Novosti, October 12, 1946

              I JEDINA HRVATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
God 6 Broj 874 TORONTO ONT OCTOBER 12TH 1946 Vol G No 874
USTAŠKI PUKOVNIK LISAK BITI ĆE OBJEŠEN A PAVLE
GULIN STRELJAN
NAROD POZDRAVLJA OSUDU VRHOVNOG SUDA HRVATSKE
Zagreb 11 Okt — Vrhovni sud
Federativne Narodne Republike
Hrvatske donio Je danas osudu nad
ustalkim zločincima okupatorskim
suradnicima i izdajnicima u Za-grebu
Nadbiskup fclepinac vjerni sa-radn- ik
pavelićevog ustaškog reži-ma
i organizator "križara" za
obaranje narodne vlasti i obožava-tei- j
fašizma i terorističkih metoda
vladanja osuiljen je na 16 godina
za hora i prisilnog rada Sva nje-gova
imovina je konfiscirana
Krik Liak ustaški pukovnik
osudjen je na smrt vješalima a
Pavle Gulin ustaški kurir na smrt
Mreljanjcm
Devet drugih ustaša u svećenič-kom
odijelu osudjeni su na kaznu
od test mjeseci do 14 godina Me-dj- u
tima se nalazi i Stepinčev taj-nik
han Salić koji je oudjen na
zatvor 1 prisilni rad od 12 godina
Josip Simečki ustaša-su'ćeni- k po
činu kapetan osudjen je na 11 go-dina
zatora i prisilnog rada Mo-dest- o
Martinčič koji je bio glavni
svjedok protiv Stepinca osudjen
je na pet godina 7atora Marmer-t- o
Margetić na 13 godina Franjo
Pavlek na jednu godinu Josip VI-dov- ić
i Mirko Kodelnjak svaki po
šest mjeseci Josip Crnkoić na 11
godina zatvora i prisilnog rada
Trojica mladih kaludjera koji
su bili optuženi za skrivanje usta-žko- g
zlata pronadjeni su nevinim
izvršavajući amo naredjenje pre-postavljen- og
Stepinca
Stepinac je primio osudu pognu-te
glave Na svaki način je nasto-jao
da se ukloni od fotografa koji
su željeli uhvatiti taj momenat Pa
dok je Stepinac sa šutnjom saslu-šao
osudu ustaški pukovnik Lisak
je histerično uzviknuo: "Ja ču um-rijeti
za nczavNnu držau Hrvat-sku
neka živi nezavisna drža-la
Hrvatska" Nesumnjivo Lisak
je ipoljio svoju pravu ustaSku du-J- u
i time potvrdio da su se pred
narodnim sudom u Zagrebu nala-zili
opani ustaški krvoloci izdaj-nici
faJistički-kolaborato- ri i osta-li
neprijatelji naroda Jugoslavije
ĆE POSAO UZ
Ottvvn 12 Okt — Uprava Do-minion
Steel and Coal kompanije
(Doeco) u Sydney Nova Scotia
izjavljuje da će sada otpočeti
proizvodnjom nakon je federalna
vlada obećala davati naplatu za
toliko koliko je čeličnim radnici-ma
povišena plaća
Prošlog tjedna Dosco je odbila
sporazum vlasti i unije o poviSici
plaće izgovarajući se da ni ovako
"ne mole" izlaziti jer su preveliki
proizvodni troJkovi Sto vise up-rava
Dosco se kako je proSlih
godina imala milijune dolara gu-bitka
1 bila bi prisiljena obustaviti
proizvodnju da vlada nije naplaći-vala
i snižavala cijene na prevozu
Medjutim činjenica ostaje da se
kompanijske dionice nisu snižava-le
da je uvjek ostajao redoviti pro-fit
i da se profit snizio ni
povišicom radničkih nadnica No
Narod je sa osobitim zadovolj-stvom
pozdravio odluku suda Sesi
stotina osoba koje Je mogla pri
miti dvorana Sportskog auditnnu
ma u Zagrebu oduševljeno je poz
dravilo sudsku odluku Iz svih kra-jeva
zemlje stižu brzojavne česti-tke
i pozdravi sudu nad nepošted-no- m
sudskom odlukom
Sudjenje japanskim rat-nim
zločincima
TEŠKA SOVJETSKA OITl'ŽBA
Tokio 11 Okt — Na medjuna-rodno- m
tribunalu u Tokio gdje se
nastavlja preslušavanje i sudjenje
glavnim japanskim ratnim zločin-cima
donafaju se težke optužbo
protiv urote Japanske imperijalis-tičke
klike
Najvažnija i najteža je sovjet
ska optužba koju je objavio glav
ni sovjetski tuiioc S A Golun-sk- y
Sve od 1918 godine Japanci
su provodili neproglaSeni rat pro-tiv
Sovjetskog Saveza Optužuju
ći japansku vojnu kliku sovjetski
tužioc Golunky je iznio sve do-gadja- je
1 intrige Japanaca protiv
Sovjetskog Saveza od 1918 godine
pa do njihovog poraza
Na hiljade napada su japanske
oružane sile izvele protiv sovjet-skog
teritorija na Dalekom Istoku
Htjeli su Ume iskufati kolika Je
sovjetska snaga na Dalekom Isto-ku
i njihova spremnost za obranu
Japanci su stalno radili i nanaSall
Štetu Sovjetskom Savezu saboti-rali
su liferovali agente provoci-rali
i provodili atentate Japanci
su namjerno narušili pakt ne-ag-res- ije
1911 godine pojačavši svoje
vojne snage u Mandžuriji na je-dan
milijun 1 100000 vojnika
Ovakvo stanoviJte agresivnih Ja-panaca
protiv Sovjetskog Saveza
kaže Golunskv primoralo je sov-jetsku
vladu da podržava veće voj-ne
sile na Dalekom Istoku koje
bi se inače mogle iskoristiti protiv
Nijemaca na zapadu i time ubrzati
svršetak rata u Europi
Dosco je prihvatila sporazum
RADNICI SE VRATITI NA 18 CENTI
POVIŠICE PO SATU
tuli
nebi
ipak federalna vlada je uzela u
obzir "siromaštvo" ove kompanije
I obećala davati posebnu naplatu
Nakon ovog neobičnog sporazu-ma
izmedju kompanije i vlasti
radnici će se povratiti na posao sa
povišicom plaće od 18 centi po sa-tu
naime prije Štrajka primali su
G centi po satu manje nego čeličn'
radnici u Hamiltonu i S S Marie
dok Je skupoća na život svagdje
Jednaka Radi toga je na sporazum
od 13 centi poviiice dodano još C
centi posebno žto ukupno iznaša
18 centi po satu
Njihova tjedna nadnica koja Je
prije Štrajka iznosila $8670 za se-dam
dnevni tjedan sada će se po-visiti
na $8720 tjedno za Šest rad-nih
dana Ostali zahtjevi čelične
unije rješiti će se zajedno sa zah-tjevima
ostalih radnika čelične in-dustrije
POŽURITE SE OGLASIMA I POZDRAVIMA
ZA KALENDAR
Približava se 15 oktobra kad bi svi pozdravi i oglasi 2a
naš ovogodišnji kalendar trebali biti u Torontu kod uredništva
kalendara No to nije slučaj Mnoge savezne organizacije jož
nisu priposlale materijale za kalendar što bi moglo značiti da
zakasnimo sa izdavanjem kalendara
Selimo li na vrijeme imati ovogodišnji kalendar potrebno
je SMJESTA poslati na uredništvo kalendara sve prikupljene
stvari bez obzira na količinu tog rada do sada Još Jednoć
molimo sve savezne organizacije i pojedince da pocdttive i
oglase za kalendar pošalju —
Ćim prijo mogućel
Svaki dan otezanja produljiti će izdavanje kalendara!
B5SWSSBPWBF i 2851 tMBVi&ža
§w3E5Si& j£$$BB m Stali $ m{v£mBfmk
s&pt&ftSjgftggNfe b m$&%jM_mm}wgm
Ogorčene demonstracije u Kimu i ostalim gradovima Italije protiv visokih cijena besposlice crne bur-ze
i drugih nedaća koje sobom donosi nesredjeno stanje u Italiji Slika prikazuje jednu od takvih
demonstracija održanih u Kimu
Intemacionalizacija' Dunava
JUGOSLAVENSKA DELEGACIJA JE ISTAKLA DA SE ONA NE!
MOŽE SLOŽITI NITI POTPISATI NITI JEDNOG UGOVORA
KOJIM SE UGROŽAVA SLOBODA SUVERENITET I NA-CIONALNA
NEZAVISNOST PODUNAVSKIH DRŽAVA
Pariz 11 Okt — Ona ista gla-sačka
mašina na Mirovnoj Konfe-renciji
koja je nametnula svoju
volju narodima Jugoslavije i JuliJ-sk- e
Krajine po pitanju mirovnog
ugovora sa Italijom jučer je sa
13 protiv 6 odglasala 70 slobodnu
plovidbu Dunavom
U toku rasprave po pitanju po?
dunavske plovidbe britanski i ame-rički
delegati su se služili svim
mogućim izgovorima kako bi uvje-rili
delegate koji snjima glasuju
da je njihovo stanovište "isprav-no"
pozivali su se na "pravdu" na
Atlantski čarter pa čak se I pri-jetili
Britanski ministar vanjskih
poslova Devin Je rekao da neće
potpisati mirovnog ugovora sa Ru-munjskom
ako se Britaniji ne za-jamči
slobodna plovidba po Duna-vu
Sto ima Atlantski čarter zajed
ničkog sa dunavskom plovidbom?
— pitao Je Molotov američkog de-legata
senatora Vandenberga No
kad se već ide tako daleko zašto
se taj princip nebi primijenio i
drugdje na svijetu? — pita dalje
Molotov Zašlo na primjer nebi]
taj princip primjenjivali na Pana-ma
kanalu na Sueskom kanalu St
Lawrence rijeki i drugim sličnim
prolazima Kad bi druge zemlje po-stavile
zahtjev za takvu kontrolu
rečenih rijeka sigurno bi naiSIe
na energičan otpor Molotov je
opomenuo britanske američke i
druge delegate da ne IskoriMuJu
posljeratne poteSkoće za unapre-djenj- e
njihovih imperijalističkih
ambicija "Moramo paziti" — ka-že
Molotov "da se poIjeratne po-teškoće
ne Iskorišćuju po "dolar
demokraciji" Zemlje loje imaju
I GE PODIG-NUTI
CIJENU
Toronto 12 Okt — To zaklju-čku
torontovskog bolničkog vijeća
cijene u bolnicama će se povisiti
na 60 centi do jedan dolar dnevno
po bolesniku Zaključak se odnosi
na nekih 30 većih' i manjih bolni-ca
u Torontu i okolici
Razlog za poviiicu e opravdava
time Ho Je posljednjih mjeseci po-skupila
hrana oprema i radna sna-ga
Cijene će se povisiti već prema
tome kako Je klasirano pojedino
odjeljenje Povišica stupa na snagu
15 oktobra
mnogo dolara nesmiju tu priliku
iskorišćavati za nametanje volje
ostalim narodima"
Vodja jugoslavenske delegacije
Kdvard Kardelj je rekao da samo
podunavske zemlje imaju pravo
rjeJavati odlučivai o podunav-skoj
plovidbi Najmanje imaju pra-vo
diktirati one zemlje koje tu
slobodnu plovidbu misle iskoristiti
u svoje sebične svrhe i na Štetu
drugih naroda Iza izgovora Brita-naca
i Amerikanaca kriju se na
Dalmatinski svećenici osuđjuju
NARODNIH SVEĆENIKA
Split 6 Okt — Na sjednici ple-numa
kotarskog odbora Narodnog
Fronta Dalmacije narodni sveće-nici
članovi plenuma kotarskog
odbora oStro su osudili rad nad-biskupa
Stepinca i visokog klera
katoličke crkve Predstavnik Na-rodnog
Fronta za okrug Imotski
fra Ivan Vuković rekao je u svom
željezničke kompanije
namjeravaju podig-nuli
cijenu
Ottawa 11 Okt — Udruženje
kanadskih željeznica traži poviše-nje
cijena prevozu za 30 posto Nji-hovu
molbenicu je primila federal-na
vlada sa napomenom da je cije-nu
prevozu potrebno povisiti jer
da su i radnici dobili poviiicu pla-će
za 10 centi po satu
Mada izjavljuje da je mol beni --
ca na proučavanju posebne komi-sije
koja će ispitati financijalni
dohodak željezničarskih kompanija
i ustanoviti da II je njihov zahtjev
za poviiicu "opravdan' Ministar
Rordon nije Još ništa rekao da li
bi takva povilica "mogla prouzro-čiti
inflaciju" Svakako vlada će
i ovima popustiti i dozvoliti povi-šenje
cijena ako ne baš za 30 po-sto
ali poviiiea će ipak biti dozvo-ljena
Koliko god željezničarske kom-panije
povise cijenu toliko će vise
plaćati narod za hranu i druge po-trebe
koje se prevoze željeznicom
Naročito će pokupiti poljopriv-redni
proizvodi koji se prevoze sa
zapada na istok
mjera za ekonomsku prevlast na
Balkanu Odgovarajući američko--
britanskom planu za kontrolu du
navske plovidbe Kardelj Je posta
vio zahtjev na američke delegate
da se Jugoslaviji povrati njezinih
200 brodova koje drže u svojoj
okupacionoj zoni
Na koncu interesantno jo napo-menuti
da niti jedna zemlja kroz
koju Dunav teče nije glasala za
predlog o "internacionalizaciji"
Dunava Sve su glasale protiv Ju
goslavenska delegacija je istakla
da se ona nemože složiti i neće pot
pisati niti jednog ugovora kojim
se ugrožava sloboda suverenitet i
nacionalna nezavisnost podunav
skih država
RIJEČ
govoru izmedju ostalog slijedeće:
"Današnji proces u Zagrebu ne
osudjuje crkvu nego osudjuje nje-ga
(Stepinca) jer ga njegova dje-la
optužuju Optužuju ga njegova
djela jer se prihvatio kraljevstva
zemaljskog i zemaljski narodni
sud mu sudi"
Sa velikim odobravanjem po-praćen
Je i govor pravoslavnog
sećenika Milana Mačure Zatim
je govorio katolički svećenik iz
Metkovića don Vinko Itubler ko-ji
je pored ostalog rekao:
"Pitamo se zašto visoki kler ni-je
uz svoj narod zaMo je bio sa
ustajama i okupatorima zaito taj
visoki kler danas radi na tome da
se povrati staro doba zašto viso
ki kler ne osjeća današnje novo
doba koje je nastalo? Zato jer
ono neće braniti interese i slobodu
crkve nego brani svoja imanja I
svoje posjede Nama narodnim
svećenicima koji smo izlagali
opasnosti svoje živote nije nam
do imanja već samo do boljitka
naiih naroda jer kad naim naro-dima
bude bolje kad naši narodi
budu sretni i zadovoljni onda će i
nama svećenicima biti dobro
"Želim naglasiti da mi narodni
svećenici i dalje ostajemo u liniji
Narodnog Fronta i da osudjujemo
vioki kler i sve svećenike koji su
se svrstali u protu-narod- nt front
zajedno sa reakcijom"
Osudjujući protu-narod- ni rad
visokog klera fra Pile Vuković iz
Sinja je rekao:
"Ja poštujem svoju vjeru Ja po-Muj- em
predstavnike crkve ali kad
se radi o ličnosti pa bio to i sam
nadbiskup Stepinac onda neka od-govara
za svoja djela"
Sudjenje
Steplneu
ZAVRŠNA RIJEČ STEPINCA
PAVELIĆ JE ODRŽAVAO VEZU SA KATOLIČKIM EPISKOPA-TOM
NA ĆELU SA STEPINCEM I DJELOM REAKCIONAR-NOG
VODSTVA HSS NA ČELU SA MAČEKOM
£ Isvni tužior 10 nroritnn onainnlni nlrt nrpHpiipHnilrn usfn- -
DEMOKRATSKA
SATURDAY
BOLNICE
ške vlade Nikole Mandića od 13 marča 1945 u kome se go-vor
c potrebi sastanka svih katoličkih biskupa na čelu sa nad-k- i
k ~m Stepincem radi davanja jedne izjave u kojoj bi se ji "divljaštvo boljševičkih bandi na hrvatskom državnom
području" U ovom dokumentu točno se odredjuje na koji će
r ~ pojedini biskupi iz raznih krajeva doći u Zagreb a usta-Ck- cr
1 ukovniku Rukavini se povjerava dužnost da doprati
n-- ko r kupe na sastanak Javni tužioc čita dokumenat iz ko-Z- O
2 vidi da je ustaška vlada odobrila biskupima u vezi sa
ov - konferencijom novčanu pomoć od 100 milijuna kuna
v ' :vr t A 10c noziva zatim osudienoa Martinčića provincijala
t ir -- v seke provincije da kaže šta je njemu poznato o biskup--i
k nferenciji Martinčić odgovara da je biskupska konfe-- r - i bila naručena Po njegovom mišljenju nadbiskup Ste-- i
- -- : e organizirao biskupsku konferenciju zato što je htio
da -- pasi N D Hrvatsku Ovu izjavu optuženog Martinčića je
(r utna publika dočekala sa aplauzom Javni tužioc poslije
' a nosi četiri varijante biskupske poslanice koje je kon---r--r
o žef ustaške propagande Ivo Bogdan Iz uporedjenja
3 — vidi da je nadbiskup Stepinac u svoju poslanicu met-f- j
vp eno što su ustaše željeli Javni tužioc zatim čita niz
cir --r trna 1 pisama upućenih biskupima u vezi sa ovom kon-cr- er
om 1 od strane pojedinih biskupa nadbiskupu Stepincu
T konstantira da je ova poslanica djelo ustaške vlade i
n-ad- l: kupa Stepinca i pita Stepinca: "Što ima na sve to za
kan ati
"Na sve ostajem sasvim miran" odgovara Stepinac
P ::to je time preslušavanje završeno branioci su postavili
nok 1-k- o pitanja pa je predsjednik pozvao optuženog da da
C~ ' ndmu riječ
U svojoj završnoj rijeci koja je bila popraćena teatralnim
70 tima optuženi Stepinac je izjavio da se ne osjeća krivim
ni za jednu stvar za koju ga optužnica tereti Usprkos svih do-H- za
koji su se protiv njega nagomilali on je oprezno Izbjega
vao da govori o čemu konkretno Općim frazama pokušao je
da pnknje kako svoju zločinačku suradnju sa ustašama tako
1 svoj protiv narodni rad poslije oslobodjenja
Javni tužioc je nekoliko puta pozivao optuženog da go-vori
konkretno upozoravajući ga da jo on optužen za konkret-na
zločinačka djela i da stim nema ništa zajedničkog crkva
iza koje cn pokušava da se sakrije U svojoj završnoj riječi
Stepinac nije ništa govorio o križarima o svojim uskim vezama
sa ustašama o bliskoj suradnji sa okupatorima o svojim od-nosima
-- m ustaškim generalom Moskovom i optuženim ustaš-kim
pukovnikom Lisakom i o nizu drugih točaka optužnice
Svoj govor Stepinac je završio ponovnim ciničkim tvrdje-nje- m
da se ne osjeća krivim Poslije toga tužioc je konstanti-ra- o
da optuženi Stepinac u svojoj izjavi nije opovrgao ni jed-nu
točku optužnice i da nije imao ni smjelosti da se upusti u
odbranu od činjenica koje su u toku pretresa nepobitno utvr-djen- e
Jutros je sud prešao na saslušanje ostalih optuženika Prvi
je ispitan guardijan franjevačkog samostana u Zagrebu Krešo
Klemen koji jo u dogovoru sa ustaškom vladom sakrio u samo-stanu
36 sanduka zlata i raznih dragocjenosti koje su ustašo
opljačkali od svojih žrtava On se je branio da je ovo zlato htio
predati narodnim vlastima kad se završi Mirovna Konferenci-ja
Zajedno sa zlatom sakrio je i 2 kutije ustaških propagand-nih
filmova
Zatim je saslušan Fra Margetić Mamerto koji je vršio špi-junsku
službu za ustaše U svom samostanu on je skrivao rat-nog
zločinca Sulaja i nabavio mu lažne isprave U samostanu
je često održavao sastanke križarskih terorista Na tim sastan-cima
pravljeni su planovi za osnivanje centralnog odbora te-rorističke
organizacije koji bi povezao sve reakcionarne gru-pacije
u radu protiv narodnih vlasti Margetić je takodjer išao
na sastanke sa križarima na teren Zatim je Margetić opisao
kako se skrivalo zlato koje su ustaše predale franjevcima u 36
zapečaćenih sanduka — zlato u grobnici sakrili su on i fratar
Glavaš Radoslav Radili su to u najvećoj tajnosti kako ih nebi
(Prenos na str 4)
Jugoslavija traži da se povuče američka flota iz
grčkih voda i britanska vojska iz Grčke
OPASNOST PO MIR NA BALKANU PREDSTAVLJA DANAS
GRČKA — REKAO JE MOSA PIJADE
Pariz 11 Okt — Jugoslavenska
delegacija postavila je danas zah-tjev
pred Mirovnu Konferenciju
da se britanska vojska iz Grčke i
američki ratni brodovi iz grčkih
voda povuku
"Situacija je danas gora nego Je
bila ikada prije u historiji Ilalka-n- a
U Grčkoj se nalazi britanska
vojska a u grčkim vodama ameri-čka
ratna mornarica" — rekao Je
Moia Pijade To je stanje koje ne--
mogu i nikada neće pozdraviti na-rodi
Balkana pa ni Grčke Opas-nost
po mir na Balkanu danas
predstavlja Grčka Ona Je neprija-teljski
raspoložena prema svim
svojim sjevernim susjedima U
Grčkoj se nalazi na vlasti monar-ho-faiistič- ki
režim i dok on tamo
postoji nikada neće doći do boljih
odmA izmedju Grčke i njenih
sjevernih susjeda
Povlačenje američkih ratnih bro-dova
i britanske vojske — kale
Pijade — smirilo bi stanje na Bal-kanu
1 medju balkanskim narodi-ma
bi zavladalo povjerenje
Soyjetska delegacija se
vraća natrag
New York 11 Okt — Sovjetska
delegacija koja je bila na Trećem
Američko - slavenskom kongresu
vraća se u Sovjetski Savez rad je
nego da udovolji zahtjevu Siate
Dept da se registrira kao "stra-ni
agenti"
Brojni mitinzi koji im aakaMfti
preko cijele zemlje na kojima bi
trebala govoriti sovjetska delega-cija
opozvani su N'a tim sastanci-ma
u glavnom upriličenih po slo-venskim
organizacijama sovjet-ska
delegacija bi bila got
Ovaj neprijateljski stav ameri-čkog
državnog odjeljenja izntrao
Je duboko ogorčenje medju Ameri-kancima
slavenskog porjVkkt koji
su bili i ostaju glavna naga Ame-rike
u teškoj proizvodnji