000076 |
Previous | 3 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
II v Д " " PiSe:IVANOCAK ODLASCI ISTAKNUTIH ISELJENIKA Metfu onma coy'' su htjeli vidjeti socijalizam u Sovjetskoj Rusiji i da pomognu u njegovoj izgradnji bio je i To mo Cadi 6. Roden je 1896. u lidkom selu Buzim, blizu Gospida, U siromaSnoj seljadkoj obitelji. Godine 1913. Otis' ao je, sa 17 godina u Ameriku. Ondje je radio u Sumama na teSkim poslovima dr-vosje- de, aiije vrlo rano sudjelovao i u radnidkim Strajkovima. U 1916. godini pristupa u Socijalistidku partiju Amerike, a u 1919. postaje 6lan KP Amerike. Nadahnut ideja-m- a Oktobra i Lenjina odlazi 1920. godine u Sovjetsku Rusiju. Tu se upisuje u politidku Skolu koju zavrSava 1921. godine. Obogaden revolucionarnim iskustvom ruske revolucije, vra6a se iste (1921.) godine u zemlju. Ved na granici, u Mariboru, uhapSen je zajedno sa sudionicima Oktobarske revoluci-je, povratnicima iz Sovjetske Rusi-j- e. Kasnije je proganjan te se ponovo vrada u Ameriku. Medu naSim naprednim iseljeni-cim- a koji su Otis' Ii u Sovjetsku Rusiju bio je i Bozo Vidas — Vuk, metalac iz Hreljina. On je, naime, dva puta putovao preko oceana. Prvi puta otiSao je iz svoga Hrelji-na zajedno sa svojim zemljacima jo£ 1913. Radio je kao metal ski radnik u Kanadi i Sjed. Drzavama. Krajem 1917. nastanio se na kratko vrijeme u Chicagu, gdje je pristu-pi- o socijalistidkom a zatim komu-nistidko- m pokretu. Godine 1921. protjeran je iz Amerike, pod optuz-bo- m daje Sirio komunistidke ideje. Ponovo se vrada u svoj rodni Hreljin. Tu se ukljudio u radnidki pokret, djelovao je kao dlan Neza-visn- e radnidke partije Jugoslavije. AH je i odavle bio prisiljen da bjezi 1924. Bjezi najprije u Belgiju a zatim na Kubu. Zaposlio se u Havani. Odavle ubrzo odlazi u Meksiko, gdje se aktivirao kao komunista. U svom "Pismu iz Meksika", kojega je objavio u listu "Radnidka borba" (br. 2 od 17. januara 1925.) opisuje dodek sov-jetsk-og poslanika u Meksiko 1. januara 1925. nakon obnavljanja diplomatskih odnosa izmedu Mek-sika i SSSR-a- . Tu je opis proslave sedmogodis'njice Oktobarske revo-lucije kojeg je organ izirala njegova partijska grupa u Meksiku. Povo-vo- m te proslave, pred sovjetskim poslanstvom su organizirane mani-festaci- je radnika. Vidas krede 1928. preko Berlina u Sovjetski Savez. U Moskvi je zavrSio komunistidki univerzitet nacionalnih manjina Za-pa- da (KUNMZ) poslije беда je ирибеп na partijski rad u Jugosla-viju- . Ovdje je na svojoj partijskoj duznosti ubijen. GRUPA STRUCNJAKA Premajednim podacima u decem-br- u 1923. stiglo je u SSSR Hi konkretno u Sibir, na rad u rudnike Kuzbasa, 565 ljudi iz raznih dijelo-v- a Amerike. Medu njima bilo je 27 01 n nacionalnosti od kojih je i dosta Jugoslavena. Od tog broja bilo je 80 posto visoko kvalificiranih rad-nika. Naravno, kasnije su dolazili u vedim grupama. Medu prvim "Amerikancima" koji su stigli na rad u Sibir, u koloniju Kuzbasa, bio je jugoslavenski stru-dnja- k Petar Cirkid, roden u Hrvat-sk- oj Dubici. U Ameriku je do§ao 1913. godine s 15 godina. Zaposlio se u Pittsburg hui zatim je radio u mnogim gradovirha i tvornicama. U Milwaukee, Wis., upoznao se sa socijalistidkim pokretom. Na nje-gov- u inicijativu organizirana je i Mildwalle Socijalistidka partija. Kada je u toj partiji do§lo do rascijepa i kada su Berger Hilquit i njegova desna grupa izbacili lijevo krilo iz partije, Cirkid je poveo borbu za organiziranje Komunistid-ke partije. U Komunistidkoj partiji Amerike Cirkid je radio do svoga odlaska u Sovjetsku Rusiju. Petar Cirkid je nakon dolaska u Sibir, u rudnik Kemerovo, pisao svojim drugovima o Kemerovu i prilikama u kojima se nalazio: "Gornje mjesto lezi 4000 vrsta od Moskve. Tu se nastanila "Kolonija Kuzbas". Njoj je svrha da podize tvornice i da pomaze Sovjetskoj Rusiji. Kuznjecki bazen je najboga-tij- i u Sibiru. Tu se nalaze sve vrste rudade: ima obilje mjedi, zlata, srebra, soli i uglja. Poljodjelstvo je primitivno, ali je zemlja vrlo plod-n- a, samo je treba obraditi. Potreb-n- a je maSinerija te radne ruke, koje de sve bogatstvo iznijeti na svijetlo dana. Izmjena (trgovina) se vr§i kako slijedi: jedna krava — detiri do sedam pudi bra§na, ved prema kakvodi; funta duhana — tri funte kruha; jedna kapa — pol puda bras' na; tri metra platna — &ezde-se- t jaja; jedan metar platna — detrdeset krastavaca itd..." Dalje objas'njava da se tu vr§i trgovina i novcem,.ali da ipak vi§e prosperira naturalna trgovina. Zlatni i srebrni rublji nemaju cijene, jer ih sovjet-sk- a vlast ne priznaje. TeSko je redi kakav je dojam ostavio ovaj opis naturalnog gos-podarst- va u to vrijeme u Sibiru. "Radnik" je objavio (sedam godina kasnije) da je Petar Cirkid umro u Kemerovu od tifusa, u 36. godini zivota. O zivotu i radu, punom entuzijaz-m- a i samoprijegora, naSih ljudi u Sibiru susredemo u vrlo iscrpnom opisu Tome Niks' Ida, koji je proSao tezak put radnika iz Kanade do rudokopa u Sibiru. Taj demo zanimljiv opis nadi u memoarskoj knjizi Tome NikSida, objavljenoj u Zagrebu, pod naslovom: "U svijetu s istinom". Kada je rijed o radu na§ih "Amerikanaca" u Sibiru potrebno je navesti i slijedede statistidke sovjetske podatke o proizvodnji uglja u Kamerovskom reonu u toku 1922-192- 3. i 1925-192- 6. Statistika govori da se je za to razdoblje proizvodnja uglja uvedala za 238 posto, dok je plada za to vrijeme porasla dvostruko a cijena koStanja uglja se snizila za 41 posto. (Nastavitcese) DA SE UPOZNAMO U $ u v IP - Sill " E&l ДЈ tf p3 JEL . Baifc .23 " ' i"--1 Џ ~ %£% &J PoSli smo sa naSim starim prijateljem i pretplatnikom, Dau-to- m Sederbegovidem, proSle subo-t- e u Windsor, na "Pjesni6ke susre-te- " (o kojima teie fiitati opSiran izveStaj na naSoj strani poezije), ne sluteci da cemo u spontanom razgovoru u toku putovanja, dobiti veoma interesantne podatke za ovu rubriku. Daut ima sina Saida, starog trideset sedam godina, koji zivi i radi kao lekar u Watson Lake, u Yukonu. Said je jedini lekar u torn delu Yukona. Vodi brigu o preko dve hiljade pacijenata. Naro6ito je mnogo zauzet leti, kada mu ne preostaje viSe od detiri sata za spavanje. Krozgradi6 Watson Lake prolazi qlavni i jedini auto-p- ut za Aljasku, pa leti ima mnogo i turisti6kih poseta, narodito iz Sje-dinjen- ih Ameri6kih Drzava. U zim-sk- o vreme saobracaj je skoro mrtav, po velikoj hladnodi zamrznu i turisticke aspiracije prema Aljasci Pre tri-6et- iri nedelje temperatura u Yukonu je iznosila - 63 stepeni C. Za nas je veoma dragocen poda-ta- k da jedini lekar u torn delu West-Nor- d Territory Yukon, moze da pruzi lekarske usluge i na naSem jeziku. Mozda ponekad i neki jugoslovenski turista prolazi leti kolima kroz Watson Lake, da bi napravio avanturisti6ki izlet do Aljaske o 6emu de posle pridati celog zivota svojoj blizoj okolini. Koliko jedno takvo putovanje moze imati viSe drazi i romantike, ako se dozivi i susret sa jednim Kanada-nino- m jugoslovenskog porekla, koji 6e vas na naSem jeziku pozdraviti, zadovoljiti verovatno i va§u turistifiku radoznalost nekim interesantnim podatkom o torn delu sveta, a ako je potrebno ukazati vam i madicinsku ротоб. Od naseg prijatelja Dauta saznali smo da njegov sin vec Cetiri godine zivi i radi u Watson Lake- - u. Dobio je drzavnu ponudu da kao torontski lekar bude na terenu u Yukonu Sest meseci. Dopalo mu se, pa je svoj boravak produzio. Bolnica u kojoj radi udaljena je milju od njegove BONN — Proci ce najmanje joS "pet teskih godina" da se poljska privreda dovede u red. Da bi se to postiglo, potrebna je pomoc Zapa-d- a, a ne njegove sankcije, izjavio je potpredsjednik poljske vlade Mje-cisl- av Rakovski u intervjuu zapad-nonjemacko- m listu "Stern". Odgovarajuci na pitanja o even-tualno- m ukidanju ratnog stanja Rakovski je istakao da bi se u "Poljsku vratio haos najkasnije za mjesec dana u sludaju da ratno stanje sada bude ukinuto". On je dodao da vlada nije imala drugog izbora osim objave ratnog -- I February 17, 1982, NASE N OVINE --3 тШШШШтШШШШШШ, KfPlTiTI1 liHwni JaL kuce. U zimskim mesecima grejafii u kolima ukljuceni su preko cele nodi, da bi ujutru mogao koristiti za prevoz do bolnice. Pored redov-no- g posla, Said jedanput nedeljno obilazi indijansko naselje, pregle-d- a i Ie6i domoroce. Izuzetno interesantan podatak iz biografije Saida Secerbegovica os-tav- ili smo za kraj. Poslednjih meseci o njemu su pisali i drugi kanadski listovi. U "The Whitehor-s- e Star"-- u od septembra cela sportska strana je posvecena po-bedni- ku ovogodiSnje maratonske trke odrzane u glavnom gradu Yukona, Whitehorse-u- . Novinarima je Said rekao da je to bilo njegovo prvo uceSce u ovoj teSkoj sportskoj disciplini. Stazu od 42 kilometra, po vetrovitom vremenu, pretrdao je za tri sata, trideset dva minuta i 20 sekundi. Osvojio je titulu pobedni-k- a sa sedam minuta razlike ispred drugoplasiranog. U Saidovoj porodici, nije on jedini sportista. Njegova supruga, Ana Marija, poreklom Madarica, istovremeno je osvojila drugo mes-t- o na maratonskoj stazi u zenskoj ekipi. PorodicaSecerbegovic moze po-sluz- iti kao model savremene ka-nads- ke porodice. Muz i zena su razli6itog etnidkog porekla i sa decom (imaju dve cerke) upotreb-Ijavaj- u najdeScse engleski jezik. Said je ve6 bio predisponiran za zivot u jednoj mladoj zemlji, razli-6ito- g etnidkog sastava, kao §to je Kanada. Kada dobije pismo od roditelja, 6ita ga na dva jezika. Njegova majka Ana, poreklom Austrijanka, piSe mu na nemad-ko- m, a otac Daut na srpskohrvat-sko- m. Sa zadovoljstvom mozemo reci: mnogi naSi ljudi u raznim delovima sveta istakli su se u svom pionir-sko- m radu. Dobro je da smo saznali i za mladog lekara Saida Secerbegovica koji svojim pozrtvo-vani- m radom i podvizima mnogo doprinosi i oplemenjuje sredinu u kojoj zivi. Katarina KOSTlC RAKOVSKI OBJASNJAVA stanja cime je izbjegnuta moguc-no- st da Poljska "postane krvava mrlja na mapi Evrope". Govoreci o vodi suspendirane "Solidarnosti" Rakovski je podvu-ka- o da su Leha Valensu "prevazisli dogadaji", da nije Valensa zelio da "Solidarnost" pretvori u opozicio-n- u partiju, vec da su to zeljeli njegovi saradnici. Valensa lako gubi osjedaj za realnost i ako je veliki govornik teSko je od njega dobiti jasan i konstruktivan odgo-vo- r na bilo koji znadajniji politidki problem, dodao je Rakovski.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, April 14, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-02-17 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000141 |
Description
Title | 000076 |
OCR text | II v Д " " PiSe:IVANOCAK ODLASCI ISTAKNUTIH ISELJENIKA Metfu onma coy'' su htjeli vidjeti socijalizam u Sovjetskoj Rusiji i da pomognu u njegovoj izgradnji bio je i To mo Cadi 6. Roden je 1896. u lidkom selu Buzim, blizu Gospida, U siromaSnoj seljadkoj obitelji. Godine 1913. Otis' ao je, sa 17 godina u Ameriku. Ondje je radio u Sumama na teSkim poslovima dr-vosje- de, aiije vrlo rano sudjelovao i u radnidkim Strajkovima. U 1916. godini pristupa u Socijalistidku partiju Amerike, a u 1919. postaje 6lan KP Amerike. Nadahnut ideja-m- a Oktobra i Lenjina odlazi 1920. godine u Sovjetsku Rusiju. Tu se upisuje u politidku Skolu koju zavrSava 1921. godine. Obogaden revolucionarnim iskustvom ruske revolucije, vra6a se iste (1921.) godine u zemlju. Ved na granici, u Mariboru, uhapSen je zajedno sa sudionicima Oktobarske revoluci-je, povratnicima iz Sovjetske Rusi-j- e. Kasnije je proganjan te se ponovo vrada u Ameriku. Medu naSim naprednim iseljeni-cim- a koji su Otis' Ii u Sovjetsku Rusiju bio je i Bozo Vidas — Vuk, metalac iz Hreljina. On je, naime, dva puta putovao preko oceana. Prvi puta otiSao je iz svoga Hrelji-na zajedno sa svojim zemljacima jo£ 1913. Radio je kao metal ski radnik u Kanadi i Sjed. Drzavama. Krajem 1917. nastanio se na kratko vrijeme u Chicagu, gdje je pristu-pi- o socijalistidkom a zatim komu-nistidko- m pokretu. Godine 1921. protjeran je iz Amerike, pod optuz-bo- m daje Sirio komunistidke ideje. Ponovo se vrada u svoj rodni Hreljin. Tu se ukljudio u radnidki pokret, djelovao je kao dlan Neza-visn- e radnidke partije Jugoslavije. AH je i odavle bio prisiljen da bjezi 1924. Bjezi najprije u Belgiju a zatim na Kubu. Zaposlio se u Havani. Odavle ubrzo odlazi u Meksiko, gdje se aktivirao kao komunista. U svom "Pismu iz Meksika", kojega je objavio u listu "Radnidka borba" (br. 2 od 17. januara 1925.) opisuje dodek sov-jetsk-og poslanika u Meksiko 1. januara 1925. nakon obnavljanja diplomatskih odnosa izmedu Mek-sika i SSSR-a- . Tu je opis proslave sedmogodis'njice Oktobarske revo-lucije kojeg je organ izirala njegova partijska grupa u Meksiku. Povo-vo- m te proslave, pred sovjetskim poslanstvom su organizirane mani-festaci- je radnika. Vidas krede 1928. preko Berlina u Sovjetski Savez. U Moskvi je zavrSio komunistidki univerzitet nacionalnih manjina Za-pa- da (KUNMZ) poslije беда je ирибеп na partijski rad u Jugosla-viju- . Ovdje je na svojoj partijskoj duznosti ubijen. GRUPA STRUCNJAKA Premajednim podacima u decem-br- u 1923. stiglo je u SSSR Hi konkretno u Sibir, na rad u rudnike Kuzbasa, 565 ljudi iz raznih dijelo-v- a Amerike. Medu njima bilo je 27 01 n nacionalnosti od kojih je i dosta Jugoslavena. Od tog broja bilo je 80 posto visoko kvalificiranih rad-nika. Naravno, kasnije su dolazili u vedim grupama. Medu prvim "Amerikancima" koji su stigli na rad u Sibir, u koloniju Kuzbasa, bio je jugoslavenski stru-dnja- k Petar Cirkid, roden u Hrvat-sk- oj Dubici. U Ameriku je do§ao 1913. godine s 15 godina. Zaposlio se u Pittsburg hui zatim je radio u mnogim gradovirha i tvornicama. U Milwaukee, Wis., upoznao se sa socijalistidkim pokretom. Na nje-gov- u inicijativu organizirana je i Mildwalle Socijalistidka partija. Kada je u toj partiji do§lo do rascijepa i kada su Berger Hilquit i njegova desna grupa izbacili lijevo krilo iz partije, Cirkid je poveo borbu za organiziranje Komunistid-ke partije. U Komunistidkoj partiji Amerike Cirkid je radio do svoga odlaska u Sovjetsku Rusiju. Petar Cirkid je nakon dolaska u Sibir, u rudnik Kemerovo, pisao svojim drugovima o Kemerovu i prilikama u kojima se nalazio: "Gornje mjesto lezi 4000 vrsta od Moskve. Tu se nastanila "Kolonija Kuzbas". Njoj je svrha da podize tvornice i da pomaze Sovjetskoj Rusiji. Kuznjecki bazen je najboga-tij- i u Sibiru. Tu se nalaze sve vrste rudade: ima obilje mjedi, zlata, srebra, soli i uglja. Poljodjelstvo je primitivno, ali je zemlja vrlo plod-n- a, samo je treba obraditi. Potreb-n- a je maSinerija te radne ruke, koje de sve bogatstvo iznijeti na svijetlo dana. Izmjena (trgovina) se vr§i kako slijedi: jedna krava — detiri do sedam pudi bra§na, ved prema kakvodi; funta duhana — tri funte kruha; jedna kapa — pol puda bras' na; tri metra platna — &ezde-se- t jaja; jedan metar platna — detrdeset krastavaca itd..." Dalje objas'njava da se tu vr§i trgovina i novcem,.ali da ipak vi§e prosperira naturalna trgovina. Zlatni i srebrni rublji nemaju cijene, jer ih sovjet-sk- a vlast ne priznaje. TeSko je redi kakav je dojam ostavio ovaj opis naturalnog gos-podarst- va u to vrijeme u Sibiru. "Radnik" je objavio (sedam godina kasnije) da je Petar Cirkid umro u Kemerovu od tifusa, u 36. godini zivota. O zivotu i radu, punom entuzijaz-m- a i samoprijegora, naSih ljudi u Sibiru susredemo u vrlo iscrpnom opisu Tome Niks' Ida, koji je proSao tezak put radnika iz Kanade do rudokopa u Sibiru. Taj demo zanimljiv opis nadi u memoarskoj knjizi Tome NikSida, objavljenoj u Zagrebu, pod naslovom: "U svijetu s istinom". Kada je rijed o radu na§ih "Amerikanaca" u Sibiru potrebno je navesti i slijedede statistidke sovjetske podatke o proizvodnji uglja u Kamerovskom reonu u toku 1922-192- 3. i 1925-192- 6. Statistika govori da se je za to razdoblje proizvodnja uglja uvedala za 238 posto, dok je plada za to vrijeme porasla dvostruko a cijena koStanja uglja se snizila za 41 posto. (Nastavitcese) DA SE UPOZNAMO U $ u v IP - Sill " E&l ДЈ tf p3 JEL . Baifc .23 " ' i"--1 Џ ~ %£% &J PoSli smo sa naSim starim prijateljem i pretplatnikom, Dau-to- m Sederbegovidem, proSle subo-t- e u Windsor, na "Pjesni6ke susre-te- " (o kojima teie fiitati opSiran izveStaj na naSoj strani poezije), ne sluteci da cemo u spontanom razgovoru u toku putovanja, dobiti veoma interesantne podatke za ovu rubriku. Daut ima sina Saida, starog trideset sedam godina, koji zivi i radi kao lekar u Watson Lake, u Yukonu. Said je jedini lekar u torn delu Yukona. Vodi brigu o preko dve hiljade pacijenata. Naro6ito je mnogo zauzet leti, kada mu ne preostaje viSe od detiri sata za spavanje. Krozgradi6 Watson Lake prolazi qlavni i jedini auto-p- ut za Aljasku, pa leti ima mnogo i turisti6kih poseta, narodito iz Sje-dinjen- ih Ameri6kih Drzava. U zim-sk- o vreme saobracaj je skoro mrtav, po velikoj hladnodi zamrznu i turisticke aspiracije prema Aljasci Pre tri-6et- iri nedelje temperatura u Yukonu je iznosila - 63 stepeni C. Za nas je veoma dragocen poda-ta- k da jedini lekar u torn delu West-Nor- d Territory Yukon, moze da pruzi lekarske usluge i na naSem jeziku. Mozda ponekad i neki jugoslovenski turista prolazi leti kolima kroz Watson Lake, da bi napravio avanturisti6ki izlet do Aljaske o 6emu de posle pridati celog zivota svojoj blizoj okolini. Koliko jedno takvo putovanje moze imati viSe drazi i romantike, ako se dozivi i susret sa jednim Kanada-nino- m jugoslovenskog porekla, koji 6e vas na naSem jeziku pozdraviti, zadovoljiti verovatno i va§u turistifiku radoznalost nekim interesantnim podatkom o torn delu sveta, a ako je potrebno ukazati vam i madicinsku ротоб. Od naseg prijatelja Dauta saznali smo da njegov sin vec Cetiri godine zivi i radi u Watson Lake- - u. Dobio je drzavnu ponudu da kao torontski lekar bude na terenu u Yukonu Sest meseci. Dopalo mu se, pa je svoj boravak produzio. Bolnica u kojoj radi udaljena je milju od njegove BONN — Proci ce najmanje joS "pet teskih godina" da se poljska privreda dovede u red. Da bi se to postiglo, potrebna je pomoc Zapa-d- a, a ne njegove sankcije, izjavio je potpredsjednik poljske vlade Mje-cisl- av Rakovski u intervjuu zapad-nonjemacko- m listu "Stern". Odgovarajuci na pitanja o even-tualno- m ukidanju ratnog stanja Rakovski je istakao da bi se u "Poljsku vratio haos najkasnije za mjesec dana u sludaju da ratno stanje sada bude ukinuto". On je dodao da vlada nije imala drugog izbora osim objave ratnog -- I February 17, 1982, NASE N OVINE --3 тШШШШтШШШШШШ, KfPlTiTI1 liHwni JaL kuce. U zimskim mesecima grejafii u kolima ukljuceni su preko cele nodi, da bi ujutru mogao koristiti za prevoz do bolnice. Pored redov-no- g posla, Said jedanput nedeljno obilazi indijansko naselje, pregle-d- a i Ie6i domoroce. Izuzetno interesantan podatak iz biografije Saida Secerbegovica os-tav- ili smo za kraj. Poslednjih meseci o njemu su pisali i drugi kanadski listovi. U "The Whitehor-s- e Star"-- u od septembra cela sportska strana je posvecena po-bedni- ku ovogodiSnje maratonske trke odrzane u glavnom gradu Yukona, Whitehorse-u- . Novinarima je Said rekao da je to bilo njegovo prvo uceSce u ovoj teSkoj sportskoj disciplini. Stazu od 42 kilometra, po vetrovitom vremenu, pretrdao je za tri sata, trideset dva minuta i 20 sekundi. Osvojio je titulu pobedni-k- a sa sedam minuta razlike ispred drugoplasiranog. U Saidovoj porodici, nije on jedini sportista. Njegova supruga, Ana Marija, poreklom Madarica, istovremeno je osvojila drugo mes-t- o na maratonskoj stazi u zenskoj ekipi. PorodicaSecerbegovic moze po-sluz- iti kao model savremene ka-nads- ke porodice. Muz i zena su razli6itog etnidkog porekla i sa decom (imaju dve cerke) upotreb-Ijavaj- u najdeScse engleski jezik. Said je ve6 bio predisponiran za zivot u jednoj mladoj zemlji, razli-6ito- g etnidkog sastava, kao §to je Kanada. Kada dobije pismo od roditelja, 6ita ga na dva jezika. Njegova majka Ana, poreklom Austrijanka, piSe mu na nemad-ko- m, a otac Daut na srpskohrvat-sko- m. Sa zadovoljstvom mozemo reci: mnogi naSi ljudi u raznim delovima sveta istakli su se u svom pionir-sko- m radu. Dobro je da smo saznali i za mladog lekara Saida Secerbegovica koji svojim pozrtvo-vani- m radom i podvizima mnogo doprinosi i oplemenjuje sredinu u kojoj zivi. Katarina KOSTlC RAKOVSKI OBJASNJAVA stanja cime je izbjegnuta moguc-no- st da Poljska "postane krvava mrlja na mapi Evrope". Govoreci o vodi suspendirane "Solidarnosti" Rakovski je podvu-ka- o da su Leha Valensu "prevazisli dogadaji", da nije Valensa zelio da "Solidarnost" pretvori u opozicio-n- u partiju, vec da su to zeljeli njegovi saradnici. Valensa lako gubi osjedaj za realnost i ako je veliki govornik teSko je od njega dobiti jasan i konstruktivan odgo-vo- r na bilo koji znadajniji politidki problem, dodao je Rakovski. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000076