000126 |
Previous | 7 of 10 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
1М# ''
Рвf i1. -- АГЧ4 ГЈ ~ ' л prf t" ' i . л .., И .i
1 Prof. dr. Vladislav TOMOVIC: TESLA I
Л&[) 1к И Ш# Hur1 Тт1 1%Т Н --% W Шт Ш1 W1 ШПј Г 1
Nije Markoniju bilo do slave kada je
uporno trazio patentno pravo od SAD.
On je u torn patentu video ogromno bo-gatstv- o.
Tesla, na drugoj strani, imao je
resen problem transmitovanja radio ta-la- sa ali nije imao potrebna sredstva da
komercijalno obezbedi plasman svog
izuma. Radio je samo jedan od mnogih
primera komercijalnih teskoca Tesli-no- g
poslovanja. Teslini izumi se krecu
od letecih masina odnosno helikoptera
ili aviona za vertikalno izdizanje i spu-Stan- je
do malih, praktidnih aparata za
Ciscenje koze i osvezavanje mozga. Ta-ka- v
aparat Tesla je nazvao "hladna va-tra- ".
Taj mali aparat, oblika venca, is-pu- §ta struju niskog napona, te kao tera-pijsk- o
sredstvo pojacava rad misica, po-boljga- va
cirkulaciju krvi, kada se upo-treblja- va
u malim kolicinama. Fizicar
Maurice Stahl, kaze da taj aparat daje
i psihosomatske efekte. Tesla je takode
mislio da elektridna anestezija je mo-guc- a
u medicini. A za nepazljive, uspa-van- e
studente, predlagao je instalira-nj- e
visokonaponske struje u ucionica-cam- a
radi stimulisanja njihovog razmi-Sljanj- a!
U Muzeju Nikole Tesle u Beogradu
nalaze se kopije 117 patenata. Vecinu
tih patenata Tesla je registrovao na oba
mesta, u.Washingtonu i ondasnjem Pe-trovgra- du.
Medutim, stvarni broj izuma
se de facto, i nezna. Kome ce pasti na
pamet cinjenica da je Tesla na sajmu u
Columbia-j- i (The Columbian Exposi-tion)
demonstrirao zagrejavanje celika
i topljenje olova putem elektromagnet-no-g
polja primenom specijalno izmi-Sljeno- g
kalema visoke frekvencije. Ovaj
izum ce mnogo kasnije, da ima veoma
vaznu komercijalnu primenu. Radaju
se i druge vazne ideje. Tesla predlaze
koriscenje toplotne energije sunca, to-pl- ih okeanskih voda i vodenih talasa,
za dobijanje jeftine elektroenergije.
Tesla je znao da mnoge svoje ideje naj-a- vi
pre stvarnog ostvarenja. Cesto je to
radio na zahtev novinara ili na prilika-m- a
kao §to su svetski sajmovi ili njegov
75. rodendan, koga je za Teslu organizo-va- o istoriCar nauke i pisac u oblastima
novih otkrica Swaisy. Takve najave
ukljucuju kosmicke zrake, vakum-lamp- a
kapaciteta 4 miliona Volti, si-ste- m komuniciranja sa planetarnim te-lim- a,
koji izum je obecao Francuzima
kao" njegovo ucesce u konkursu za
Pierre Guzman nagradu od 100,000 fra-nak- a. Ovakve i slifcne ideje ostale su na
skicama a neke i u detaljnim proradu-nim- a
i opisima. Izgleda da je upada-nje- m
u sve vece financijske teSkoce i za
takvog genija, koji je bio pre svoga vre-men- a, starost brzo dosla i sa njom
mnoga ostvarenja su postala samo san.
Tesla je imao dosta moralnog kredita
medu svojim naucnim kolegama i sve-to- m,
uop§te. Zato, i ako je ponekada da-va- o
veoma optimisticke izjave, Sta sve
moie i namerava da izmisli, oni ga ni-ka- da nisu pogre§no razumeli. To se vidi
i na 75. rodendanu. Okupljen poStovao-cim- a,
zatrpan telegramima i 6estitka-ma- ,
Tesla i dalje zabavlja javno mnje-nj- e
svojim genijalnim idejama. On je 6e-st- o tretiran kao neki Nostrdamus: pro-ro- k buducih zbivanja u svetu i tehnolo-бко- ј
civilizicaciji. Najveci amerifiki ne-deljn- ik "Time Magazine" posveti6e na-slov- nu stranu Tesli. П referatu ko je ko
kod Tesle tih dana, primecuje "Time"
da su tu nekoliko Nobelovaca. Medu бе-stitka- ma Citaju se i ovi redovi od Ro-berta
Millika-a-: "Kada sam Vas био na
predavanju o induktivnom kalemu bilo
mi je 25 godina. Od tada do danas obavio
sam veliki deo istrazivadkog posla uz
pomoc znanja dobijenog od Vas. Zato
yam se zahvaljujem i srdafcno cestitam
ria vaSem 75-to- m rodendanu."
Za savremeni svet Tesla je sinonim
progresa, inicijative, zdravograzmiglja-nja- ,
vizionarskih pogleda na svet i nau-k- u.
On je inspiracija za filmske rezisere,
izdavatfe, autore i mlade generacije
nove tehnoloSke revolucije. Teslini ka-le- mi redovno se izlazu na konkursima
srednjih Skola za inovatorstvo u de-monstrira-nju
osnovnih principa nauke.
Njegove patente studenti elektro-teh- -
; i-
-
'i- -
tV. ( 1j
nike na drzavnom univerzitetu u Buffa-lo,
N. Y. redovno prave. Medu tim apara-tim- a
su i Teslini patenti o bezicnoj kon-tro- li pokretanja kao i vibratori. Dr. Ro-bert
K. Golka je dosada napravio naj-veci
Teslin kalem na svetu. Koristeci
napu§teni ameri6ki vojni hangar u
kome je nekada montirana prva atom-sk- a
bomba, za svoju laboratoriju. U
drzavi Utah, ovaj naucnik je proizveo
dosada, ljudskom rukom napravljenu,
пајјаби elektri6nu varnicu od 20 mi-liona
volti. Ovaj projekat, na osnovu Te-slin- ih
izuma, imao je za cilj da eksperi-mentaln- o dokaze dejstvo grmljavine na
prirodu i na vrste vazdusnih letilica.
Mladi reziser Lee Holler III, u najsko-rije-m
predlogu da napravi film o Tesli,
u racionali za svoj poduhvat kaze: "Da
priznam dostignuca preminulog prona-lazac- a
Nikole Tesle, putem dokumento-vanj- a
njegovog rada..." Dakle, ddku-mentovan- je je u toku. Tako je sekreta-ric- a
naseg prvog posleratnog ambasa-dor- a
u Washingtonu, Save Kosanovica,
sestrica Nikole Tesle Sarlot Muzar ovih
dana ispritala, pa i za naS zurnal napi-sal- a,
svoje susrete sa Teslom kao i sud-bin- u
njegovog materijala koji je posle
Tesline smrti bio smesten na "Long Is-land- "-u kod New Yorka. Da ne idem u
detalje, Edisonova zlatna medalja koja
je bila medu stvarima, nije pronadena.
Nije izvesno da i drugi materijali nisu
zloupotrebljeni. Mnostvo firmi radi na
dokumentovanju Teslinog rada. Ove je-se- ni,
kako najavljuje izvesna kompa-nij- a
"Sky Fabin" iz Santa Fe, Novi Mek-sik- o, imacemo njihov video-fil- m pod na-slovo- m "Tesla: The Zenith Factor". Tu
se obecavaju podaci kao: zaSto Tesla jos
danas nepoznat, te koriscenje Teslinih
ideja u SSSR, i druge anegdotalne i
stvarne fcinjenice o Tesli.
Da zavrsim. Ono §to savremeni svet
danas zna o Tesli, je mnogo dopunjenije
nego Sto su znali prvi pisci njegove bio-grafij- e.
Cinjenice da neke vlade daju za
jedan ili vi§e od Teslinih ideja, je
samo deo "trke" oko Teslinih misli. Ka-nads- ka drzava Alberta je nedavno dala
2 miliona dolara za dalje istrazivanje
bezicnog prenosenja elektricne energi-je.
Prepostavlja se da vlade SAD i So-vjetsk- og Saveza ulazu sredstva za pri-menjiva- nje nekih od Teslinih ideja u
vojne svrhe. Najvaznije je, medutim,
pazljivo odvajati stvarnost od akadem-sko- g
Sarlatanstva i stvarnost o Tesli od
kvazi naucnog pretpostavljanja i misti-ficiran- ja Tesle. Ko bi odobrio, zdravog
razuma, formiranje religiozne sekte u
San Diegu, California, koja propoveda
da je Tesla na 33 ravni vasionskog pro-stor- a te da su sa njime u svakodnevnom
kontaktu! Mozda ste to videli o pocetku
zagrebackog filma "Tajna Nikole Te-sle"
u reziji Papica. DruStvo za Sirenje
imena Nikole Tesle pokuSava da svet
informise o Sarlatanima takve prirode.
Pred nama je ime Nikole Tesle, 6oveka
i mislioca 6ija naucna statuta stoji iz-n- ad svih njegovih savremenika. Tesli
nisu potrebne nadprirodne a najmanje
religiozne karakteristike. Njegovo ime
najbolje se moze oceniti NjegoSevim
stihom: Blago tome ko dovijekzivi, imao
se raitta i roditi.
Hvala vam na paznji.
Maja, 1985.
SSSR: Poslije izrudenja An-dri- je Artukovica treba se na-da- ti da to nece biti posljednji
ratni zlocinac, kojega stize za-sluze- na kazna, isticu sovjetski
pravni srucnjaci HOCE LI
I DRUGE
IZRUCITI
MOSKVA — Poslije izrucenja An-dri- je
Artukovica jugoslavenskim pra-vosudni- m
organima preostaje nam da
se nadamo da to nece biti posljednji
nacisticki ubojica koji je ipak dobio
zasluzenu kaznu. Vjerujemo da ce
SAD izruciti i ostale zlocince koji go-dina- ma zive u toj zemlji. To je stav
uvazenih sovjetskih pravnika koji ob-javlju- je list "Izvestija". Povod za ob-javljiva-nje
teksta je izrucenje Artu-kovica.
U zaista zanimljivom tekstu "Izve-stija"
argumentirano piseo zlocin-cim- a
koji supobjegliizSovjetskog Sa-veza
zajedno sa Nijemcima i nasli
utociste u SAD. Primjera radi Sovjet-ski
Savez je vise puta trazio da se iz-ru- ci zlocinac Boleslav Majkovskij, or-ganiza- tor
i neposredni izvrsioc ma-sovn- ih pokolja u Litvi. No, on i dalje
zivi u SAD.
Nakon izrucenja Artukovica o tome
se mnogo govori medu sovjetskim
pravnicima. Dakako, sada je ponovo
postalo aktualno pitanje hoce li se iz-ruciti
i drugi zlocinci.
O izrucenju Artukovica razgovarali
smo sa poznatim sovjetskim pravnici-ma:
akademikom Vladimirom Niko-lajevice- m
Kudrjavcevom, direktorom
Instituta drzave i prava Sovjetske
akademije nauka i njegovim zamjeni-ko- m
profesorom doktorom Vladimi-rom
Vasiljevicem Pustogarovom.
— Za nas pravnike, kao i za sve pra-ved- ne ljude izrucenje Artukovica ju-goslavenskim
organima je izuzetan
dogadaj. Treba pozdraviti americku
odluku premda je ona poprilicno ka-sn- o
stigla. Na one koji sada proturaju
laznu sentimentalnost u stilu "zasto
suditi starcu i bolesnom covjeku", ne
treba se obazirati. Humanost prema
takovom zlocincu kao sto je bio Artu-kovi- c, bila bi zapravo glupa i antihu-man- a.
Kako se osjecaju oni kojima je
Artukovic sa svojim ubojicama pobio
najblize? Treba misliti na to kakva su
zlodjela cinili fasisti prije nego sto se
pocne mahati i "prodavati" sentimen-talnost,
tvrdi akademik Kudrjavcev.
Ugledni moskovski profesori upo-zorava- ju da neki na Zapadu pokusa-vaj- u da pod parolom humanosti i sen--
timentalnosti obezvrijede i nirnber-sk- i
proces na kojemu se sudilo fasis-ticki- m
glavesinama. U Moskvi ce na
jesen biti organiziran veliki simpozij
na kojem ce se govoriti o znacenju
nirnberskog procesa i opravdanosti
kaznjavanja svih ratnih zlocinaca od
kojih neki jos i danas zive nesmetano
u zemljama Zapada.
NAFTA USKORO
DESET DOEARA ?
Cena barela britanske sirove nafte
tipa "brant" iz Severnog mora, blizi se
psiholoskoj granici od 10 dolara. Na slo-bodno- m
trzistu, ta visokokvalitetna
nafta prodavala se, sudeci prema najno-viji- m vestima Rautera iz Londona za
11,86 dolara, za isporuke u maju. To je
najniza cena za tu vrstu nafte otkako se
ona eksplatise. Cene za kasnije ispo-ruke
takode su veoma niske, sto se u
krugovima strucnjaka tumaci pravom
"poplavom" nafte iz Nigerije i Severnog
mora na slobodnom evropskom trzistu.
S druge strane Atlantika takode stizu
vesti da vrednost nafte "klizi nanize" i
da se jos ne nazire mogucnostda se cene
tog znacajnog strategijskog proizvoda
stabilizuju.
Cene barela nafte na slobodnom trzi-stu
u neprekidnom su padu od novem-br- a
kada su iznosile 31,70 dolara zbog
prevelike ponude proizvodaca iz Orga-nizacij- e
zemalja izvoznica nafte (OPEC)
i van nje, koja u velikoj meri nadmasuje
traznju.
%
t
juznoafri£ka;republika
'GENERAL MOTORS"
PLAZICE I SEGREGACIJA
PORT ELISABETH (Tanjug) —
Kampanja da se plaze rezervirane za
bijelce otvore i drugim rasama u cen-tr- u automobilske industrije Juzne
Afrike, u Port Elisabethu, dobila je
nedavno jaku podrsku iz neocekiva-no- g izvora.
Americki proizvodac automobila
"General Motors" obecao je pravnu
pomoc svojim "obojenim" i crnim slu-zbenici- ma
u slucaju hapsenja zbog
kupanja na plazama "samo za bijel-ce".
To je prvi put da jedna strana
tvrtka u Juznoafrickoj Republici nudi
podrsku prekrsiteljima rasistickih
zakona.
Segregacija na plazama djeluje tri-vijal- no prema zakonima koji zabra-njuj- u crncima da slobodno biraju
gdje ce zivjeti, raditi i skolovati se.
Medutim, za mnoge Juznoafrikance,
s obje strane rasisticke granice, pita-nje
slobodnog kupanja na plazama
simbolizira sukob zahtjeva crnih i
privilegija bijelih.
U zestokoj raspravi izmedu "tvrdo-kornih- "
i "umjerenih" bijelaca u
gradskom vijecu pobijedili su "umje-reni- ", te je dozvoljen pristup crncima . na sve plaze. Medutim, kao sto je to
vec praksa u zemlji aparthajda, bitno
se nista nije promijenilo, jer ostaje
na snazi zakon prema kojem se svaki
bijelac moze zaliti policiji zato sto se
na "njegovoj" plazi kupa crnac ili "o-bojen- i".
KINA POZIVA
NA PREKID VATRE
Kineska vlada je ponovo apelovala
na Iran i Irak da "sto pre obustave
vatru", da pokazu uzdrzanost i da u
pregovorima i konsultacijama po-tra- ze izlaz iz medusobnih sporova i
razilazenja.
Pre kraceg vremena, u Teheranu je
zvanicno boravio savetnik kineskog
Ministarstva inostranih poslova, ne-kadas- nji zamenik ministra Gung Da-fe- j,
a stranim i domacim novinarima
zvanicno receno da je on tada preneo
apel Pekinga vladi u Teheranu u pri-lo- g obustave vatre i uzdrzavanja.
w#################
MRZINO KOLO
Nema glave,
Nema rep a,
Vrti se
Od pamtiveka.
Kolo, kolo
Naokolo,
Zavitlano,
Zahuktano,
Crna mrznja
Poruduje,
Vasiona
Neka cuje:
Mi smo uvek
ВШ prvi, I po duhu, I po krvi.
ч glas drugi,
Iz vrtloga:
Mi smo odmah
Posle boga,
Mi stojimo
'Kao stena,
Vi ste tikva
Bez korena.
Sovinizam,
U cast smrti,
U torn kolu
Sam se vrti,
I, dakako,
Iz tog kruga,
On se sebi samom
Ruga!
Nikola DRENOVAC
i #####+++ —#++#+#+##++++###++7
Л !
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, May 29, 1986 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1986-03-20 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000289 |
Description
| Title | 000126 |
| OCR text | 1М# '' Рвf i1. -- АГЧ4 ГЈ ~ ' л prf t" ' i . л .., И .i 1 Prof. dr. Vladislav TOMOVIC: TESLA I Л&[) 1к И Ш# Hur1 Тт1 1%Т Н --% W Шт Ш1 W1 ШПј Г 1 Nije Markoniju bilo do slave kada je uporno trazio patentno pravo od SAD. On je u torn patentu video ogromno bo-gatstv- o. Tesla, na drugoj strani, imao je resen problem transmitovanja radio ta-la- sa ali nije imao potrebna sredstva da komercijalno obezbedi plasman svog izuma. Radio je samo jedan od mnogih primera komercijalnih teskoca Tesli-no- g poslovanja. Teslini izumi se krecu od letecih masina odnosno helikoptera ili aviona za vertikalno izdizanje i spu-Stan- je do malih, praktidnih aparata za Ciscenje koze i osvezavanje mozga. Ta-ka- v aparat Tesla je nazvao "hladna va-tra- ". Taj mali aparat, oblika venca, is-pu- §ta struju niskog napona, te kao tera-pijsk- o sredstvo pojacava rad misica, po-boljga- va cirkulaciju krvi, kada se upo-treblja- va u malim kolicinama. Fizicar Maurice Stahl, kaze da taj aparat daje i psihosomatske efekte. Tesla je takode mislio da elektridna anestezija je mo-guc- a u medicini. A za nepazljive, uspa-van- e studente, predlagao je instalira-nj- e visokonaponske struje u ucionica-cam- a radi stimulisanja njihovog razmi-Sljanj- a! U Muzeju Nikole Tesle u Beogradu nalaze se kopije 117 patenata. Vecinu tih patenata Tesla je registrovao na oba mesta, u.Washingtonu i ondasnjem Pe-trovgra- du. Medutim, stvarni broj izuma se de facto, i nezna. Kome ce pasti na pamet cinjenica da je Tesla na sajmu u Columbia-j- i (The Columbian Exposi-tion) demonstrirao zagrejavanje celika i topljenje olova putem elektromagnet-no-g polja primenom specijalno izmi-Sljeno- g kalema visoke frekvencije. Ovaj izum ce mnogo kasnije, da ima veoma vaznu komercijalnu primenu. Radaju se i druge vazne ideje. Tesla predlaze koriscenje toplotne energije sunca, to-pl- ih okeanskih voda i vodenih talasa, za dobijanje jeftine elektroenergije. Tesla je znao da mnoge svoje ideje naj-a- vi pre stvarnog ostvarenja. Cesto je to radio na zahtev novinara ili na prilika-m- a kao §to su svetski sajmovi ili njegov 75. rodendan, koga je za Teslu organizo-va- o istoriCar nauke i pisac u oblastima novih otkrica Swaisy. Takve najave ukljucuju kosmicke zrake, vakum-lamp- a kapaciteta 4 miliona Volti, si-ste- m komuniciranja sa planetarnim te-lim- a, koji izum je obecao Francuzima kao" njegovo ucesce u konkursu za Pierre Guzman nagradu od 100,000 fra-nak- a. Ovakve i slifcne ideje ostale su na skicama a neke i u detaljnim proradu-nim- a i opisima. Izgleda da je upada-nje- m u sve vece financijske teSkoce i za takvog genija, koji je bio pre svoga vre-men- a, starost brzo dosla i sa njom mnoga ostvarenja su postala samo san. Tesla je imao dosta moralnog kredita medu svojim naucnim kolegama i sve-to- m, uop§te. Zato, i ako je ponekada da-va- o veoma optimisticke izjave, Sta sve moie i namerava da izmisli, oni ga ni-ka- da nisu pogre§no razumeli. To se vidi i na 75. rodendanu. Okupljen poStovao-cim- a, zatrpan telegramima i 6estitka-ma- , Tesla i dalje zabavlja javno mnje-nj- e svojim genijalnim idejama. On je 6e-st- o tretiran kao neki Nostrdamus: pro-ro- k buducih zbivanja u svetu i tehnolo-бко- ј civilizicaciji. Najveci amerifiki ne-deljn- ik "Time Magazine" posveti6e na-slov- nu stranu Tesli. П referatu ko je ko kod Tesle tih dana, primecuje "Time" da su tu nekoliko Nobelovaca. Medu бе-stitka- ma Citaju se i ovi redovi od Ro-berta Millika-a-: "Kada sam Vas био na predavanju o induktivnom kalemu bilo mi je 25 godina. Od tada do danas obavio sam veliki deo istrazivadkog posla uz pomoc znanja dobijenog od Vas. Zato yam se zahvaljujem i srdafcno cestitam ria vaSem 75-to- m rodendanu." Za savremeni svet Tesla je sinonim progresa, inicijative, zdravograzmiglja-nja- , vizionarskih pogleda na svet i nau-k- u. On je inspiracija za filmske rezisere, izdavatfe, autore i mlade generacije nove tehnoloSke revolucije. Teslini ka-le- mi redovno se izlazu na konkursima srednjih Skola za inovatorstvo u de-monstrira-nju osnovnih principa nauke. Njegove patente studenti elektro-teh- - ; i- - 'i- - tV. ( 1j nike na drzavnom univerzitetu u Buffa-lo, N. Y. redovno prave. Medu tim apara-tim- a su i Teslini patenti o bezicnoj kon-tro- li pokretanja kao i vibratori. Dr. Ro-bert K. Golka je dosada napravio naj-veci Teslin kalem na svetu. Koristeci napu§teni ameri6ki vojni hangar u kome je nekada montirana prva atom-sk- a bomba, za svoju laboratoriju. U drzavi Utah, ovaj naucnik je proizveo dosada, ljudskom rukom napravljenu, пајјаби elektri6nu varnicu od 20 mi-liona volti. Ovaj projekat, na osnovu Te-slin- ih izuma, imao je za cilj da eksperi-mentaln- o dokaze dejstvo grmljavine na prirodu i na vrste vazdusnih letilica. Mladi reziser Lee Holler III, u najsko-rije-m predlogu da napravi film o Tesli, u racionali za svoj poduhvat kaze: "Da priznam dostignuca preminulog prona-lazac- a Nikole Tesle, putem dokumento-vanj- a njegovog rada..." Dakle, ddku-mentovan- je je u toku. Tako je sekreta-ric- a naseg prvog posleratnog ambasa-dor- a u Washingtonu, Save Kosanovica, sestrica Nikole Tesle Sarlot Muzar ovih dana ispritala, pa i za naS zurnal napi-sal- a, svoje susrete sa Teslom kao i sud-bin- u njegovog materijala koji je posle Tesline smrti bio smesten na "Long Is-land- "-u kod New Yorka. Da ne idem u detalje, Edisonova zlatna medalja koja je bila medu stvarima, nije pronadena. Nije izvesno da i drugi materijali nisu zloupotrebljeni. Mnostvo firmi radi na dokumentovanju Teslinog rada. Ove je-se- ni, kako najavljuje izvesna kompa-nij- a "Sky Fabin" iz Santa Fe, Novi Mek-sik- o, imacemo njihov video-fil- m pod na-slovo- m "Tesla: The Zenith Factor". Tu se obecavaju podaci kao: zaSto Tesla jos danas nepoznat, te koriscenje Teslinih ideja u SSSR, i druge anegdotalne i stvarne fcinjenice o Tesli. Da zavrsim. Ono §to savremeni svet danas zna o Tesli, je mnogo dopunjenije nego Sto su znali prvi pisci njegove bio-grafij- e. Cinjenice da neke vlade daju za jedan ili vi§e od Teslinih ideja, je samo deo "trke" oko Teslinih misli. Ka-nads- ka drzava Alberta je nedavno dala 2 miliona dolara za dalje istrazivanje bezicnog prenosenja elektricne energi-je. Prepostavlja se da vlade SAD i So-vjetsk- og Saveza ulazu sredstva za pri-menjiva- nje nekih od Teslinih ideja u vojne svrhe. Najvaznije je, medutim, pazljivo odvajati stvarnost od akadem-sko- g Sarlatanstva i stvarnost o Tesli od kvazi naucnog pretpostavljanja i misti-ficiran- ja Tesle. Ko bi odobrio, zdravog razuma, formiranje religiozne sekte u San Diegu, California, koja propoveda da je Tesla na 33 ravni vasionskog pro-stor- a te da su sa njime u svakodnevnom kontaktu! Mozda ste to videli o pocetku zagrebackog filma "Tajna Nikole Te-sle" u reziji Papica. DruStvo za Sirenje imena Nikole Tesle pokuSava da svet informise o Sarlatanima takve prirode. Pred nama je ime Nikole Tesle, 6oveka i mislioca 6ija naucna statuta stoji iz-n- ad svih njegovih savremenika. Tesli nisu potrebne nadprirodne a najmanje religiozne karakteristike. Njegovo ime najbolje se moze oceniti NjegoSevim stihom: Blago tome ko dovijekzivi, imao se raitta i roditi. Hvala vam na paznji. Maja, 1985. SSSR: Poslije izrudenja An-dri- je Artukovica treba se na-da- ti da to nece biti posljednji ratni zlocinac, kojega stize za-sluze- na kazna, isticu sovjetski pravni srucnjaci HOCE LI I DRUGE IZRUCITI MOSKVA — Poslije izrucenja An-dri- je Artukovica jugoslavenskim pra-vosudni- m organima preostaje nam da se nadamo da to nece biti posljednji nacisticki ubojica koji je ipak dobio zasluzenu kaznu. Vjerujemo da ce SAD izruciti i ostale zlocince koji go-dina- ma zive u toj zemlji. To je stav uvazenih sovjetskih pravnika koji ob-javlju- je list "Izvestija". Povod za ob-javljiva-nje teksta je izrucenje Artu-kovica. U zaista zanimljivom tekstu "Izve-stija" argumentirano piseo zlocin-cim- a koji supobjegliizSovjetskog Sa-veza zajedno sa Nijemcima i nasli utociste u SAD. Primjera radi Sovjet-ski Savez je vise puta trazio da se iz-ru- ci zlocinac Boleslav Majkovskij, or-ganiza- tor i neposredni izvrsioc ma-sovn- ih pokolja u Litvi. No, on i dalje zivi u SAD. Nakon izrucenja Artukovica o tome se mnogo govori medu sovjetskim pravnicima. Dakako, sada je ponovo postalo aktualno pitanje hoce li se iz-ruciti i drugi zlocinci. O izrucenju Artukovica razgovarali smo sa poznatim sovjetskim pravnici-ma: akademikom Vladimirom Niko-lajevice- m Kudrjavcevom, direktorom Instituta drzave i prava Sovjetske akademije nauka i njegovim zamjeni-ko- m profesorom doktorom Vladimi-rom Vasiljevicem Pustogarovom. — Za nas pravnike, kao i za sve pra-ved- ne ljude izrucenje Artukovica ju-goslavenskim organima je izuzetan dogadaj. Treba pozdraviti americku odluku premda je ona poprilicno ka-sn- o stigla. Na one koji sada proturaju laznu sentimentalnost u stilu "zasto suditi starcu i bolesnom covjeku", ne treba se obazirati. Humanost prema takovom zlocincu kao sto je bio Artu-kovi- c, bila bi zapravo glupa i antihu-man- a. Kako se osjecaju oni kojima je Artukovic sa svojim ubojicama pobio najblize? Treba misliti na to kakva su zlodjela cinili fasisti prije nego sto se pocne mahati i "prodavati" sentimen-talnost, tvrdi akademik Kudrjavcev. Ugledni moskovski profesori upo-zorava- ju da neki na Zapadu pokusa-vaj- u da pod parolom humanosti i sen-- timentalnosti obezvrijede i nirnber-sk- i proces na kojemu se sudilo fasis-ticki- m glavesinama. U Moskvi ce na jesen biti organiziran veliki simpozij na kojem ce se govoriti o znacenju nirnberskog procesa i opravdanosti kaznjavanja svih ratnih zlocinaca od kojih neki jos i danas zive nesmetano u zemljama Zapada. NAFTA USKORO DESET DOEARA ? Cena barela britanske sirove nafte tipa "brant" iz Severnog mora, blizi se psiholoskoj granici od 10 dolara. Na slo-bodno- m trzistu, ta visokokvalitetna nafta prodavala se, sudeci prema najno-viji- m vestima Rautera iz Londona za 11,86 dolara, za isporuke u maju. To je najniza cena za tu vrstu nafte otkako se ona eksplatise. Cene za kasnije ispo-ruke takode su veoma niske, sto se u krugovima strucnjaka tumaci pravom "poplavom" nafte iz Nigerije i Severnog mora na slobodnom evropskom trzistu. S druge strane Atlantika takode stizu vesti da vrednost nafte "klizi nanize" i da se jos ne nazire mogucnostda se cene tog znacajnog strategijskog proizvoda stabilizuju. Cene barela nafte na slobodnom trzi-stu u neprekidnom su padu od novem-br- a kada su iznosile 31,70 dolara zbog prevelike ponude proizvodaca iz Orga-nizacij- e zemalja izvoznica nafte (OPEC) i van nje, koja u velikoj meri nadmasuje traznju. % t juznoafri£ka;republika 'GENERAL MOTORS" PLAZICE I SEGREGACIJA PORT ELISABETH (Tanjug) — Kampanja da se plaze rezervirane za bijelce otvore i drugim rasama u cen-tr- u automobilske industrije Juzne Afrike, u Port Elisabethu, dobila je nedavno jaku podrsku iz neocekiva-no- g izvora. Americki proizvodac automobila "General Motors" obecao je pravnu pomoc svojim "obojenim" i crnim slu-zbenici- ma u slucaju hapsenja zbog kupanja na plazama "samo za bijel-ce". To je prvi put da jedna strana tvrtka u Juznoafrickoj Republici nudi podrsku prekrsiteljima rasistickih zakona. Segregacija na plazama djeluje tri-vijal- no prema zakonima koji zabra-njuj- u crncima da slobodno biraju gdje ce zivjeti, raditi i skolovati se. Medutim, za mnoge Juznoafrikance, s obje strane rasisticke granice, pita-nje slobodnog kupanja na plazama simbolizira sukob zahtjeva crnih i privilegija bijelih. U zestokoj raspravi izmedu "tvrdo-kornih- " i "umjerenih" bijelaca u gradskom vijecu pobijedili su "umje-reni- ", te je dozvoljen pristup crncima . na sve plaze. Medutim, kao sto je to vec praksa u zemlji aparthajda, bitno se nista nije promijenilo, jer ostaje na snazi zakon prema kojem se svaki bijelac moze zaliti policiji zato sto se na "njegovoj" plazi kupa crnac ili "o-bojen- i". KINA POZIVA NA PREKID VATRE Kineska vlada je ponovo apelovala na Iran i Irak da "sto pre obustave vatru", da pokazu uzdrzanost i da u pregovorima i konsultacijama po-tra- ze izlaz iz medusobnih sporova i razilazenja. Pre kraceg vremena, u Teheranu je zvanicno boravio savetnik kineskog Ministarstva inostranih poslova, ne-kadas- nji zamenik ministra Gung Da-fe- j, a stranim i domacim novinarima zvanicno receno da je on tada preneo apel Pekinga vladi u Teheranu u pri-lo- g obustave vatre i uzdrzavanja. w################# MRZINO KOLO Nema glave, Nema rep a, Vrti se Od pamtiveka. Kolo, kolo Naokolo, Zavitlano, Zahuktano, Crna mrznja Poruduje, Vasiona Neka cuje: Mi smo uvek ВШ prvi, I po duhu, I po krvi. ч glas drugi, Iz vrtloga: Mi smo odmah Posle boga, Mi stojimo 'Kao stena, Vi ste tikva Bez korena. Sovinizam, U cast smrti, U torn kolu Sam se vrti, I, dakako, Iz tog kruga, On se sebi samom Ruga! Nikola DRENOVAC i #####+++ —#++#+#+##++++###++7 Л ! |
Tags
Comments
Post a Comment for 000126
