Nase Novine, May 29, 1986

              1бжжжш-st- e ."ЈЖбШШ
"
I ;!FW lit s.W-'- } r' , il
fee ,fi
m
ЖГ1-- .
3UBILE3I Ostvare
v.
If--'-
. ,
1
( ...
j — Misao, koja je jugoslavensku aka-demij- u
osnovala, bje ta da bude ognji- - 'stem knjizevne radnje juznih slovje-na- ,
ne bi li se s vremenom u njem sa--
' kupili i sjedinili traci, koji sada odsi-jevaj- u
iz dusevne moci plemena hr-vatskog-srps-kog,
slovenskog i bugar--
'skog.
Tim je rijecima 26, jula 1866. godine
na prvoj javnoj svecanoj sjednici Ju-goslaven- ske akademije znanosti i
umjetnosti njen (prvi) predsjednik
Franjo Racki ocrtao zadatak novoo-snovano- g
"mudroznanog drustva —
ostvarenog sna nasih iliraca. Jer,
kako je dalje naglasio Racki: "Mi Hr-va- ti Srbi osnovasmo jedinstvenu i is- -
Kovjetnu knjigu na temelju jezika,
koji od Jadranskog mora do doljnjega
Dunava romoni iz ustiju vise milijuna
nasih naroda. Dvogubo pismo, taj
ostatak dvogube proslosti, ne smeta
nam vise jedinstvu ujeziku i knjizi."
JAZU ovoga marta slavi svoj 120.
rodendan. Naime, toga mjeseca 1866.
godine zbilo se za ovu znanstvenu in-stituc-iju
nekoliko presudnih dogada-ja- :
4. marta su kraljevim reskriptom
potvrdena pravila Akademije (koja je
prije toga prihvatio Hrvatski sabor),
a 12. marta Hrvatski je sabor predlo-zi- o
kralju na potvrdu prvih 16 clanova
Akademije, a kralj je od njih potvrdio
14. Trnovit je i 30 godina bio dug put
do tin dogadaja koji su oznacili, kako
je rekao Strossmayer, "ispunjenje
g?f43f$f
PROTESTI ZENSKIH ISLAMSKIH
ORGANIZACIJA U PAKISTANU
PROTIV FOTOGRAFIJA
ZEISA U LISTOVIMA
ISLAMABAD, februar — (DPA) Sest
organizacija zena — islamskih funda-mentalist- a, zatrazilo je da se zabrani
objavljivanje fotografija zena u pakis-tanski- m listovima. U njihovu zahtjevu
se objavljivanje takvih fotografija u no-vina- ma ocjenjuje kao "nekorisno" i is-ti- ce da ima jedino za cilj "postizanje
vece tiraze".
Zahtjev je iznesen na konfrenciji, ko-j- u je u Lahoreu sazvala Dzamat islami
partija, u namjeri da organizira protest
zbog "prozapadnjatfkog" izgleda zena u
gradovima, suprotnog islamskim zako-nim- a. Najtvrdokorniji muslimani u Pa-kista- nu protive se ne samo objavljiva-nj- u
fotografija zena vec i muSkaraca, pa
i svih zivih bica.
V .
Prvi clanovi 3AZU
jedne od najvrucih zelja naroda nase-ga- ".
Hrvatski sabor je jos 1836. zahtje-va- o da se u Zagrebu osnuje drustvo
"za uzgajanje narodnog jezika i lite-rature",
a 1847. to je i odobreno uz
uvjet da se najprije namakne glav-nic- a
za njegov rad. Dogadaji 1848. i
apsolutizam odgodili su ostvarenje
velike zamisli sve do 10. decembra
1860. godine, kada je banskoj konfe-renci- ji dakovacki biskup i mecena
kulture Josip Juraj Strossmayer polo-zi- o na ruke banu Sokcevicu (odnosno
"svom milomu narodu") 50 tisuca fo-rin- ti
uz popratno pismo da je po-treb- no ujediniti svu knjizevnost i hr-vatsk- u, srpsku, bugarsku i slovensku.
Bio je to materijalni temelj za ostva-renje
te njegove velike zamisli.
Strossmayerovu inicijativu nasta-vi- o je propagirati dr Franjo Racki pa je u hrvatskom saboru 29. aprila 1851.
podnio prijedlog da se osnuje Jugo-slavens- ka akademija, sto je, prema
saborskom zapisniku, "pozdravljeno
jednodusnim usklikom i ushice-njem.- "
Nakon toga, prema rijecima
Dure Danicica, "po svemu narod, i po-jedin- ci
i druzine i obcine, koliko tko
mogase i koliko tko razumjevase, pri-tjeca- se
u pomoc takod a se ubrzo sa-sta- vi Akademiji potreba glavnica".
Tako je u martu 1866. spomenutim ak-tim- a
osnovana Jugoslavenska akade-mija
znanosti i umjetnosti, a na prvoj
Neko vrijeme Waldheim je - kako
navode strani izvori — bio i na sluzbi
u stabu generala Alexandera von Lo-hra,
ratnog zlocinca koji je 1947. godine
pred vijeiem Vojnog suda Jugoslaven-sk- e
armije u Beogradu osuden na smrt.
Tko je, zapravo, bio Lohr?
Kao komandant zracne flote sudjelo-va- o
je u ratu protiv Poljske i bio ko-mandant
zracnih operacija u
ratu. Sudjelovao je
u zlo6inackom napadu na Beograd, a
komandu za tu akciju dobio je nepo-sredn- o od Adolfa Hitlera. Prilikom
bombardiranja Beograda, koji je dan
ranije bio proglaSen otvorenim gra-do- m, poginulo je oko 10.000 gradana, a
poruSeno je isto toliko zgrada. U kolo-voz- u
1942. godine Ldhr je, po Hitlerovu
naredenju, preuzeo komandu Dvanaes-t- e
njemacke armije na Balkanu. U torn
iliraca
V,
i
sjednici cetiri mjeseca kasnije za po-krovite- lja Akademije izabran je
Strossmayer, za predsjednika Racki,
a za tajnika Danicic.
Netom postavljeni ban Levin
Rauch, say u pripremama Hrvats'ko-ugarsk- e
nagodbe, nije dopustio javne
manifetacije u povodu toga znacajnog
dogadaja hrvatske kulture i znanosit,
pa je "Pozor" izvijestio da je pocetak
rada JAZU "bio tin doduse, no pun
srdacnosti i svecane ozbiljnosti".
JAZU je pod rukovodstvom Racko-g- a krenula na posao zahvativsi odmah
sve znanosti za koje je imala raspolo-ziv- e
snage. Iducih desetljeca ona je
postala zaristem nase znanosti, cemu
su pridonijela njena brojna izdanja
— na stotine knjiga s podrucja znano-sti
i umjetnosti koje imponiraju ne
samo svojim opsegom vec i sadrza-jem- .
Da spomenemo samo "Rad" (u
kojemu su publicirani znanstveni ra-do- vi
iz razlicitih struka), pa "Ljetopis
JAZU" i Akademijino najmonumen-talnij- e djelo — "Rjecnik hrvatskoga
ili srpskoga jezika" u 97 svezaka.
Nakon rata najstarija znanstvena i
umjetnicka institucija na slavenskom
jugu dozivljava nov zamah, a njen
prvi pocasni clan je Josip Broz Tito.
U proteklih 120 godina JAZU je bio i
ostao narodni zavod namijenjen na-rodni- m potrebama istodobno prido-nose- ci
svoj veliki udio svjetskoj zna-nosti.
вваппвшавававштавашвшшшпшашквшнмшнмшнввмавммаач Tko je bio Lohr?
njema-cko-jugoslavensk- om
svojstvu on je odobravao presude nje- -
mackih vojnib sudova, kao i prijedloge
za masovne odmazde nad civilnim sta-novniStvo- m. Pocetkom 1943. godine nje-mac- ka vojna uprava postavila ga je za
vrhovnog zapovjednika Jugoistoka. Na
torn polozaju ostao je sve do lipnja 1943.
godine. U torn je vremenu u okupira-no- m
dijelu Srbije strijeljano za odmaz-d- u nekoliko tisuda ljudi. Za vrijeme pe-te
neprijateljske ofenzive pocinjeni su
najstrashiji zlocini nad neduznim sta-novnistv-om
- ljudi suubijani masovno,
a spaljivana su citava sela. Samo na
obalama Sutjeske i padinama Zelengo-r- e
ubijeno je nekoliko tisuca ranjenika
narodnooslobodilacke vojske. Sve te
masakre inicirao je i provodio Alexan-der
von Lohr, koji je neposredno poslije
oslobodenja uhvaten i poslije sudenja
za ratne zlo£ine pogubljen 1947. godine.
OTMJENOST I
LJEPOTA
Tu rn eju Zagre ba eke filh ar-- monije u SAD pratilo oko
30.000 ljudi i dobre kritike u novinama
Zagrebacka filharmonija vratila se
ovih dana s dvanaestodnevne turneje
po Sjedinjenim Drzavama Amerike. An-sam- bl je gostovao u 17 gradova trinaest
americkih drzava i izveo je 17koncerata
na kojima se predstavio s djelima L. van
Beethovena, P.I. Cajkovskog, L. Sorko-cevic- a
i F. Schuberta. Nastupima je rav-na- o
Pavle Despalj.
Turneja je zapocela u Hanoveru
fdrzava Ner York) pa preko New Yorka
prema jugu sve do Austina u drzavi Tek-sa-s
i Sarasote na Floridi ukljucujuci
i neke od sveucilisnih gradova (Stoc-kton
State College, Baton Rouge Col-lege
i dr.) Koncertima Zagrebacke fil-harmon- ije prisustvovalo je cak oko
30.000 posjetitelja.
S umjetnicima su doputovali i dokazi
o uspjesnosti turneje, odlicmom pri-jem- u
kod publike dobrim kritikama.
Tako Tim Page kaze u "New YorkTime-su"- ,
nakon nastupa naseg ansambla u
"Carnegie Hallu" u New Yorku: "Zagre-backa
filharmonija pod vodstvom Pavla
Despalja donijela je svoju osebujnu
mjesavinu topline i ozbiljne elegancije.
Zvukom orkestra dominiraju gudafci
dok se limeni i drveni puhaci te uda-raljk- e
izdvajaju poput pramenova u
zvucnoj tapiseriji. Muziciranje je u aka-demsko- m
pogledu bilo zadivljujuce ma-ka- r
smo fiesto pozeljeli vise dramatskog
kontrasta. Kroz cijeli koncert orkestar
je svirao s postojanom otmjenoscu i lje-poto- m
(usprkos nekoliko neravnih ata-ka- ), ali se u fragmentima osjecala nedo-voljn- a
izdiferenciranost..."
Allen Dufilho u "The Daily Adverti-ser"
pise: "...Pravi vrhunacveceri bile
su 'Rokoko varijacije' P.I. Cajkovskog.
„Siolist Valter Despalj svojim je majr
storstvom digao na noge publiku, koja
ga je nagradila zasluzenim ovacijama."
John R. Shannon u "The Sun News"
"Zagrebacka filharmonija muzicira s
isto takvim savrsenstvom ansambla, in-tonac- ije
i muzikalnosti kakve nalazimo
kod najboljih svjetskih orkestara. Naj-vis- e
me impresionirala apsolutna kon-trol- a
koju je dirigent deSpalj imao nad
orkestrom... Orkestar je briljirao u 'Se-hereza- di'
Rimski-Korsakov- a. Tu su iz-vrs- ni solisti imali priliku da se istaknu
u punom sjaju, posebice izvanredni
prvi klarinetist".
Pregovori za turneju trajali su puna
dvije godine i ovo je prvi put da organi-zato- r
iz SAD placa Filharmoniji sve tro-skov- e
putovanja. Vec su u toku prego-vori
za drugu turneju po zapadnoj obali
SAD za 1989. godinu..
Marina JAMAN
AUSTRIJA
SPOMENIK
JUGOSLA VENIMA
V BEC — na Beckom centralnom
groblju podici ce se spomenik Jugo-slavenim- a, borcima Naordnooslobo-dilacko- g rata, palim, nestalim i urn-rli- m na teritoriju Austrije od 1941. do
1934. godine. Spomenik se podize uz
suglasnot austrijskih organa unutra-snji- h poslova, a njegovo otkrivanje
predvida se za maj ove godine.
Pomocnik predsjednika Saveznog
komiteta za boracka pitanja Jugosla-vij- e
Svetozar Simovic potpisao je ugo-vo- r
o postavljanju spomenika, ciji je
autor beogradski profesor i kipar
Miodrag Zivkovic.
Na centralnom groblju u Be6u bilo
je pokopano 80 boraca NOR, od
ukupno 1022. koliko ih je — kako se
smatra — palo i nestalo na teritoriji
danasnje Asutrije, u borbi protiv fasi-zm- a.
Poginuli jugofclavenski borci
NOR sahranjeni su na 115 lokacija u
Austriji, a spomenik na beckom grob-lju
bit ce zajednicki znak sjecanja na
njih.
"Vjesnik"