Novosti, March 25, 1944

              wmmfa-s!$£im'zv&-
Sr
-- wf
mmmmmminmmnfm -P-PW niBli
Subota 25 marča 1944 NOVOSTI STRANA 3
1 - r'4
' '
A !V) DRŽAVA
fBLV MPj watr
I SNICA
l?8ftlyaca POTA
'TU
"5-t- 7u
3S&
Slika pokazuje dopisnicu iz oslobodjenog dijela Jugoslavije Adresi-rana
je na Vladimira Dedijera Vrhovni štab Foča Hotel Gerst Us-taški
biljeg je prekrižen a na njegovom mjestu je napisano: "Par-tiransk- a
Pošta" La Giiardia sla
vi Tita
UJEDINJENI ODBOR NA POSJETI KOD GRADONAČELNIKA
NEW YORKA
Raigranata djelatnost Ujedinje-nog
Odbora Južno - Slavenskih
Amerikanaca nailazi na sve veći
odživ američkih krugova Jedan
lijepi primjer rastućeg prestiža
Ujedinjenog Odbora je veliko in-tereeov-anje
gradonačelnika Nevv
Yorka La Guardije za njegov rad
La Guardija je stari prijatelj juž-noslavenskih
naroda još iz doba
Austro-Ugarsk- e kada je bio kon-zul
na Rijeci La Guardia uvijek
je zastupao tezu prijateljske sa-radn- je
Italije sa Jugoslavijom još
1942 govorio je zajedno sa g Sa-vom
Kosanovićem preko radija
talijanskom narodu apelirajući na
njega da se pridruži jugoslaven-skoj
borbi La Guardia je dobro
poznat u cijeloj Americi kao jedan
od najistaknutijih naprednih poli-tičkih
vodja
Prošlu nedjelju 12-o- g marta g
La Guardia pozvao je kod sebe
južno-slavens- ku delegaciju koja
je bila sastavljena od sljedećih
osoba: Louis Adamič predsjednik
Ujedinjenog Odbora i počasni
predsjednik Slovensko-Američko- g
Kongresa Zlatko Balaković pod-predsjedn- ik UOJSA i predsjed-nik
Narodnog Vijeća Američkih
Hrvata počastni članovi UOJS
A Sava Kosanović koji je i po
častni predsjednik Američko-Srp-sko- g
Vidovdanskog Kongresa i
Frano Petrinović koji zastupa Ju-goslavene
Južne Amerike te i taj-nik
UOJSA svest Strahinja
Maletić J načelnik štampe A Ri-zo- v
Prilikom to posjete g La
Guardia posvetio je jedan dio svog
sedmičnog radio-govo- ra viteškoj
borbi Narodne Oslobodilačke Voj-ske
i maršala Tita kojeg donosi-mo
ovdje:
Ima nekoje druge stvari na
mom dnevnom redu ali medjutim
imam danas ovdje nekoje veoma
drage posjetioce Hoću da vam ne-It- o
rečem o njima jer se'zanimam
sa stvar koja je ovu gospodu do-vela
ovamo Louis Adamič čuveni
američki autor čiju najnoviju
knjigu "My Natlve Land" mnogi
ite pročitali i došao je sa nekoli-ko
njegovih prijatelja koji su i
moji prijatelji Ova su gospoda iz
Hrvatske Srbije Dalmacije Crno-gor- e
i Slovenije Da su svi zajedno
u New Vorku to nije neobično Ali
Rij tako davno kada bi se bilo
smatralo veoma neobično da s
ovako svi zajedno nadju na istoj
mteiji u hjihovoj rodnoj zemlji
Znate narod Jugoslavije je "just
fine folk" Jednostavan puk koji
ne traži mnogo Taj narod ima
izvrstan obiteljski život koji ljubi
i štuje Boga Ja sam živio medju
tim ljudima kroz četiri godine kal
sam bio u konzularnoj službi —
pred svojih četrdeset godina Tada
su oni bili podijeljeni Habsburzi i
Romanovl koji su imali svoje upli-ve
na Balkanu držali su ih razdi-jeljene
Oni govore jedan jezik a
u njihovoj vjeri je vrlo malo raz-like
Oni u vrijedni radnici Ja
nisam nikada mogao razumijeti
kako je ikada bilo moguće dinasti-čkim
intrigama da ih drže razdi-jeljene
Svi smo se nadali da će
poslije prvog rata kada je Jugo-slavija
bila ustanovljena to pita-nje
biti riješeno Ali europski poli-tičari
su vidili da je to plodna zem
Ija i oni su to pitanje držali otvo-reno
Sada su ovi ljudi sjedinjeni
Ova gospoda ovdje u mom uredu
peajetiii u me danas sjedinjeni u
uvjerenju da je pitanje Jugosla-vije
zajednička stvar za sve zem-lje
koje Jugoslaviju sačinjavaj i
Da političari m uvjek nastojali
da drše Jugoslavene na vratu Ta-lijanima
i Talijane ra vratu Jugo-slavena
To se mot raščistiti jer
bilja nema spora kojega razumni
Iju ne bi mogli riješiti Povod
svega ovoga je jedan čovjek —
jedan čovjek koji će raspaljivati
mašta svakog američkog djeteta
— ovaj čovjek što ga zovu Tito
Tito je veliki čovjek Mi zapravo
ne znamo mnogo o njemu Nismo
anali mnogo o njemu dok nije po--
lM v
HRVATSKA
?&£-#-
jHHK liju VtHI
čeo da kuša nebi li mogao nešto
započeti za radni narod u Hrvat-skoj
Mislim da je bio kovinarski
radnik Vidio je izrabljivanje svo
ga naroda i pokušao da za njega
dobije bolje plaće Naravskl vlasti
to nisu volile Bio je proganjan
tražen pronadjen i zatim nekako
isčeznuo
Vi znate što se dogodilo kada su
Jugoslaveni — i oni imadu tamo
Kvislinga kao što drugi imadu u
drugim zemljama — načinili spo-razum
sa nacistima i Talijanima
Well to nije dobro ispalo Ali ne
sretan narod nije čime imao da 30
bori baš ničime I tada ovaj čov-jek
Tito se stavio da osnuje voj-sku
Well to nije laka stvar — mi
smo ovdje morali potrošiti bilijune
dolara za to i uzelo nam je dugo
vremena — ali Tito je rekao da
mora imati topova i pušaka i da
će ih nabaviti Rekao je da će ih
dobiti od Nijemaca I tako petori-ca
su išli da ulove pet Nijemaca i
da uzmu njihovo oružje i munici-ju
Kada se vratiše išlo je na taj
način pet drugih Tako su dobili
deset pušaka i desetorostruku za-lihu
municije To se množilo i na
skoro su imali 500 Zatim su po-čeli
uzimati Nijemce a tada talco-dj- er
i Talijane upravo na stotine
Oduzeli im puške i municiju i pro-slijedili
borbom Ili li vjerovali da
na taj način i gerilskim ratova-njem
Tito je podigao vojsku od
mnogo hiljada ljudi? U stvari on
ima 250000 ljudi i žena u svojoj
vojsci po cijeloj Jugoslaviji Oni
dosta zabrinjuju naciste On sada
ima i dvije divizije Talijana koji
su e priključili njegovim silama
Ovo je zapravo najdramatskija po-java
čitavog ovog rata Oni su na
djelu i drže naciste u bijegu
Ne znam baš što je mišljenje
naše vlade prema Titu Volio bi
znati Propitkivao sam se unaoko-lo
ali izgleda kao da nitko ne zna
Ali znam da je Velika Britanija
veoma interesirana za Tita U
stvari oni su poslali jednu misiju
tamo Pred nekoliko dana čitao
sam u novinama da je premijer
Churchill poslao i svog vlastitog
sina Titu Kadi toga mislim da
su prilično mnogo zainteresirani
On je izazvao obožovanjc engleske
vlade Ja bi želio da naša vlada
izadje na vidjelo i jednostavno ka-že
"Tito ti si izvršio jedan dobar
posao mi smo za tebe" To bi
mnogo pomoglo
Znate li da su oni morali uzeti
od neprijatelja ne samo oružje i
municiju da se bore nego su osim
toga kroz dvije godine — čak i
sada to rade — vodili borbu bez
bolničkih pogodnosti i bez ljekar-ski- h
potrepština? Znate li da su
njihovi gubitci od rana veći nego
u bilo kojoj drugoj vojsci jer nisu
imali uopće nikakvih lijekova
ljude su operirali bez anestetičkih
srestava jer nije bilo ni etera ni
kloroforma ni morfiuma 111 ikak
vih sličnih potrepština? Preko dvi-je
godine su prolazili kroz te muke
Ne'to Ijekarskih potrepština im
sada dolazi zračnim prometom
Mi upravo ne možemo učiniti
dosta za taj narod Ne smijemo za-borav- iti kada rat svrši tko se je
borio Osim što je stvorio ovu voj-sku
iz ništa i ustanovio nešto no-voga
u ratovanju jer je počeo rat
uzimajuć oružje i zairu od nepri-jatelja
Tito je takodjer stvorio
nešto što će ja držim za uvijek
trajati On je okupio oko sebe sv
struje u Jugoslaviji Na one koji
nisu upućeni u Jugoslaviju to
tnoida neće napraviti velik utia'
Ali svakome koji pozna Balkan
balkanske prilike ta je činjeni
veoma veoma impresivna To i-s- koro
čudo Danas Mr Adamič
vam i vašim kolegama '"ja želim
reci da naš narod grada Nevv
Vorka pozdravlja i preko vm ša-ljemo
naše štovanje Titu i njego-vim
borcima muškarcima i žena
ma naglašujuć da oni predatav- -
ljaju istinski duh slobode i demo--
Narodi se bori i narodna
riječ će vladat u zemlji
Windsor Ont — U koliko nam
prilike dozvoljavaju većina nas
prati današnju situaciju i nagi"
promjene u istoj Mi to činimo pro-sto
zato pošto znamo da su ovo
odlučivajući dani naše budućnosti
i da se u ovim danima radja ravno-pra- v
nost i sloboda naroda A u ob-ratnom
slučaju (što nemislim da
će se dogoditi) ako bi fašizam za-vladao
svijetom čeka nas tuga i
žalost robovanje i gladovanje ne
samo nas nego cijelo čovječanstvo
Ovdje želim u kratko iznesti što
pojedine novine pišu "Windsor
Dailv Star" od 13 marta ove god!- -
ne donosi slijedeću vijest:
"Instanbul March 13 — Dopis-nik
turske novine Aksan javlja iz
Budimpešte prošle subote da ma- -
djarske novine javljaju o pregovo-rima
o miru izmedju Nijemaca i
Draže Mihajlovića ministra rata u
vladi kralja Petra u Kairu Budi-mpeštanska
novina Magvar Mem-z- et
iznaša pored uslova za mir
takodjer i plan o suradnji protiv
maršala Tite vodje jugoslavenskih
Partizana"
Ova kove i slične vijesti čitamo
dnevno iz raznih kanadskih i ame-ričkih
novina o izdajstvu Draže
Mihajlovića I ja vjerujem da su
se već i vrabei na krovovima uvje-rili
da je Draža Mihajlović izdaj-nik
slobodoljubećeg naroda a ka-mo
da se nebi ljudi zdravog razu-ma
Sada u kratko da vidimo što piše
Nevv York Times od 12 marta Tu
se kaže da je kralj Petar došao u
London gdje da je sa nekojim svo-jim
ministrima izradio nekakvih
8 točaka po kojima bi trebalo doći
do mira izmedju Draže i Tite Up-ravo
na nekoje od tih točaka ja se
i želim osvrnuti Ali prije nego
predjem na stvar moram reći i to
da je većini od nas poznato da je
protu-narodn- a Purićeva vlada vi-djela
da njihova ladja tone u du-bine
iz kojih nikada ntće vidjeti
sunca
Dotrčali su u London i tamo je
kralj Petar u suglasju sa svojom
protu-narodno- m i izdajničkom vla-dom
napisao tih 8 točaka po koji
ma da se napravi nekakvo lažno
primirje izmedju maršala Tite i
izdajnika Draže Mihajlovića i da
se podjeli teritorij Jugoslavije iz-medju
Tite i Draže
U prvoj od tih točaka se veli:
"uspostavite privremene militarne
(demarcation) granice u Jugosla
viji" Dodjeljuje se Draži Mihajlo-vić- u
svu Srbiju i Crnu Goru a
maršalu Titi ostale dijelove Jugo-slavije
U drugoj točki se kaže: Niti
maršal Tito a niti Draža Mihajlo-vić
kao ličnost nemogu biti priz-nati
po Saveznicima nego da bi
oni bili kao vojni komandanti u
tim dijelovima Jugoslavije Jedan
u istočnom a drugi u zapadnom di-jelu
Evo braćo Srbi Hrvati i Slo-venci
kad ovo sve saberemo što
k racije Mi se svi nadamo da on
što Tito njegovi ljudi i žene čine
da će biti u potpunosti ocijenjeno
i nagradjeno kada se rat dokonča
i kada se sudbina Europe bude iz-gradjiv- ala
Poslije radio-govor- a južno-sla- -
venska delegacija ostala je preko
sat kod gradonačelnika u razgovo
ru o situaciji u Jugoslaviji
Posjeta ove delegacije a naroči-to
La Guardijine riječi o Titu bili
su popraćeni sa komentarima u
svim većim njujorškim novinama
Stime je Ujedinjeni Odbor još vi-še
doprineo da američku javnost
upozna sa pravim stanjem u Jugo-slaviji
Iltie ruL dStek
VFV TVNfa JliaatHHHHttBaHHHHHHHBaHHHHHHHHHHHHHHHHtatt£BaHHV
„ j#Y
Ova roba prikupljena je na jednoj
SSSR Neka nam rad ukrajinskih
ćemo naći'' Naći ćemo ovo da kraij
Petar i njegova protu-narodn- a
vlada predaju svoj srpski i crno-gorski
narod krvožednom fašizmu
i to bez pitanja naroda svoga Da-nas
kad već svatko zna a za to
ima stotine raznih dokaza pa i
sami njegovi dokumenti jasno go-vore
da je Draža Mihajlović sa
Hitlerom i njegovim satelitima a
protiv Saveznika i protiv Narodne
Oslobodilačke Vojstce u Jugoslaviji
sa kojom u više slučajeva sudjelu-ju
u borbi i američki i britanski
vojnici i časnici
I kad kralj Tetar i njegova vla
da daju svoj narod tome izdajniku
Draži to znači isto kao da ga daju
Ilitleru da i dalje nad njih pro-vodi
tiraniju i nataplja našu zem-lju
krvlju našeg naroda To bi tako
upravo značilo ali na to ima da
reče svoju narod srpski i crnogor-ski
U drugoj točki kaiu da Tito kao
ni Draia nebi smjeli biti priznati
po Saveznicima kao komandanti
na Balkanu Eto braćo i opet ti
zagovaratelji neprijatelja našega
uporedjuju Dražu sa Titom Dra-ža
je cijelo vrijeme od kada je Ju-goslavija
pregažena tajno ili jav-no
bio u službi neprijatelju i iz-davao
svoj narod Sada oni hoće
da ga usporede sa Titom koji je
za to vrijeme smrtonosne udarce
zadavao fašizmu i komad po ko-mad
zemlje istrgavao iz pandža
neprijateljskih i čije su se zasluge
dugo vremena pripisivale izdajni-ku
Mihajloviću po tim istim protu-narodnim
i izdajničkim elementi-ma
koji i sada podržavaju Dražu
Pa i pokraj toga što danas već ci-jeli
svijet zna da je Draža sura-djiva- o
i suradjuje sa fašističkim
okupatorima Sada ta pokvarena
gospoda hoće da se Dražine zloči
ne protiv naroda — i Titine zas
luge za narod — jednako plaćaju
Ali ne ne tako gospodo! Niti su
jednako radili a niti će im se jed-nako
plaćati
Eto tu oni javno kažu da se
oduzme svako priznanje kod Sa-veznika
našemu junačkom narodu
i njegovom maršalu Titi i da se
da ili u najmanju ruku usporedi
sa onima koji su ostavili svoju
zemlju i svoj nezaštićeni narod i
sada se nasladjuju sa raznim luk-susi- ma
po gradovima izvan Jugo-slavije
Svaki onaj bez razlike kakovu
kapu nosio na glavi ili što sanjao
u svojoj glavi koji se usudi i ka-že
da treba da Ima zaslužnije
mjesto ili glavnu riječ danas ili
sutra ili poslije po svršetku rata
od onih koji prolijevaju svoju
krv gube svoje živote na teritori-ju
Jugoslavije i danas zadaju te-ške
udarce neprijatelju 1 čiste svo-ju
zemlju od one gamadi svaki
takav čini zločin I neprijatelj je
svoga naroda
Mi svi već danas možemo biti
potpuno uvjereni tla će oni koji
se danas bore i poslije rata znati
upravljati sa svojom zemljom i
svojom sudbinom I oni trebaju da
imaju glavno mjesto i vode glav-nu
riječ u zemlji svojoj i izvan
granica njezinih
Oslobodilačka Narodna Vojska i
Partizanski odredi pod vodstvom
maršala Tite i Ribara uzeli su
sebi lozinku: Smrt fašizmu! Slobo-da
narodima! Pod tom lozinkom
oni će u zajednici sa svim narodi-ma
Jugoslavije stvoriti novu ja
ku istinsku i demokratsku Jugo
slaviju U kojoj će imati jednako
pravo: Srbi Hrvati Slovenci i os
tali narodi koji će živjeti na teri-toriju
Jugoslavije
Ceo šaban
m
DALMATINCI BR00K-LYN- A
ZA PARTIZANE
Brooklyn N Y USA — Na 1D
februara priredili imn zajednički
večerinku u kojoj su uzela učeića
društva: IVO "Jadran" društvo
"Sloga" mjosta Ugljan žensko
društvo IU'O i klub "Premda"
Večerinka je bila u svrhu pomoći
našim hrabrim Partizanima koji
se bore u brdima rase stare do-movine
i na našim otocima Plavog
Jadrana od kuda mi dolazimo koji
smo pripremili ovu večerinku
Mi Dalmatinci u Brooklvnu sto-ja- li
smo uvijek u prvim redovima
za slobodu i pravdu za koju se je
narod borio A danas kada se ista
borba vodi u našim rodnim mje-stima
i oko naših kuća mi obeća-jem- o
našoj braći i sestrama da će-mo
snjima biti i ostati do pune i
konačne pobjede Mi obećajemo
maršalu Titi da ćemo biti s njim
koliko i sa našim narodom Stoga
razloga radimo i radit ćemo da
naša stara domovina postane što
skorije slobodna Mi vjerujemo (da
će naš narod pod vodstvom nove
Narodne Oslobodilačke Vlade —
pod vodstvom maršala Tite i Ri- -
bara ' - Jednom za uvijek zbaciti
okove i tiraniju ™i kojom je na-ša
stara domovina trpjela gorke
muke kroz više stoljeća Mi poziv-Ijem- o
sve narode iz Jugoslavije
da pokažu svojim radom ostalim
narodima da smo složni i da zna-mo
što hoćemo te da smo sposob-ni
sami sobom vladati
U ime društava mi se najljepše
zahvaljujemo svoj braći i sestra-ma
koji su se odazvali našem po-zivu
kao i onoj braći koji su svoj
dio dali prem da nisu mogli biti
prisutni na istoj večerinki
Za uspjeh iste večerinke najljep-ša
zahvala ide bratu Jakovu Kun-bur- a
koji je najviše radio za us-pjeh
iste i poslije zabave radio da-lje
i sakupio lijepu svotu novaca
Takodjer zahvala ide braći B Sta-ni- ć
i M Berak koji su cijelu ve-čer
neumorno u kuhinji radili ka-ko
bi svi gosti dovoljno jesti imali
Konačno je hvale vrijedan rad cje-lokupnog
zabavnog odbora koji su
pripremili sve tako da naša veče-rinka
dobro uspije
Na istoj večerinki bio je govor-nik
Anton Gerlak koji je u svo-jem
kratkom ali jezgrovitom go-voru
ocrtao borbu Ujedinjenih Na
cija kao i borbu naših junačkih
Partizana koju predvodi naš hra-bri
vojskovodja maršal Tito
Braćo i sestre mi u Brooklvnu
obećajemo da ćemo raditi svim
našim silama da se uništi nacizam
i fašizam te da se jednom za uvi-jek
ovaj svijet uredi da svi narodi
budu živjeli u slogi i bratskoj za-jednici
Sva ona braća koja žele da po-mažu
u ovoj borbi neka pošalju
svoj doprinos na dolje naznačenu
adresu a njihova imena biti će
objavljena preko štampe
Uspjeh ove naše večerinke bio
je iznad svakog očekivanja Ukup
ni primitak bio je $190540 Izda-tak
oko pripreme večerinke $270-9- 0
Čistog novca ostalo $109444
Novac je pohranjen u banku dok
se stvar uredi i direktan put za
slanje pomoći otvori Svaki onaj
tko želi pomoći neka novac šalje
na tajnika:
Jakov Kunbura
1330—82 St
BrookI)n NV
POTRAGA
Tratim moga prijatelja Ambro-za
Brajac koji mi se već nije javia
dugo vremena Mislim da se nalazi
negdje u okolici Montreala Molim
čitaoce Novosti da ga opomenu m
ovu potragu ili ako sam naidje ne-ka
mi se javi na adresu:
Mike Bobuš
364 Stuart St
Sarnla Ont
iMi JSšm jfSSb
V "llHPHi aflaaHHHHHHHaBaVBaSdlO
ttjj I "J Wv? v ?feJl Jl ss 7?1lBPrr'T Sr I
zabavi žena ukrajinske radničke organizacije u Toronto za narod u
žena bude primjer u našoj kampanji za pomoć narodima u JuriI
O poteškoćama kroz ko-je
smo prošli
Hamilton Ont — Radničke or-ganizacije
koje stoje na zdravim
temeljima uvijek su u procesu
razvitka bez razlike pod kakvim
okolnostima one živjele Naš rad
nički pokret u Kanadi bilježi svoj
vrlo teški razvitak Utemeljitelji
ovoga pokreta sjećaju se mnogo
gorkih dana putujuć od mora do
mora od grada do farme od rud-nika
pa do šumskih naselja i kem-p- a
tumačeći radnicima potrebu
radničkih organizacija
Nisu bile poteškoće toliko u to
me što su ovi ljudi putovali više
gladni nego siti poderani I bosi a
još manje poteškoće bile su sa rad-nicima
razgovarati upućivati ih u
radničke organizacije pa i ako on-da
većina nas nismo mogli razu-mjeva- ti
odmah vrijednost tih or
ganizacija i potrebu stupanja u
njih No to su bile manje poteško-će
koje su radnici brzo savladali
Iskreni i pošteni radnici i radnice
i ako oni nisu odmah upućeni u rad
e %{! U nniuntiUnai trt — — I _ (_" " "''-- - ' " —
P°ignu Jer njihova Je svijest či
sta koja im omogućava da brzo
razvijaju svoje znanje u radničkom
pokretu Radnici 1 radnice se brzo
uče i razvijaju Ali kroz ovaj raz-vitak
radničkog pokreta u izgrad-nji- h
svojih organizacija i vodstvo
pokreta i članstvo kao cjelina nai-laze
na dvije velike poteškoće ko-je
udaraju po pokretu: jedna od
vremena na vrijeme a druga ne-prestano
Prvo je to što se vladajući kru-govi
više puta obaraju na radnički
pokret zabranjuju njegove novine
babaju u podzemlje njegove orga-nizacije
zaplijenjuju njihovu imo-vinu
zatvaranju ili proganjaju
njihovo vodstvo tako da radnički
pokret preživljava uvijek jedne
udarce za drugima Kad bi recimo
sve ovo doživljavali pokreti ko
nemaju zdravih temelja i novina
koje nemaju potpore u narodu oni
bi se raspali kao kuća od karata i
nikad se više nebi pokretali Ali
radništvo koje je pronašlo i uvidja
jedini ispravni put u svome pokre-tu
ne samo da se neda uplašiti
već se sve više jača i uzdiže bez
razlike kakve se mjere protiv nje-ga
poduzimale Organizirano rad-ništvo
stoji kao klisura na braniku
svojih prava
Druga su poteškoća radništva i
njegovim organizacijama napadi
reakcije sa sviju strana putem pi-sanja
preko štampe i lažnim pod-lim
i zlobnim ogovaranjima upere-nim
protiv radničkog pokreta Pro-tiv
njegovog vodstva protiv radni-čkih
novina protiv radničkih uni-ja
štrajkova demonstracija pro-tiv
naprednog pokreta Jugoslavije
protiv Sovjetske Unije protiv špa-njolskih
dobrovoljaca Klevećući
radničke vodje da su pokrali nov
ce prevarili kupili velike kuće
kolektaju pećake neće da rade I
stotinu sličnih čud3 Da upravo
poštena osoba ne može zamisliti
što otrovan jezik može da izbrblja
i zlobna ruka napiše
Iza ovoga dolazili su lokalni su-kobi
I napadi koji su nekada mno-go
teii Jer ono ito piše razna
reakcionarna štampa — sada naz-vana
fašističkom — mnogi od na
ših radnika nisu imali priliku da
je pročitaju pa nije mogla toliko
djelovati nan jih Ali lokalni napa-di
tj lični napadi mnogo su teii
Tu se radnici sukobljavaju sa kom
panijskim puzavcima ulizicama
gončinima i štrajkolomcima sa
mjesnim policijskim douškivačima
i špijunima Po tim gadnim stvo-rovima
radnici su tuiakani kod
kompanija basova i mjesnih vla
sti radi aktivnosti u radničkom po-kretu
Zbog ovoga mnogi je naš
radnik ostao bez komadića kruha
rsa svojom obitelji a mnogi izgu--
I bio zdravlje i život vozeći se te-retnim
vozovima preko Kanade u
potrazi za radom i kruhom Ogo-varaju
se i pokušavaju omesti i
sabotirati razne zabave i rad or- -
' ganizacije i ako je njihov rad od
koristi cjelokupnom našem narodu
Sve se to čini sa namjerom kako
bi se otežao i suzbio rad i napre
dak radničkih organizacija i rad-nici
og pokreta uopće Sve ove i
mnoge slične stvari bile su i jesu
gorke i teške za nas
Ali radnički pokret kao cijelina
daleko se je uzdigao sa svojom svi-ješću
i razumjevanjem svoje uloge
i dužnosti da danas kad mi tu
sliku gledamo pred sobom a ratu-mjevaju- ći
današnje stanje rata
strašne i teške dogodjaje u našoj
staroj domovini i širom svijeta
uopće mi prelazim? i zaboravlja-mo
te stvari pa da su još i tete
i r pred nama su mnoiro teta pi-tanja
i veće duinosti
Kad mi postavljamo na dnevni )
rod pitanje jedinstva sloge i za-li
dnićke suradnje onda se pojav- u
ljuju pojedini članovi pokreta i iz-našaju
gornja pitanja pred sobom
pred drugima I onda katu da
kako mi motemo zajednički radi-ti
nakon su nam tolike nepravde
činjene? Oni jo ne vide da je to
medju nas bilo ubačeno po najna-tražnij- oj
reakciji koja bi i danas
htjela i pokušava istim načinom
slutiti se
Ja ću probati na ova pitanja od-govoriti
sa dokazima onakvim za
koje mislim da će biti najubjedji-vi- ji Ja sam naveo ovdje jedan dio
tih neugodnih stvari koje su ae
odigravale medju našom emigra-cijom
i koje su bile dnevna pojava
izmedju nas a usporedit ću Ih aa
dogodjajima u Jugoslaviji koji su
danas tamo i koji su bili pred ne-koliko
godina
U Jugoslaviji skoro od kako ona
postoji vladala je crna reakcija
Radnički pokret i sve napredne mi-sli
i ideje bili su stalno proganja-ni
Pored toga vodjena je politi
čka borba izmedju partija i grupa
l te borbe ne samo da su stajale
neuspjeha u obaranju reakcionar-nih
režima i preuzimanju vlasti po
demokratskim partijama već ih je
to koštalo i mnogo žrtava Komu-nistička
Partija Jugoslavije Ugu-bil- a
je na stotine svojih najboljih
članova Na hiljade njih bilo Jo zat-varano
tučeno i proganjano I to
sve zbog toga što je bilo neelogo
medju radničkom klasom i nije
bilo suradnje izmedju radničke
klase i drugih narodnih demokrat-skih
stranaka i grupacija
Ali sve te žrtve koje su pat
prije današnjih dogodjaja nisu
mogle spriječiti maršala Titu i
Komunističku Partiju da ide u
zajedničku borbu sa svima onima
koji su voljni da se bore protiv fa-šizma
bez razlike kojoj političkoj
vjerskoj ili nacionalnoj stranci
pripadali Sve što je bilo prije u
Jugoslaviji bilo je sve manjeg
značaja od današnjih dogadjaja i
borbi U današnjim borbama Jugo-slavije
koju naša braća vode ri-ješa- va
se sudbina našeg naroda I
naroda čitavog Balkana Pa bal
zato se i je narod ujedinio u za-jedničkoj
borbi pod lozinkom:
Smrt fašizmu a sloboda narodu!
Mi ćemo nastaviti putem kojim
smo pošli i riješavati ćemo pita-nja
tako kako će biti od koristi op-ćoj
narodnoj stvari bez razlike ko-joj
stranci organizaciji ili narod-nosti
pripadali Mi ćemo proslije-diti
putem složne braće i u toj slo-gi
donašati naš prilog koliko na-šem
narodu u rodnoj grudi toliko
i savezničkoj stvari uopće
I mi smo takodjer bili po neka-da
pogrešni No ali danas niai
više vremena da se te pogriješke
ispravljaju nikojim drugim putem
osim da ih odstranimo i zaboravi
mo a da svi zajednički kao pčele
poradimo na ovoj prvoj i najsve-tijoj
dužnosti za pomoć svome vla-stitom
narodu da se oslobodi
Ivan Linardić
Još samo dvojica nisu
pretplatnici kod njih
Kamloops II C — 2elim da
vam se javim sa par riječi Primio
sam kalendare sa Titinom slikom
i sve rasprodao a ovdje vam ša-ljem
novac za njih U ovom mje
stu nema mnogo našeg naroda
Mogu vam reći da sam pretplatio
skoro sve na našu novinu Novosti
Još su ostala samo dvojica 2a ko-je
ja znam da nisu pretplatnici
Uvijek gledam da i njih dobijem a
naše kolo Većinom ru ovo sve far-meri
koje je teško dobiti da M
pretplate jer su siromašni i ne-maju
uvijek novaca kraj sebe AH
svejedno dobio sam četvoricu oI
njih koji sada rado čitaju nosu
novinu i ponovno su obnovili svo-je
pretplate
Kada sam ja u ranijim godina
ba dobivao "Borbu" i poslije "Slo-bodnu
Misao" oni nisu htjeli ni
čuti za nju Bojali su se "komuniz-ma"
a još više bojali su se ako
dozna "šiper" — koji od njih ku-puje
povrće — da čitaju radničku
novinu da neće više od njih niSti
kupiti Dakle posta rat i ću Se da jol
ovu dvojicu pretplatim A sad za
ovaj puta dosta Primite mnoga
pozdrava
Stanlev PavlaKović
ISPRAVAK
U Novostima broju 4S1 a a
članku pod naslovom "Hvala vara
za vašu pomoć Edinosti" pogreš-kom
atoji da je suprug Vere Ma-rohn- ič
Slovenac Tamo atoji "
pa nošto je moj suprug Slove-nac
" a trebalo bi da stoji: p3
je moj suprug Hrvat a Ja
Slovenka to sam i ja uzela učeaća
kampanji itd Drugarica Vera Ja
rodom Slovenka a njezin supraa
Mamhnić Hrvat Molimo drugari
cu Veru i njezinog supruga da nam
na ovoj zamjeni njihovih nacional-nosti
oproste a druge da prime na
znanje — Ur
1