od posljedica cernobil-sk- e
nesrece brine po 20 medicinskih
radnika — od lijecnika do medicin-skih
sestara. U slucaju atomskog rata
broj zrtava bio bi velik, a ni jedna
zemlja nema toliko medicinara koji
bi mogli pomoci zrtvama. To su do-dat- ni
razlozi zbog kojih lijecnici
stalno upozoravaju kud bi nas doveo
atomski rat — bila bi to katastrofa za
covjecanstvo, kaze prof. Guskova.
Dr. Robert Gale se slaze sa svojom
sovjetskom kolegicom.
Nakon eksplozije atomske bombe u
Hirosimi lijecnici su takoder stradali
— od posljedica zracenja umrlo je
oko 90 ppsto medicinara.
Dvoje vrhunskih strucnjaka u inter-vju- u
tjedniku "Novoe vremja" tvrde
da Cernobil treba potaknuti sve znan-stvenik- e
da bolje suraduju. U vri-jem- e
u kojem zivimo bez suradnje co-vje- k
se ne moze suprotstaviti kata-strofam- a.
Dr. Gale kaze kako je velika stvar
to sto su se sovjetski lijecnici dogovo-ril- i
sa 15 zemalja da one prime nji-ho- ve
pacijente ako oni sami ne budu
u stanju brinuti se o njima. Na srecu
broj ozlijedenih nije bilo toliko velik,
koliko je mogao biti.
Ako se slicna nesreca dogodi u bilo
kojoj zemlji uvjeren sam da bi sovjet-ski
strucnjaci, koji sada imaju isku-stv- a
u lijecenju ozracenih, brzo ponu-di- li
svoju pomoc. "Njihova spremnost
da prenesu svoja iskustva velika je
stvar", istice Gale.
Inace, valja reci da je americki lijec-ni- k
Robert Gale pobrao velike simpa-tij- e
sovjetske javnosti time sto je sam
ponudio svoju pomoc.
Branko VLAHOVIC
Stalni dopisnik "Vjesnika"
PRAVO NA POBACAJ
j Washington (AP( — Vrhovni sud SAD
= odbio je prijedloge Pennsylvanije da se
1 zenama oteza dobivanje dozvole za po- -
I bpraecmaja. cCeltainriovzia tosuddaapgenlassialvliansiujsksia pproe-t-
= pisi zadiru u zenino iskljucivo pravo da
sama odluci o prekidu trudnoce.
Taj sud je 1973. godine donio odluku
= o legalizaciji pobacaja.
PASTORA ZELI U NIKARAGVU
=
s i
CONTRAST NISURJESENJE"
CIUDAD DE MEXICO — Nekd sla v--ni sandinisticki "Komandant Nula",
kasnije disident i kontrarevolucio-nar- , danas politick! emigrant koji
uziva azil Kostarike, Eden Pastora
Gomez — zbunioje ponovo latinskoa-merick- u javnost izjavom da se zeli
vratiti u Nikaragvu i da contrasi nisu
rjesenje za tu zemlju. (Tanjug)
10. juna 1971. — Sjedinjene Americke
Drzave ukinule su embargo na trgovinu
s NR Kinom. Zabrana trgovine vazila je
21 godinu.
MIROVNI POKRET
KAKVA ALTERNATIVA?
Mada je ovogodignji skup evropskih mirovnjaka bio upad-- ljivo tih, pokazalo se da mirovni pokreti ostaju nezaobila- - zni i sve uticajniji front politickog zivota
Ignorisana od zvanicnih francuskih
sredstava ifnormisanja i uz poneku po-dozri- vo
dignutu obrvu, ovih dana je u
Evriju kraj Pariza u upadljivo tihoj at-mosf- eri odrzana V. konvencija Evrop-sko- g
pokreta za nuklearno razoruzanje
END. Za razliku od sli6nih skupova pro-tekli- h
godina, u Evriju nije bilo bucnih
demonstracija niti medudelegacijskih
6arki i digresija, na temu ljudskih slo-bod- a.
Stavise, panoramu svetskih mi-rovn- ih pokreta obogatilo je, verovatno
u duhu novih raspolozenja u Moskvi,
ucesce delegacija saveta za mir Sovjet-sko- g
Saveza, Cehoslovacke i drugih is-tocn- ih
zemalja, kojima ovoga puta nije
smetalo sto na konferenciji ravno-pravn- o
ucestvuju i predstavnici disi-dentsk- ih mirovnih pokreta njihovih ze-malja.
Domacin predstavnicima radnickih i
komunistickih partija, sindikata, ver-ski-h
zajednica i alternativnih pokreta
koji zajedno cine mirovni pokret, bio je
francuski antinuklearni pokret Koden,
koji se bezuspesno bori za Siru podrsku
u svojoj zemlji. Zapravo, END je organi-zacij- u
skupa poverio Kodenu upravo
kao deo strategije jacanja antinuklear-no- g
pokreta u Francuskoj, jedinoj za-padnoevrop- skoj
zemlji ciji je nuklearni
establiSment — i vojni i civilni — pokri-ve- n
zavesom potpune nedodirljivosti i
cije stanovnistvo do sada nije iskazivalo
ozbiljnije antinuklearno raspolozenje.
U PRVOM PLANU
Otuda je od pocetka skupa u prvi plan
diskusija spontano dospela tema demo-kratske
kontrole odbrambene politike.
Upravo u torn domenu, kriza otudenog
politickog sistema zapadne civilizacije
dospela je do vrhunca. Jer, svaka nacio-naln- a
odbrambena politika pociva u
materijalnom smislu na budzetskim do-prinosi- ma poreskih obveznika i, u kraj-nj- oj
liniji, na zivoj ljudskoj sili, koju ta-ko- de
sacinjavaju gradani. Stoga bi oni
u autenticno demokratskom duhu mo-ra- li
da imaju uvid i utidu na pitanja rata
i mir, saveznistva, izbor odbrambenog
sistema, upotrebe nuklearnogoruzja ili
energije.
Sve su to, uglavnom, teme koje su za
sada, u vecini zemalja odvojene u strogo
nepristupacni rezervat tajnosti. Da bi
se o njima progovorilo i, u nekoj daljoj
perspektivi, nesto i promenilo, sma-traj- u
mirovnjaci, neophodno je siste-mats- ki raditi s ljudima i uticati na javno
mnenje. Jer, ta fluidna kategorija ko-lektivn- og
raspolozenja, odavno je po-znat- a,
podlozna je manipulacijama i
sklona negovanju prvorazrednih zablu-da- .
Zato mirovnjaci sebi postavljaju za-dat- ak
da pobijaju zablude o toboznjim
visim ciljevima vojnog angazmana ove
ili one zemlje, da razoblicaju mit o taj-nosti
odbrambenih poslova i o tome
kako su obifini gradani nestru6ni da bi
im bilo dozvoljeno izjasnjavanje o tome
da li im se viSe svida da se nacionalni
budzet trosi na nuklearnu zastitu od hi-potetic-nog
nepriajtelja, ili mozda zele
da se ta sredstva usmere nacionalnoj
dobrobiti.
Strucnjaci i projekti potrebni su i za
to da se javnost ubedi da najunosniji
biznis sveta, u kome niko ne pita za cenu
— industrija oruzja, moze i mora da ima
civilnu alternativu. Vojni apetiti i eko-noms- ki interesi giganata industrije oru-zja
i vojne opreme su tako tesno ispre-plete- ni da postoje ratovi koji su predu-zima- ni
samo da bi se postakla prodaja
oruzja (rezirani ratovi medu zemljama
"treceg sveta") ili da bi se isprobalo
novo oruzje (americka avantura u Libi-ji- ).
Zato je bilo zanimljivo cuti iskustvo
mirovnih pokreta, posebno britanskih,
svedskih i zapadnonemackih sindikata,
o realnoj alternativi — konverziji vojne
idnustrije u civilnu.
Alternativa je, uostalom, pojam ili
cilj koji se cesto pominje poslednjih go-dina,
i to ne samo na mirovnjackim sku-povim- a.
Mnoge strukture zapadne civi-lizacije,
posebno politicke i ekonom-ske- ,
vapiju za temeljito novim resenji-ma- .
A alternativa u medunarodnim od- -
nosima, slozili su se ucesnici skupa u
Evriju, jeste pokret nesvrstavanja.
ZAJEDNICKA IDEJE
Upravo to je, pored slicnih ili iden-ticni- h
stavova o mini i razoruzanju, sle-dec- a
tacka podudaranja mirovnih po-kreta
i Jugoslavije. Kao sto se moglo i
ocekivati, delegacija Jugoslovenske
lige za mir u Evriju se najvise angazo-val- a
na tematskim diskusijama o evrop-sko- j
bezbednosti, denuklearizaciji Me-ditera- na
i nesvrstanosti. Medutim, kao
sto i inace obicavamo u domacem poli-ticko- m
zivotu, na ovom skupu nekon-vencionaln- ih
ideja i traganja za alter-nativni- m
putevima, predstavili smo se
referatom dr Radovana Vukadinovica o
znacaju Helsinskog akta, koji je ovaj
univerzitetski profesor iz Zagreba pro-cita- o
u hermetickom maniru jugo-poli-ticar- a.
O domacem mirovnom pokretu,
u Evriju nismo imali sta da saopstimo,
a antinuklearni miting koji je upravo
tih dana odrzan u beogradskom SKC-u- ,
clanovi jugoslovenske delegacije nisu
ni pomenuli.
Uprkos mnogim zajednickim idejama
koje spajaju Jugosalviju i samonikle
mirovne pokrete, (dakle i samouprav-ljanje- ),
i ako mnogi istaknuti domaci po-litica- ri
i teoreticari traze da se nasa
zemlja dublje angazuje u svetskom ne-vladin- om
mirovnom pokretu, sto podra-zumev- a
i razvijanje autenticnog mirov-no-g
pokreta unutar zemlje, Jugoslavia
godinama ostaje na distanci i zadovo-ljav- a
se pretezno formalnim kontak-tim- a
s mirovnjacima.
Kada je na Konvenciji END u Amster-dam- u
1985. predlozeno da nesvrstana i
miroljubiva Jugoslavija bude domacin
ovogodisnjeg skupa, nasa zemlja je po-nud- u
diskretno odbila, odlozivsi je za
1987. verovatno pod utiskom spekula-cij- a
kako bi se odvijao skup viSe stotina
evropskih socijaldemokrata, komuni-sta- ,
"zelenih" i ostalih alternativaca na
domacem terenu. Nepoverenje je pre-vagnul- o,
a ove godine u Evriju niko nije
ni pitao Jugoslovene da li su zaintereso-vani- .
END se dogodine sastaje, odlu-cen- o
je, u — Londonu.
Svetalan VUJANOVIC
GRCKA: ZATVARANJE
TVRONICA
SEOBA OTPUSTEN1H
RADNIKA
ATENA, (Tanjug) — Vlada u Ateni
namjerava zatvoriti desetak od
ukupno 43 prezaduzena poduzeca
javnog sektora u kojima ce privre-men- o
izgubiti posao 5000 radnika.
Grcki komunisti tvrde, medutim, da
je u pitanju otpustanje oko 10.000 za-posle- nih
i da ce ta mjera — prije nego
sto stupi na snagu vladin program o
prekvalifikaciji i zaposljavanju otpu-steni- h
u drugim gradovima zemlje —
izazvati ozbiljne politicke probleme.
Medu poduzecima koja su pred-viden- a
za zatvaranje je i najveca
grcka tekstilna industrija u Patrasu
na Peleponezu.
VOLI EVROPU,
OSTANI U SAD
Washington — "London je jedan od
najsigurnijih gradova", izjavio je pred-sjedni- k Ronald Reagan, ali ipak nije na-govar- ao Amerikance da ovogodisnji od-m- or provedu u Velikoj Britaniji ili kojoj
drugoj evropskoj zemlji.
Americki predsjednik je pred mnogo-brojni- m novinarima morao odgovarati
na pitanja o terorizmu u Evropi, jer su
milijuni njegovih sugradana odustali
od planova da u njoj ljetuju. Predsjed-nik
je takoder rekao da ima veliko po-vjeren- je
u one koji se brinu o sigurnosti
SAD, jer je javnost zabrinuta zbog mo-gucnosti
teroristickih akcija za vrijeme
manifestacija koje ce se u povodu stogo-disnjic- e
postojanja Kipa slobode od-rza- ti
u julu.