000780 |
Previous | 9 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
ии
.
m
i
m
m
;W
ЋMI
't'
ihfl'I('ll
n
ii
,1
i;
if.
:
!
PiSe
ANTsON KOSTELAC
Mlihiste na Gackoj
Na povratku do hbtela, gdje smo
bili ostavili auto, u sijedokosoj,
рипабкој i starijoj zeni nisam
prepoznao nekadaSnju tetku Kati-c- a, prljateljicu obiteljl s 6ijom
djecom sam takoder drugovao.
Razgovarali smo kratko, preko
seoskih taraba, i sjetio sam se
hjenog glasa, mladenadkog i nje2-no- g
i otisao sam ne smogavSi
snage da joj zahvalim na brojnim
poklonima — otisao sam, a dio
mene je ipak ostao tu, dio 2ivota
nalik na san, naf zubor potok'a.
Matice iseljehika u Beogradu
Krajem maja bio sam gost
Matice iseijenika Srbije i Matice
iseljenika grada Beograda, gdje
sam,.u razgovorima i raznim posje-tam- a,
proveo skoo tjedan dana.
Matica iseljenika Srbije ima svo-j-e
prostorije'U jednoj viSekatnici u
NuSi6evoj uiici, samo nekoliko
koraka od Terazija, a u torn, starom
dijelu Beograda, smjeStene su i
1пабе mnoge vaine ustanove, pa
izmedu ostalih i Tanjug.- - Boravio
sam- - tu kratko vrijeme pet godina
-- ranije, pa sam poneStp i prepoz-nao,
dok ne'bih mbgao re6i isto i za
osoblje matice. Od syiju njih — jer
svakako lma'1 hpvih 6inovnika —
poznavao sam dra Коби ЈопбЈба, a
u Matici grada. Beograda Branka
Rayica, i, naravno, podasnog pred-sJ$dni.k- aB
fvHS.iL bivseg Jseljejiika
Stevu Serdara.
Svi su mi biii na uskizi tih neko-liko
dana, a'posebno urednik "Zavi-баја- ",
mjesednika koji izdaje mati-c- a,
Nikola Korbiitovski. Oh je
ulozio mnogo truda da, prema
pfogramu koji su bili pripremili za
mene, pode sa mnom i obavi
potrebne uvertire, i da istovremeno
obavlja svoju duinost. To je i inade
slu6aj na maticama, gdje, posebno
jNastavak sa st. 1)" l 4
Jugosloveni, cestitam vam roden-d'a- h
vase stampe! J
Naravno, bio je burno pozdrav-Ije- n
po gostima i stalno prekldan
aplauzima dok jo Izgovarao svoju
poruku:
;fy_ Dragi mojij svi redom, cenlte
svoju zemlju Kanadu. Certite Jugo-slav!
ju. Cuvajte dostojanstvo Jugo-slavij- o. finite to posebno radi
syoje dece... da bi mogiaiznatl ijsr
svoj pocetakS
: Miroslav je zatim upoznao prisu-tne
sa "Mahovinom", pjesmom
koju je napisao po dolasku u
Kanadu. To je bila jedna zelja kpja
rmu.se ispUnila. Pjesma je, naime,
prevedena na engleski i odstampa-h- a
u torn
u knjizici sa 32 strariicei ii izdanju
u sezonl, dode i prode bezbroj Ise--.
Ijenika i drugih posjetilaca s koji- -
ma treba porazgovaratl, pokazatl
im grad, dati informacije, poci na
гибак ill ve6eru.v
Pored Steve Serdara tu sam
nekoliko puta vidio i Luku. Markovi-6- a,
bivseg iseljenika iz .Austral I je,
kao i Vasilija Mrakovi6a, blvSeg
iseljenika iz Kanade. Vasilj, kojeg
poznaju neki na§i stariji iseljenici,
dosao je u Kanadu 1927. godlne, a
od 1932. do 1948.- - zivio je u
Thunder Bayu (tada Fort William i
Port Arthur) kad se vratlo u domo-vin- u.
Na matlcu u Beogradu navra-ca- o
je tih dana i Dujo Bo2ihovi6,
iseljenik iz Australije, koji mi je
malo рг1бао o "Na§im novinama"
§to se izdaju tamo. Upoznao sam u
Beogradu i Mirka Horvata, ihterbri- - . gadistu Iz Spanjolske, koji se bprio
u bataljonu "Dimitrov" i tako pbz--"
navao dosta naSih dobrovoijaca s
ovog kontinenta, a izmedu ostalih i
Mirka Markovlda.
Nego, i naovim maticama moze-t- e,
kad god dodete, doJivjeti svijet
u minijaturl, пагобИр prilikom ise-1јеп!б- ке
nedelje, koju ove dvije
matice organiziraju svake godine,
kad se tamo sliju ljudi sa svih
straha svljeta, pa se nadete u situa-ci- ji
da jedva reglstrirate dojmove I
mjslite -- o dalekim horizontima i
zemljama koje znate samo pd
imenu ikoje, najverojatnlje, nlka-d- a
ne6ete vidjetl a Ipak vam
postanu bliske, nekako prisutne, i
jos" dugo vrernena kasnije maState
o tome. j ? oi i
Beograd kroz vjekove
Glavni grad SFRJ i SR Srbije,
Beograd, takoder je odlikovan Or-deno- m
narodnog heroja, za otpor
okupatoru I doprinos копабпој
pobjedi nad faslzmom.
Beograd je 1пабе gradska zaje-dni- ca
opcjna (ima Ih 14), posebna
samoupravna dru§tveno-polit!6k- a
zajednica. Na svom Slrem podru6- - Vece mladosti
komparativnom5prijevodu
(Na§ih novina", sa uvodom atitora
i ilustracijama na§eg slikara u
Torontu Miroslava Ne§lca. Stam-pan- a
je u 10 hiljada primjeraka i sve
je bilo uradeno u roku od nekoliko
dana, sto je шодибе postldi samo
ovdje, priznao je i sam autor.
O nasem cljenjenom gostu bit 6e
jos govora na stranlcama "NN", a
zasad dodajamo da se, zahvaljuju-- 6
njemu, jedan dio ove vo6erl pret-vor- io
u pravo knjizevno ve6e, Jer je
poslije njega nastupio 6itav pjesni-6- ki
"baraz".
Najprije je nastupila suradnica
"NN" u makedortskoj strani Blaga
Dafovska, koja je na makedonskom
recitirala pjesmu "Irna Vdna zena".
Zatim je Sime Negro, takoder nas
suradnlk, proditao svbje- - stihove
ju — od oko 2,400 kvadratnih kilo-meta- ra
— grad ima blizu 1,400.000
stanovnlka. Na uzem podru.6ju ima
oko 1.060.000 stanovnlka. Srbl
б!пе 85 posto njegovog stanovniS-tv- a,
all tu five i brojni predstavnicl
svlh naroda i narodnosti Jugosla-vij- e:
oko 30 hiljada Crnogoraca,
skoro isto toliko Hrvata, preko 15
hiljada Makedonaca, blizu 10 hilja-da
'Albanaca, oko 8 hiljada Slove-nac- a
ltd.
Na osnovu arheoloSklh nalaza,
prvo naselje na podru6ju dana§-nje- g
grada postojalo je u mladem
dobu, pet hiljada godina prije nove
ere. U tre6em vljeku prije nove ere
keltsko pleme Skordici osnovalo je
grad Singidunum, a u desetom
vljeku Singidunum se prvi put
spomlnje danas~nJirn-imenom- .
Linija'Save I Dunava bila je vise
od dvije hiljade godina granica
izmedu razli6itih, niedusobho su-protstavljenihcivili- zacija:
u starom
vijeku je to bila nemima granica
izmedu rimske Imperije i naroda
ШШтШШШМтмМшШШшШшк
"Cestitka naprednoj stampi". Jos
jedna nasa suradnica, Jelena Gav-rilov- ic
iz Toronta, procitala je
potom stihove posvecene Mirosla-v-u
Anti6u. "Stihove "Pomeranija",
kao i odlomak "Vojvodine", poeme
Miroslava Antica, recitirao je Ouro
Maljkovic-Petkovi- c.
Svi --su, bili burno
pozdravljeni.
U nastavku programa jos jednom
je nastupio ansambl "Izvor mlados-ti",
starija grupa, koja je izveia
splet vranjskih narodhih plesova.
Na pvoj zabavi smo imali i bogatu
tombolu, a prve dvije nagrade
dobili su Marija Kovac i Vojin
Grbid. To su biii bakrorezi koje je
"Nasim novinama" ppkionio drug
Peko Dmitrovic iz Toronta. Za
uspjeh tombole posebno zahvalju-jem- o
Mill LJubicic, koja je proda- -
n
Evrope I turskog carstVa. Za Beo
grad, б!ја je burna historija navela
Turke — koji su, sa kra6im preki-dlm- a,
bili u njemu od 1521. do
1867. godine — da ga nazovu "Da
el Diihad" (kuda ratova), otimalo
se preko, 6etrdeset raznih naroda:
bio je do temelja sru§en 38 puta,
bio je 1 centar Islama u -- Evropi i
glavni bastion feudalne Evrope u
borbi sa turskom emperijom. Za 23
vijeka svog posfojanja, Beograd je
1974. prvi put u svojoj historiji
napunio 30 godina slobode, bez
okupaclja I ratova.
Beograd Јпабе obiluje arhitekto-nski- m
historijskim spomenicima,
medu kojima se' posebno isti6e
tvrdava Kalemegdan, kojoj je ko-паб- п!
izgled dat prema na6iriu
gradnjevojnog in2enjera17. vijeka,
Vobana, dok osnove tvrdave potje-б- и
јоб iz rimskog doba. Painje
vrijedne su i gradevine iz turskog
doba, kao Dzamija i Amam, kao i
mnoge' zgrade, iz perioda obnove
samostalnog srpskog druStva u 19.
vijeku, prije svega Konak Kneza
МПоба u Top6ideru, Vukov i Dosi-teje- v
muzej i Kapetan MiSino zda-nj- e
— zgrada prvog sveu6ili§ta u
Srbiji. (Nastavit 6e se)
BEOGRAD — KALEMEGDAN
naravno,
vala srecke.
Za uspjeh ove zabave u cjelovi-tos- ti
zahvaljujemo kako posjetio-cim- a,
koji su nas zaista iznenadili,
tako i poznatim aktivistima koji su
radili, a to su: Anka, Zahid, Zika,
Rudi, Tanja, Aca, Bata, Tony i Dra-gis- a.
Hvala jos jednom svim umjet-nicim- a
koji su nastupili i ha taj
nacin nas pptpomogli, kao i prija-telj- u
Omeru Meikicu, koji je u
privatnom aranzmanu omogucio da
gosti mogu nesto zaloziti, praveci
"najbolje cevapcice i raznjice u
Kanadi", kako rekose mnogi gosti.
I konacno, ova nasa zabava, koja
je potrajala do kasno u noc,
protekla je u veselju, s naglascima
optimizma, cemu su posebno pri-donij- eli
mladi, a u torn duhu i treba
da se obiljezavaju godi§njice.
Anton Kostelac
I m.lic:b--410- 4 Phone. Off. 423-332- 1 I
I V .
Re$' 423-181- 7 si
fa L VJ ROOFING SERVICE j
J" PCS SHIS'CUiS & l-'I.- AT ROOFS '"' ~1
"
I ' 111 ГВЈЈ! HAl'USTROUGHIXG' J
J 55("OSBUKNAVj:. SillTI- - 101.TOHONTO.ONT. M4K.:U9,' "1
SU J
j
!,f . --rrgrrrcstgggssTOftt јццвјајзддквдаазаддијјм''' --—r.~ ——
s
ЈЛ
N
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, December 13, 1978 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1978-11-08 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000088 |
Description
| Title | 000780 |
| OCR text | ии . m i m m ;W ЋMI 't' ihfl'I('ll n ii ,1 i; if. : ! PiSe ANTsON KOSTELAC Mlihiste na Gackoj Na povratku do hbtela, gdje smo bili ostavili auto, u sijedokosoj, рипабкој i starijoj zeni nisam prepoznao nekadaSnju tetku Kati-c- a, prljateljicu obiteljl s 6ijom djecom sam takoder drugovao. Razgovarali smo kratko, preko seoskih taraba, i sjetio sam se hjenog glasa, mladenadkog i nje2-no- g i otisao sam ne smogavSi snage da joj zahvalim na brojnim poklonima — otisao sam, a dio mene je ipak ostao tu, dio 2ivota nalik na san, naf zubor potok'a. Matice iseljehika u Beogradu Krajem maja bio sam gost Matice iseijenika Srbije i Matice iseljenika grada Beograda, gdje sam,.u razgovorima i raznim posje-tam- a, proveo skoo tjedan dana. Matica iseljenika Srbije ima svo-j-e prostorije'U jednoj viSekatnici u NuSi6evoj uiici, samo nekoliko koraka od Terazija, a u torn, starom dijelu Beograda, smjeStene su i 1пабе mnoge vaine ustanove, pa izmedu ostalih i Tanjug.- - Boravio sam- - tu kratko vrijeme pet godina -- ranije, pa sam poneStp i prepoz-nao, dok ne'bih mbgao re6i isto i za osoblje matice. Od syiju njih — jer svakako lma'1 hpvih 6inovnika — poznavao sam dra Коби ЈопбЈба, a u Matici grada. Beograda Branka Rayica, i, naravno, podasnog pred-sJ$dni.k- aB fvHS.iL bivseg Jseljejiika Stevu Serdara. Svi su mi biii na uskizi tih neko-liko dana, a'posebno urednik "Zavi-баја- ", mjesednika koji izdaje mati-c- a, Nikola Korbiitovski. Oh je ulozio mnogo truda da, prema pfogramu koji su bili pripremili za mene, pode sa mnom i obavi potrebne uvertire, i da istovremeno obavlja svoju duinost. To je i inade slu6aj na maticama, gdje, posebno jNastavak sa st. 1)" l 4 Jugosloveni, cestitam vam roden-d'a- h vase stampe! J Naravno, bio je burno pozdrav-Ije- n po gostima i stalno prekldan aplauzima dok jo Izgovarao svoju poruku: ;fy_ Dragi mojij svi redom, cenlte svoju zemlju Kanadu. Certite Jugo-slav! ju. Cuvajte dostojanstvo Jugo-slavij- o. finite to posebno radi syoje dece... da bi mogiaiznatl ijsr svoj pocetakS : Miroslav je zatim upoznao prisu-tne sa "Mahovinom", pjesmom koju je napisao po dolasku u Kanadu. To je bila jedna zelja kpja rmu.se ispUnila. Pjesma je, naime, prevedena na engleski i odstampa-h- a u torn u knjizici sa 32 strariicei ii izdanju u sezonl, dode i prode bezbroj Ise--. Ijenika i drugih posjetilaca s koji- - ma treba porazgovaratl, pokazatl im grad, dati informacije, poci na гибак ill ve6eru.v Pored Steve Serdara tu sam nekoliko puta vidio i Luku. Markovi-6- a, bivseg iseljenika iz .Austral I je, kao i Vasilija Mrakovi6a, blvSeg iseljenika iz Kanade. Vasilj, kojeg poznaju neki na§i stariji iseljenici, dosao je u Kanadu 1927. godlne, a od 1932. do 1948.- - zivio je u Thunder Bayu (tada Fort William i Port Arthur) kad se vratlo u domo-vin- u. Na matlcu u Beogradu navra-ca- o je tih dana i Dujo Bo2ihovi6, iseljenik iz Australije, koji mi je malo рг1бао o "Na§im novinama" §to se izdaju tamo. Upoznao sam u Beogradu i Mirka Horvata, ihterbri- - . gadistu Iz Spanjolske, koji se bprio u bataljonu "Dimitrov" i tako pbz--" navao dosta naSih dobrovoijaca s ovog kontinenta, a izmedu ostalih i Mirka Markovlda. Nego, i naovim maticama moze-t- e, kad god dodete, doJivjeti svijet u minijaturl, пагобИр prilikom ise-1јеп!б- ке nedelje, koju ove dvije matice organiziraju svake godine, kad se tamo sliju ljudi sa svih straha svljeta, pa se nadete u situa-ci- ji da jedva reglstrirate dojmove I mjslite -- o dalekim horizontima i zemljama koje znate samo pd imenu ikoje, najverojatnlje, nlka-d- a ne6ete vidjetl a Ipak vam postanu bliske, nekako prisutne, i jos" dugo vrernena kasnije maState o tome. j ? oi i Beograd kroz vjekove Glavni grad SFRJ i SR Srbije, Beograd, takoder je odlikovan Or-deno- m narodnog heroja, za otpor okupatoru I doprinos копабпој pobjedi nad faslzmom. Beograd je 1пабе gradska zaje-dni- ca opcjna (ima Ih 14), posebna samoupravna dru§tveno-polit!6k- a zajednica. Na svom Slrem podru6- - Vece mladosti komparativnom5prijevodu (Na§ih novina", sa uvodom atitora i ilustracijama na§eg slikara u Torontu Miroslava Ne§lca. Stam-pan- a je u 10 hiljada primjeraka i sve je bilo uradeno u roku od nekoliko dana, sto je шодибе postldi samo ovdje, priznao je i sam autor. O nasem cljenjenom gostu bit 6e jos govora na stranlcama "NN", a zasad dodajamo da se, zahvaljuju-- 6 njemu, jedan dio ove vo6erl pret-vor- io u pravo knjizevno ve6e, Jer je poslije njega nastupio 6itav pjesni-6- ki "baraz". Najprije je nastupila suradnica "NN" u makedortskoj strani Blaga Dafovska, koja je na makedonskom recitirala pjesmu "Irna Vdna zena". Zatim je Sime Negro, takoder nas suradnlk, proditao svbje- - stihove ju — od oko 2,400 kvadratnih kilo-meta- ra — grad ima blizu 1,400.000 stanovnlka. Na uzem podru.6ju ima oko 1.060.000 stanovnlka. Srbl б!пе 85 posto njegovog stanovniS-tv- a, all tu five i brojni predstavnicl svlh naroda i narodnosti Jugosla-vij- e: oko 30 hiljada Crnogoraca, skoro isto toliko Hrvata, preko 15 hiljada Makedonaca, blizu 10 hilja-da 'Albanaca, oko 8 hiljada Slove-nac- a ltd. Na osnovu arheoloSklh nalaza, prvo naselje na podru6ju dana§-nje- g grada postojalo je u mladem dobu, pet hiljada godina prije nove ere. U tre6em vljeku prije nove ere keltsko pleme Skordici osnovalo je grad Singidunum, a u desetom vljeku Singidunum se prvi put spomlnje danas~nJirn-imenom- . Linija'Save I Dunava bila je vise od dvije hiljade godina granica izmedu razli6itih, niedusobho su-protstavljenihcivili- zacija: u starom vijeku je to bila nemima granica izmedu rimske Imperije i naroda ШШтШШШМтмМшШШшШшк "Cestitka naprednoj stampi". Jos jedna nasa suradnica, Jelena Gav-rilov- ic iz Toronta, procitala je potom stihove posvecene Mirosla-v-u Anti6u. "Stihove "Pomeranija", kao i odlomak "Vojvodine", poeme Miroslava Antica, recitirao je Ouro Maljkovic-Petkovi- c. Svi --su, bili burno pozdravljeni. U nastavku programa jos jednom je nastupio ansambl "Izvor mlados-ti", starija grupa, koja je izveia splet vranjskih narodhih plesova. Na pvoj zabavi smo imali i bogatu tombolu, a prve dvije nagrade dobili su Marija Kovac i Vojin Grbid. To su biii bakrorezi koje je "Nasim novinama" ppkionio drug Peko Dmitrovic iz Toronta. Za uspjeh tombole posebno zahvalju-jem- o Mill LJubicic, koja je proda- - n Evrope I turskog carstVa. Za Beo grad, б!ја je burna historija navela Turke — koji su, sa kra6im preki-dlm- a, bili u njemu od 1521. do 1867. godine — da ga nazovu "Da el Diihad" (kuda ratova), otimalo se preko, 6etrdeset raznih naroda: bio je do temelja sru§en 38 puta, bio je 1 centar Islama u -- Evropi i glavni bastion feudalne Evrope u borbi sa turskom emperijom. Za 23 vijeka svog posfojanja, Beograd je 1974. prvi put u svojoj historiji napunio 30 godina slobode, bez okupaclja I ratova. Beograd Јпабе obiluje arhitekto-nski- m historijskim spomenicima, medu kojima se' posebno isti6e tvrdava Kalemegdan, kojoj je ko-паб- п! izgled dat prema na6iriu gradnjevojnog in2enjera17. vijeka, Vobana, dok osnove tvrdave potje-б- и јоб iz rimskog doba. Painje vrijedne su i gradevine iz turskog doba, kao Dzamija i Amam, kao i mnoge' zgrade, iz perioda obnove samostalnog srpskog druStva u 19. vijeku, prije svega Konak Kneza МПоба u Top6ideru, Vukov i Dosi-teje- v muzej i Kapetan MiSino zda-nj- e — zgrada prvog sveu6ili§ta u Srbiji. (Nastavit 6e se) BEOGRAD — KALEMEGDAN naravno, vala srecke. Za uspjeh ove zabave u cjelovi-tos- ti zahvaljujemo kako posjetio-cim- a, koji su nas zaista iznenadili, tako i poznatim aktivistima koji su radili, a to su: Anka, Zahid, Zika, Rudi, Tanja, Aca, Bata, Tony i Dra-gis- a. Hvala jos jednom svim umjet-nicim- a koji su nastupili i ha taj nacin nas pptpomogli, kao i prija-telj- u Omeru Meikicu, koji je u privatnom aranzmanu omogucio da gosti mogu nesto zaloziti, praveci "najbolje cevapcice i raznjice u Kanadi", kako rekose mnogi gosti. I konacno, ova nasa zabava, koja je potrajala do kasno u noc, protekla je u veselju, s naglascima optimizma, cemu su posebno pri-donij- eli mladi, a u torn duhu i treba da se obiljezavaju godi§njice. Anton Kostelac I m.lic:b--410- 4 Phone. Off. 423-332- 1 I I V . Re$' 423-181- 7 si fa L VJ ROOFING SERVICE j J" PCS SHIS'CUiS & l-'I.- AT ROOFS '"' ~1 " I ' 111 ГВЈЈ! HAl'USTROUGHIXG' J J 55("OSBUKNAVj:. SillTI- - 101.TOHONTO.ONT. M4K.:U9,' "1 SU J j !,f . --rrgrrrcstgggssTOftt јццвјајзддквдаазаддијјм''' --—r.~ —— s ЈЛ N |
Tags
Comments
Post a Comment for 000780
