Novosti, March 20, 1948

              §ymmmmmmim mtimmi&mmmilfrUltta sumu- - tur r iiTiinittiTrTrnrififlTi iw BBBBiBWIBB!5SPpBBp"5T5r
Subota 20 marča 1948 NOVOSTI STRANA 3
Iz pisama naših
povratnika
PETOGODIŠNJI PLAN PRETVORIT ĆE NOVU JUGOSLAVIJU
IZ POLJOPRIVREDNE U INDUSTRIJSKU ZEMLJU
Drug Toni Kružić (Torac) iz
Toronta primio Je dva lista iz Del-nica
Gorski Kotar od druga Josipa
Gasparac (Kripica)
U listu od 21 prosinca prosi e go-dine
drug Gaiparac uz ostalo kaie:
"Kadim na željezničkoj stanici u
magazinu Primam 4000 dinara
mjesečno a i povišica nije isklju-čena
Ja sam potpuno zadovoljan"
"Druže Kružiću u Jugoslaviji je
sve "OK" Nemoj se u Kanadi du-go
zadržavati jer dolari nisu sve
Veće časti nema nego raditi na
obnovi i izgradnji svoje rodjene
domovine u kojoj se našim radom
stvara eretna budućnost svakom
poJtenom gradjaninu"
U drugom listu od 14 veljače ove
godine drug Gaiparac pife: "Ilrat- -
stvo i jedinstvo nalili naroda pot-punoma
je ostvareno životni stan-dard
naroda svakim se danom po-boljšava
Istina je da nema svih
živežnih potrepština kao u Kanadi
Ali kod nas nitko nije gladan ni
žedan go ili bos a Uto je najglav-nlj- e
nitko nije bez posla tko želi
raditi"
"Danas nova Jugoslavija izgle-da
kao pčelinjak u proljeće: Sve
radi i trsi se da se ostvari l'eto-godifn- jl
plan koji će naiu domo-vinu
pretvoriti iz zaostale agrarne
zemlje u naprednu industrijsku
Sa ostvarenjem Petogodišnjeg pla-na
odnosno izgradnjom teike i la-ke
industrije životni standard na- -
Jog naroda biti će na visokom '
TREBAMO ČEŠĆE PISATI ZA SVOJU ŠTAMPU
Lamont Alta — Ni Jedan broj
Novosti ne propustim a da ga ne
pročitam Mnogo me zanimajući
članci iz pojedinih naših naselja
U takovim člancima iznesena su
razna opažanja izmedju naJeg na-roda
koliko na radu toliko i osta-lim
društvenim stvarima ito je
potrebno isticati u javnosti
U posljednje vrijeme nema mno-go
članka u Novostima iz naiih
naselja Neznam zaito Svaki od
nas je moguć da napite članak o
nekom predmetu ito ga svaki dan
vidi Prilike na radu su nam naj-bolje
poznate 0 tome treba pitati
U ovoj okolici vodili su se štrajko-vi
i Je se danas vode pa nekako
vrlo malo je rečeno o tome I sam
se smatram djelomično krivim jer
nisam pisao a i—Ha kada vidim tu
prazninu u Novostima podsjecuje
me na to Ima mnogo toga o čemu
treba pisati ito bi zanimalo naie
čitaoce i samo malo vise rada pa
će tvar biti u redu
U ovoj okolici nema nekih aktiv-nosti
roedju nama o kojima bi
trebalo pisati Jer nas Jugoslavena
ovdje je mak A bal je stvnr u to-me
J-t-o ml volimo čitati o našem
narodu Treba stoga pisati općeni-to
o svim stvarima koje se doga-djaj- u
u na soj okolici Na primjer
ovih dana sastao sam se sa Jednim
prijateljem kojega sam pitao kada
mWi u Jugoslaviju T Kaže da mu
1 IriVa n--M kada f želim ići što
prije — reče i — tllm drii joi J
1 V NAZOR
PARTIZANIMA
(34)
22 V
Sjećam se bake Spaseruje
Ne znam viie u kojem je se-lu
to bilo svakako u najjuini-(o- j
Bosni negdje na granici
Selo napola spaljeno o£us-jt-o
optjaćketno U niemu će
nai bataljon ostati dva tri da-na
malko opoćmuti Za stanje
i boirljiv traže kakvo bolje
noćifce
NaMo e ono i sa me Drve-na
kućica okrufena stabeama
ta konje i ovce sjenkom i vr-tom
Kućica je stara izvana si-va
unutra dadjava Ima dva
dijeia: prednji s vratima i s og-njištem
prošnji je oveća soba
gdje sada iene i djeca spava-ju
Odrah' su muškarci neeta-l-i
ili su skloni Četnicima ili su
odveli stoku nekamo u goru
da je sakriju jer vojska xa voj-skom
ovuda prolazi i svaka
od njih — bila bijela ili crna —
samo odnosi sad milom sad
silosa
U toj ću kući samo ja noći-va- ti
ah šestorica u nju utaži-mo
I proleti zimom gledamo
u ognjsKe a ono hladno
— Daj snaho zapali' velimo
raladjoj ženi koja je sigurno
majka dječaka uz nju i mali-šana
što ga baka u uglu u ko
stupnju Mi se ne bojimo gospo-darske
krize koja je česta pojava
u kapitalističkom društvu Kod
nas je planirano gospodarstvo i
proizvodnja — proizvodi se za po-trebe
naroda a ne za profit Ali
u domovini bez svake brige gleda-mo
u svoju sretnu budućnost Ja
sam potpuno uvjeren da mnogi na i
iseljenik u Kanadi strahuje da će
izgubiti posao a osobito sada kada
već gospodarska kriza zahvaća
svaku granu kanadske proizvodnje
"Nažalost povratilo se nekoliko
obitelji natrag u Kanadu Vjeru-jem
da one neće imati lijepe rijeci
za naiu rodnu domovinu jer već
time Ko su se povratile postale su
neprijatelji svega zalto je na! na-rod
dao neopisive žrtve kroz četiri
godine Narodno-oslobodilač- ke bor-be
Punim pravom može se reći da
su pobjegli sa fronta izgradnje i
obnove domovine U tim osobama
nema nacionalnog ponosa i pa-triotskog
osjećaja prema redjenoj
zemlji koja je krvlju natopljena
svojih najboljih sinova i kćeri dok
su ju oslobodili od domaćih i stra-nih
izrabljivača Eto to su osobi-ne
tih elemenata ne uzimajući u
obiir njihovu aktivnost u radni-čkom
pokretu prije polaska u do-movinu"
"Primi sa ostalim drugovima i
drugaricama mnogo mojih pozdr-ava"
J Gaiparac (Kripić)
to da zaradim koji dolar i pone-sem
više stvari sobom Ja sam od-govorio
da smo svi pogrešni koji
tako govorimo Kada nismo mogli
do sada u 20 i vite godina zaraditi
novca ne ćemo ni ada u nekoliko
mjeseci I konačno ne živimo za
novac zbog kojega je mnogi na
radnik već ostavio svoje kosti u
otoj zemlji već smatram da je od
svih dolara milija svoj obitelj
svoje rodno selo svoj narod i slo-boda
ito je na i narod uživa
Drugovi urednici nastojati ću
da vam se naskoro opet javim sr
viie novica a sada evo šaljem pet
dolara sa moju godišnju obnovu
Neću zaboraviti Novosti već po-raditi
ću ito budem mogao a do
tada da s{e mi zdravo Mnogo po-zdrava
šaljem svim čitaocima naše
napredne štampe diljem Kanade
I'rsnk Kupčić
Komitet a socijalno staranje
pri vladi FNU Jugoslavije počeo
Je pripremati organizaciju ljetova-nja
velikog broja djece u planin-skim
i morskim oporavilištima U
ljetovališta će biti upućena prven-stveno
djeca iz gradova i industrij-skih
centara Prvi put ove godine
organizirat ć se pojedinačna lje-tovanja
djece kod seoskih porodi-ca
Komitet a socijalno staranje
zajedno ministarstvima socijal-nog
staranja u pojedinim republi-kama
organizirat će ljetovanje oko
10080 djece na mom
!
I
lijevci mirno ziba
U snahe tužno namršteno li-ce
vidi se kako se ne nmdu)e
nepozvanim gostima i hlpsla bi
ih se nekako otresU
— Nema drva odgovara
Valjalo bi u sumu donijeti po-sjeći
Al se baka koja je do sada
šutjela i pomnjivo nas gledala
dignu i približi Stara je veo-ma
stara zgrbljena i mrsova
krezuba polućelava slabo
obučena
— Lazare potrči i donesi dr-va
znai odakle veli ona dje-čaku
pa namjeita neke klupi-ce
i stolčiće oko ognjuha Sje-dite
i dobro nam došli veli na-ma
Doskora je vatra veselo gor
jela i mi sjedili oko nje
— Eh da nam je sada ito to-plo
popiti! usklikne netko od
nas
— Nema mlijeka javi se od-mah
snaha
Baka skoči na noge koje su
je još dobro nosile:
— Ima! usklikne Ruža po-ne- si
kolijevku u sobu i zibaj
dijete a ti Lazare sa mnom
Ne prodje dugo i mlijeko
uzavre pred nama u loncu Ot-vonsm- o naše torbe pa 12 nuh
ko-ešt- a izvukosmo Ona se sta
S
PRVI DAN U DOMOVINI
Ćim sam stupio na tlo nače dra-ge
domovine osjetio sam neopi-sivu
ljubav koju gaje naii narodi
prama nama povratnicima prema
iseljenicima Kad sam stigao sa
malom grupom povratnika koji su
se vraćali iz Argentine bili smo
tako dočekani da je to bio najsrda
čniji doček u mome životu S pro-veo
sam 19 godina u iseljeništvu
po Americi i Europi upoznao sam
razne narode razne jezike običa-je
i t d ali takovu iskrenost i
drugarstvo nijesam naSao u cijelo
to vrijeme u tudjem svijetu kao
ito sam nalao u naioj novoj Fe-derativnoj
Narodnoj Republici Ju-goslaviji
Ja ne bi boljeg druga tražio u
životu nego ito je na drug Veće- -
' rina Mate od Ministarstva rada
koji je radio za nas na Rijeci isto
kako otac radi za svoju djecu osta-vljao
je ručak i večeru i s nama
skupa uredjivao sve poslove o pu-tovanju
On se je starao za ispra-ve
besplatnu voznu kartu do na-ii- h
domova hranu i čak do naj-manje
sitnice Sto potrebuje jedan
povratnik Povratnici su izmedju
sebe govorili: — nikad nismo u ise-ljeniit- vu
nalili na ovakovo drugar-stvo
Svi se prvi dan uvjerili da
nema bolje zemlje od svoje otadž
bine
Drug Večerina bilježi naša za-nimanja
i reče: Drugovi kada vi
vidite vafe obitelji nafe Ministar-stvo
rada će se postarati da vas
namjesti prema vašoj želji na rad
pa Čak i svakog pojedinca pita
gdje želi da se uposli i sva ta pu-tovanja
plaća Ministarstvo rada
PERUSICANI KANADI NA
RADU ZA NARODNU STVAR
l'ort Arthur Ont Dragi dru-govi
braćo i prijatelji PeruSićanl
upravo se ovih dana navršava jed-na
godina od kako su lVruiičanl
u Port Arthuru pokrenuli pitanje
materijalne pomoći ikolskoj djeci
u svom rodnom mjestu — Peruii-ć- u
Ovo pitanje je utkrslo oko pri-premanja
prve grupe povratnika
u domovinu odnosno da povratnici
iz l'erusica ponesu dar ikolskoj
djeci Da se ovo pitanje realizira
održan je sastanak i sakupljena
jedna svota novca za koju je kup-ljen
ikoleki pribor: olovke držala
pera bilježnice ravnala itd Reče-nog
materijala kupljeno je u vri-jednosti
od $18800 Drugovi pov-ratnici
u ga ponijeli sobom i uru-čili
školskom odboru u l'eruiiću
O prijemu ikolskog materijala već
je javljeno preko Novosti i ikolska
djeca su nam poslala zahvalnicu
koja Je takodjer objavljena u No-vostima
Nakon ove sabirne akcije za
ikolsku djecu rodnog mjesta po-rodila
se ideja da se sabirna akci-ja
proiiri na sve l'erustčane u Ka-nadi
Na preporuku jednih drugo-va
uspostavljen Je Centralni odbor
PeruMana u IVrt Arthuru koji ć
voditi brigu o općim radu i centra-lisira- ti
sav rod oko sabirne akcije
IV preporuci Narodnog odbora ka
tara Peruiić akcija Je pokrenuta I
sa pomoć škotskoj djeci i pođi
ra žena samo dizala da neito
potraži i donese kretala se hi- -
tro a kad se mi počesmo 1 sa-liti
razgogoha se i ona
-- Ovi jadni ftsrtizarul Ho-dati
1 jaiiti čitavu noć kroz iu-m- u
po ovoj zimi gladni 1 žed-ni
Dat ću ja vama pa i sama
zatim crkla-- ta ljudi ste
I ona dobe govori sve življim
betanjama ruku 1 dubokim
gotovo grubim glasom Koliko
je joi života u tom starom zar-bijeno- m
i radom istrošenom ti-jelu!
Najedamput sjedne uza
me zagleda se u me koji sam
boi u to dane bio u prilično
jadnom stanju te mi reče:
— Star si čovječe!
— Jesam bako ali ipak ne-što
mladji od tebe
— Dabome no ja ne idem u
Partizane A ti tako star tako
slab Propast osi brate
— Neću!
— Hoćei Ne cei se ti privik-nuti
Kakve su to cipele na te-bi?
I kakva je to materija tvog
odijela? Ne mole se iz grada
ravno u iumu nisi ti vučjeg
roda Odakle si?
— S daleka s mora
— Ha vidsi Ne znam ni gdje
je ni ito je to Nego bit će da
je mjesto gdje si ti starce mo-za-o
ostao
— Nisam mogao bako Spa-senij- a Srce vuče Jako je
— Hel Imai možda ti pravo
Počekaj- -
Dignu se podje u kut mak-nu
neku daščicu sa zida izvu-če
12 rupe zamotuljak Braše
to kav2 kou c odmzh skuha
PISE IVAN LUKJN POVRATNIK IZ ARGENTINE
U
koje se istodobno brine za stan i
opskrbu Na obali u Rijeci nema
viie nosača kufera niti niita slič-no
starom sistemu Drug Večerina
naiao je kamion postarao se da
se uklone vagoni da može da isti
p rod je do naieg broda on nam je
pomogao nositi naie prtljage i pra-tio
nas sve dok nije sve bilo ukr
cano na naS brod koji vrii prugu
Zadar — Split i dalje Prije odla-ska
gore navedeni drug je doiao
da sve pripremi i uredi za nafe
putovanje Svi smo ga najsrdač-nije
pozdravili i zahvalili mu na
njegovom drugarskom staranju
Uraćo sestre drugarice i
drugovi iseljenici:
Ja sam proiao cijelu Ameriku
Sjevernu i Južnu pa čak i Europ-ske
zemlje gdje sam preveo mojih
19 godina Cijelo to vrijeme radio
sam za novu Jugoslaviju i sada ra-dim
za nju za sretniju budućnost
samih nas i naiih pokoljenja
I vama preporučam da i vi bu-dete
dostojni sinovi naiih naroda
da se zbijete u redove Jedinstva i
bratstva i tim jedinstvom koristiti
ćete sebi i pomoći ćete nama ova-- 1
mo u naioj zajedničkoj domovini
Zlonamjerna propaganda koju
vode strani i domaći neprijatelji
nove Jugoslavije nastoje kako bi
se ponovo dočepali naiih prirodnih
bogatstva i da bi naiu krvljom
oslobodjenu domovinu ponovo oko-vati
gvozdenim verigama ropstva
Ta sva propaganda dolazi od stra-nih
monopolista koji su prije otadž-binskog
rata eksploatisali nata na-rode
i naiu cijelu zemlju koji su
vas potjerali iz vaSih ognjiJta žan- -
žanje Dječjeg doma u Peruiiću
Odbor je izdao par proglasa u ko-jima
je apelirao na sve Peruiićane
da materijalno a i moralno po-mognu
ovu narodnu stvar
Odaziv Je bio priličan u Jednim
mjestima dok u drugim nije za-dovoljavajući
Najslabija strana
ove pomoćne akdje je u tome sto
se nisu odazvalT svi PVratteaiti
iako Je poznato da ih Je 9 posto
u Kanadi za današnji dnttel
uredjaj u domovini No joi nije ka-sno
jer se službeno ova akcija sa-vria- va
tek 30 aprila
Do sada novčani prilozi sa po-moć
ikolskoj djeci I sa podizanje
Dječjeg doma isnaiaju ukupno
flW704 Od ove svote kupljeno
je i poslano sa prvom grupom pro
šle godine Školskom odboru ma-terijal
u vrijednosti od $18400
Danas u blagajni odbora nalazi se
$lO90i Odbori lVruMčana a
Thorotdtt'ellandu Ont Port Col-bor- ne
i Vancouveru sa Centralnim
odborom u Port Arthuru doli su
do zaključka da se kupi kod Nije-če
Kanadskih Južnih Slavena cer-tifikat
za $140000 kojeg će drug
S Lultć ponijeti sobom u dosso
vinu ovog proljeva i uručiti Narod-nom
odboru kotara Pervsić 8a os-talih
$10904 kupiti će se natre pe-ra
sa narodne institucije u Penisi-ć- u
a takodjer podmiriti neki mali
Proboravth tn dana u kuc:
bake Spaseruje
Makla je iz velike sobe sve
1 svakoga U jednom sam kutu
spavao ja na svome poljskom
krevetu u drugome ona u ve-likoj
postelji od jedssosssnrmh
dasaka držeći usa se kolijev-ku
s unučicom
I čitav je dan bila u poslu
sada s kudjeljom u ruci sada
sjedeći uz neki starinski kolo-vrat
Obilazila je vrt kravu u
stali njihala duete pazila na
Lazara tjerajući ga da bude u
svemu Partizanima od kansti
nagna čak i snahu da nam lafa
vatru nosi vodu spremi var
niku peče hbeboc pere košu
lju
Rekao bih da ta kuća Itmo
nije bila ni oštećena ni opljač-kana)
bijaše bar napola četni-čka
ali baka nije gledasa u
nama Partizane no — ljude
Ta oštra 1 pnhčno surova stara
lena bijaše puna ljubavi pre-ma
svakome stajala je visoko
nad svim svadjama i mržnja-ma
Reče mi jednom:
— Stari vrani If se živ k toj
velikoj bari slane vode Ito je
aovei more ne zaborav jfcsru
Spasu
Mi smo nadalje hitati koje-kuda
a
probijajući se kroz vatru
i pred vatrom uvijek naprijed
a i vraćajući se natrag Teški
dani Hodanje i jahanje nepre-stano
šuma vlažna potoo na
bujali hrana ponajviše komad
konjskog mesa katkad sirova
Jednom zaoslah nad' eh se
iza kornere xed j pet e±-- b
darskim kundacima gladju i t d
ovi i danas laju preko Štampe i
radija govore da kod nas nema
demokracije slobode gradjana
vjere braka i t d ali va vam
kažem da su to laži Ja sam doiao
ovamo pred osam dana Ja se slo-bodno
krećem niko me niita ne pi-ta
čitam piSem i tako sam slobo-dan
da ovakove lobode nijesam
imao u nijednoj državi gdje sam
živio
Isto tako vam preporučam dru-govi
i braćo iseljenici da ne slu-tet- e
one naie izrode izdajnike ko-ji
po inostranstvu piiu protiv nas
koji vam govore protiv naie domo-vine
To su agenti stranih trusto-va
četnici i ustale koji su skupa
sa neprijateljima palili klali i plja-čkali
nai narod pa oni i danas
slute interesima stranih poroblji-vača
Draćo iseljenici sljedite put ko-jim
su išli naM narodi u oslobodi-lačkom
ratu i danas u obnovi na-ie
ratom opustošene zemlje koja
se podiže na krvlju i kosturima
jednog milijuna i sedam stotina ti
suća najboljih sinova zemlje naiih
otaca Na svim stranama se vidi
pusto paljenja i ruševine Naii
narodi udarnički nastoje da čim
prije dovedu naiu zemlju u obilje i
blagostanje cijele zajednice
Zivila naša Federativna Narod-na
Republika Jugoslavija
Živio na i Petogodišnji plan 21-vi- lo
Rratttvo i jedinstvo svih na-iih
naroda Koristim ovu prigodu i
pozdravljam svu naiu iseljeničku
braću i sestre
tro-ko- vi oko pravljenja čeka na
Vijeće i nešto poštarine Ja sam
uvjeren da će se ovom odlukom od-bora
ložiti svi Peruiićani tj pri-lagati
Mi mo u lYwt Arthuru doziali
iako ne tu beno od Narednog od-bora
da e Dječji dom Joi sa neko
vrijeme neće podisati radi oskudi-ce
gradjeviaokog materijala i ne
kih drugih tehničkih razloga Uzi-majući
gornje u obslr mi smo za-ključili
uručiti novac Narodnom
odbora kotara Peruiić da ga upo-trijebi
za najkorisniju svrhu u na-šem
kotaru kao sa pod i sanje iko-l- e
ili pak ostavi sa izgradnju Dje-čjeg
doma kad za to dodje v rljemo
Imena prilagača biti će istaknuta
na listi u ovoj ustanovi ili ustano-vama
sa koje se upotrijebe naii
novčani prUesi Ml smatramo da
će se ovom nosom odlukom složiti
vi l'eruiičaai odnosno prilogači
Imena prilagača:
Po $4000: Stjepan LuHČ I obi-telj
(ic Kose)
P $404: Grga Urcmovtt (is
Rojiftta) Tojo JuriHĆ (Han) Pe-tar
KurteJ
Po $4(40: Ivica i Kat Rukavi--m
(TesJf)
P M: J HeibaevK Ju--
CeOli $00: Iran AUsas (Per-esk- )
(Preno na strani 4)
ovaca 1 krava I
— Stan druže hoćeš li gut-ljaj
mlijeka?
Kad se okrenuh iznenadih
se Baka te Spasenija vukla
uletom svaru kravicu
— Otkuda? Kako?
— Hel Vi odaste a drugi pri-djo- še Kad vidjesmo kakvi su
izvukle smo kravu iz štale za-tvorile
smo kuću Snaha s dje
com preko gore k svojima ja
eto k vama ito maiei ti mo-gu
1 ja Deenah da au te unuk
Sreten kod Parrisana Sanjalo
m se da ću na nj naići
Dva sam je dana vidjao uvi-jek
gotovu musti kravu kotnu- -
Ne znam je h zatim i ona
sretno prošla preko rKzbujaie
vode u klancu
Ne vkdjen je vise
Pod bukvama 2S V
Proboravio sam noć u šumi
omotan gunj em i šatorskim
knksm
Vjetar duboo grmjelo na
zoahove kišilo uz mjesec iza
oblaka
Gladan umoran od preduga
jahanja i neispavan samo sam
pokadkoda malko kunjao da
se trgnem i napnem sluh 1 vid
što čuh i vsdjeh bijahu prije
hatudnacije nego li produže-nje
sna Osamljena stabla pro-metnu- še
se u kule skupine če-tinara
u gradove nizovi grm-lja
u zidine i nasipe Nešto ili
netko i£o je kroz njih da ih
preskoči ih obon gradeći ih
zneva To ne braše više ra
Te šr3 ns rzzbo iš'e z'tcč
RIJEČKA LUKA DOSTIGLA JE PROMET 8R0D0VA
IZ 1929 1 1940 GODINE
NA DAN 7 FEBRUARA OVE GODINE U LUCI JE BILO 19
PREKOOCEANSKIH PAROBRODA
Rijeka — U posljednje vrijeme
porast robnog prometa u riječkoj
luci znatno se povećao a to pot-vrdju- je
i Činjenica da se u luci na-lazi
svakodnevno veliki broj pre-kooceanskih
parobroda U luci se
sedmog februara nalazilo 19 ve-likih
brodova i to 10 domaćih i 9
stranih (ukupna tonaža svih tih
brodova iznosila je 125000 tona)
U prošloj godini promet u rije-čkoj
luci bio je vrlo velik iako lu-ka
nije joi potpuno obnovljena
Njen kapacitet prema prijeratnom
može se računati na svega G8 pos-to
kada se uzmu u obzir sposobna
i nakon oslobodjenja osposobljena
skladišta operativna obala i me
hanički uredjajl — dizalice U ko
liko se kapacitet luke ocjenjuje na-m- o
prema sposobnosti operativne
obale Sto je najpravilnije onda se
on računa na 38 posto od predrat-noga
Promet u riječkoj lud bio je
najveći u godini 1913 tJ nepos-redno
pred prvi svjetski rat i to
zato jer je tadašnja Austro-ugar-sk- a
pred sam rat povećala svoj
promet do maksimuma Poslije ra-ta
promet u luci znatno je opao
Krajem proSle godine bio Je pre-malen
promet u iucl iz 1913
godine
U proiloj godini nai promet u
luci i pored njenog oltrćenja bio
je izražen u tonama neito manji
od prometa u 1929 i 1940 g tj ne-ito
manji nego onda kada je Ri-jeka
pod talijanskom okupacijom
imala najveći promet Ako se us-poredj- ujc
promet iz 1913 g a
onim iz proile godine i ako se uz
me u obzir da Je krajem 1947 g
bilo osposobljeno svega 38 posto
operativne obale riječka Je luka
u 1947 g premaiila za 9 posto pro-met
iz 1913 godine Ovo Je vrlo
velik uspjeh naSe pomorsko-trge-vačk- e
privrede Ako se to izrazi
u tonama svaki metar sposobne
operativne obalo bio je u 1947 g
opterećen sn 93 tone viie nego u
1913 g ili u riječku luku je to-kom
protekle godino doilo i!8C
kompletiranih vlakova viie nego
1913 godine llez obzira u kojem
Je stanju danas riječka luka pro-met
se Je u luci kretao od 1913 do
kraja 1947 g ovako: Promet 1918
g biti Je ispunjen sa 100 posto
1929 g na 43 posto 1940 g sa 42
posto a 1947 g prve godine nai
Petoljetke sa 415 posto
Ova tablica govori o značajnom
uspjehu na obnovi nafo pomorsko-trgovačk- e
privrede a tim viie uz-me
II se u obzir da se u toku prsile
godine radilo bez odredjeneg rad-nog
plana
Najveći promet brodova u proi-loj
godini riječka luka je postigla
1 oktobra kada se u luci nalazilo
U domaćih i 3 strana prekoocean
ska parobroda sa ukupno 76000
tona nosivosti od čega je na bro
dove stranih trgovačkih mornarica
otpadalo 7110 tona Od ovih 14
brodma vršilo Je trgovačke opera-cije
12 brodova
nih sila Nisam osjećao straha
UDratno rricinjaio mi se aa
sam i ja jedna od tih sila da
bjesnim po šumi Letio sam a
bez krila vukući kroz krošnje
stabala dugu grivu ruke mi
se pružahu daleko kršeći deb-la
kao trstike golema mi usta
bijahu otvorena kao vrata pe-ćinska
i urlik je iz njih izbuao
Nagao pljusak smoči mi gla-vu
ohladi čelo otrijezni me I
tad uvidjeh svoj teški položaj
Kako će sve to svršiti? Ho-ću
li joi dugo moći odoljeti tak-vim
noćima? Eto bulaznim!
Prividjenjal U glavi mi se ne-što
ljulja Svlada me Jači drije
rnel a kad se iznova trgoh sve
je Uho nebo vedro mjesečina i
sja
Nastade nova čarolija
Srebrnasta svjetlost gradi
maglicom deblima i grančica-ma
od stabla kule i gradove
još nevidjene Kakve terase i
bastioni I Doksati i svodovi! Za-ba- ti
i krovovi! AH sve su te vi-soke
zgrade zatvorene dubo-ko
šutljive Nigdje traga čov-jeku
i životinji No pred njima
u tihim parkovima crne li se
to panjevi stabala ili neke na-kaze
ponajviše patuljci sjede
nepomično ćuvanjuci stražu '
Odkad dokada netom vje-tar
dune sve se to zaljulja
sruši i razvali da se iznova sa-stavi
i digne dok redovi konja-nika
u blistavim oklopima kao
da preda mnom jure Prepoz-nali
viteza Rolanda gdje goni
gorostasa Rinalda gdje jaši c
djevojkom na unkašu Astolia
VEĆ NA POČETKU DllltK
PLANSKE GODINE OSJETIO
SE U LUCI SNAŽAN
IfJKAST PROMETA
RODOVA
Već na početku druge plantke
godine osjetio se u luci snažan po- rast prometa brodova 7 februara
o g u luci je vriilo operacije uto-vara
i istovara robe i materijala
16 brodova Jugoslavenski paro-brod
"Split" iskrcavao je na obno-vljenom
gatu O Keriovana razni
teret dovezen is sjeverne Europe
Parobrod "Tuzla" i "Šibenik" iskr-cavali
su teret raikog ugljena i
američki parobrod "Kasport" razni
teret Albanski parobrod "llorova"
iskrcava 1800 tona raznog tereta
dovezenog iz Albanije
Operacije utovara raznog tereta
vriilo Je toga dana U brodova
Nai parobrod "Kragujevac" tova-rio
je razni teret sa Sovjetski Sa-vez
"Neretva" drvenu gradju za
Levant "Podgora" razni teret za
sjevernu Evropu "Plitvice" S80O
tona robe za Aleksandriju i paro-brod
"Hercegovina" razni teret za
Levant Od ranih brodova tali-janski
parobrod "Modka" tovario
Je teret za Italiju a "Aseunzionc"
za Aleksandriju Kanadiki paro-brod
"Tridale" ukrcavao Je teret
za Rotterdam američki parobrod
"Wlliam II Wilmer" teret za noli- -
sku luku Gdinju ivedtki brod "Iler- -
nicia" teret drvene gradje za Šved-sku
i holandski parobrod "Odiseus"
teret za Holamliju
8 9 10 i 11 februara doilo Je u
luci do nekih Umjena U ponedje-ljak
u isplovili parobrod "Šibenik"
za Raiu i "Hercegovina" sa 1e-va- nt
Od stranih brodova isplovio
je "Odiseus" za Holamliju U sri-jedu
isplovili su naii parobrodi
"Neretva" za Ivant i "Podgora"
za Ilakar Parobrod "Podgora" vra-tio
se is Ilakra u luku i započet će
sa utovarom Ovih dana su isplo-vili
parobrod Tuzla' prasan sa
Kalu i 'Ilemicia" s teretom sa
Svedjku a uplovio je talijanski
parobrod "Andrea Contrarini"
Do kraja ovog mjeseca očekuje
se dolazak stranih bridova "Vkto-ria- "
"Couer DAlee Vietoria" i
"llactria" sa teretom od IKO tona
robe i Kngieske
103000 TONA UltODSKOG
PROSTORA
Osim' velikih prekooceanskih
brodova u riječkoj luci ima i veći
broj talijanskih motornih brodova
čija tonaia ne prelazi preko lOOn
a vre prijevoz ugljena iz Kaie u
Rijeku Pribroji li se Joi tonaža
svih naiih manjih plovnih Jedinica
motojedrenjaka i putničko-teretni- h
parobroda sa obalni saobraćaj koji
dnevno dolaze i odlaze iz Rijeke
proislasi da'se u luci na 7 februa-ra
ove godine nalazilo brodova sa
ukupno računajući preko 136000
tona brodskog prostora
Od svih brodova koji se nalaze
u luci ne vrše ručke operacije sam
poljski parobrod "Baltik" nostvo-brod- i
"Beograd" i "Durmitor" ko-sti
oko 1OJ00 tona te ni pa ro-ji
se nalase na popravku u riječkim
brodogradilištima
gdje se diže — kao vojvoda
Momčilo krilaum konjem — na
ledj ima HipogriJa Al i to kre-tanje
traje samo za trenutak
neki je čarobnjak pružio palicu
1 ukočio iznova sve
Medjuam sviće Začaram se
grad bojadiše polagano svijet
lozelenkastom bojom One zi-dine
kao da se osuše lišćem 1
cvijećem Još malo 1 vegetaci-ja
je nadvladala kamenje šu-ma
je pobijedila' poplavila
progutala sve Prvi zonni pa
sunčani traci prodriješe u lu-gove
Sve sja i trepon svjet-lost
i radost razuše se posvuda
Ja kao da ne dolazim ni sa-da
sasvim k sebi
Nešto me druao hvata
Javlja se u meni dječak onaj
koji je negda obnoć bdio čita
ven i" Bijesni Roland"
jući epos Lodovika Ariosta ču- - Začararo šume i začarani
dvori Vitezovi koji lutaju po
širokom svijetu grdnim gora-ma
čarobnim vrtovima traže-ći
zgode i nezgode Stabla što
pjevaju vrela što govore hri
dine što se kreću
Oh kako je život lijep bo-gat
pun čudesa! Al budi ne
znadu dignuti koprene što ga
kriju Eto ja dožrvljujem to tek
sada u ovoj šumi daleko od
svega i svakoga pa i od sebe
jučerašnjega
Kakav rat! Kakvi Nijemci
Četnici i Partizani!
O sveobuhvatrjiva romanti-ke
samo si ti vječna i realna
sve drugo dim i magla1
(Nastavit ce s)