Novosti, July 25, 1944

              STRANA L Nacionalisti u Quesu
n eprijateiji naroda
(Svršetak)
Piše: FRED ROSSE
U nekojoj industriji u Quebec
na prvom mjestu u avijonskoj
brodogradilišnoj i drugoj radnici
su postigli jednakost Tko je na o-t- ne
radio? Koja je radnička grupa
cvjek isticala potrebu za ravno-pravnost
radnika u Quebec? Je su
li to bili radnici u zanatsko unij-fki- m
organizacijama? Dakako da
jesu Zanatsko unijske organizaci-je
su to ishodile
Fomenuti nacionalisti kažu da
tu oni zainteresirani u dobrobit
naroda Ali kada je riječ o zdrav-stvenom
osiguranju naroda oni
kažu "0 ne ne to znači soci-jalizam
Mi nećemo zdravstvenog
osiguranja Mi se nećemo miješati
U individualnost" Kuda to vodi?
Dovodi do takve situacije da je
zdravstveno stanje naroda u Que-bec- u
slabo i biti će slabo sve dok
će narod u provinciji slijediti kli-ku
koju sam spomenuo
Neka slijedeće brojke govore:
Od svakih 1000 stanovnika u
Quebec 806 naroda godišnje umire
od sušice u usporedbi sa 26 po
hiljadi u Ontario Ili tri puta ih
više u Quebecu umire od sušice
nego u Ontario Evo nekoliko broj-ki
prema nekojim gradovima: U
gradu Quebec ih od sušice umire
godišnje 1081 Chicoutimi 1434
Three Rivers 2166 Thetford
Mine 2595 i Rimouski — sra-motna
brojka — 5422 ili 20 puta
više nego u Ontario Nacionalisti
neće plana za zdravstveno osigu-ranje
oni ne misle da narodu Que-bec- a
to treba Smrtni slučajevi kod
novorodjenčadi pokazuju istu sli-ku
Ove brojke su svakako previso-ke
Nama je u provinciji potrebno
zdravstveno osiguranje usprkos
toga što reakcionare! govore da to
znači socijalizam da to znači mi-ješanje
u individualnost Tako zva-ni
nacionalisti protivni su obavc- -
zatnoj prosvjeti Dr Paquette je-dan
od Duplessisovih prijatelja
bivši tajnik prosvjete u provinciji
je u raspravi o obavezatnoj pros-vjeti
rekao slijedeće:
"Kada su obitelji disorganizira-n- e
ratom kada se mladići unova-čuju
za vojsku je li to onda vri-jeme
za upisivanje djece za oba-Vezat- nu
školu?"
Taj argumenat podcjenjuje in-teligenciju
naroda Quebec Za dr
Paguetta je dobro što je prošao
doktorsku školu koja mu koristi u
politici Ako on ima djece siguran
sam da se školuju ali djeca drugih
roditelja nesmlju dobiti prosvjete
jer on to smatra kao konskripciju
za djecu
Dalje oni su protivni da Quebec
ima bilo što zajednički pa ostalom
Kanadom ili da Kanada ima što
zajednički sa svijetom što bi se
dogodilo sa ogromnim poduzećima
koja su izgradjena u provinciji i
Sa desetcima hiljada radnika upo-slenih
sada u tim poduzećima ako
bi se Kanada izolirala od ostalog
svijeta?
Tako zvani nacionalisti mogu za
rješenje ovog pitanja odgovoriti:
"Natrag na zemlju" Jest oni su
spremni preporučiti da narod oti-dj- e
kopati panjeve j gladovati da
se drže daleko od gradova AH to-kom
rata narod je naučio da on
mole raditi koristan posao da je
on postigao vještinu na radu u In-dustriji
i da se neće vratiti na-trag
na zemlju Put izolacije nije
put za narod u Quebecu
Nacionalisti ili kako se nazivali
ne rade u interesu naroda Quebec
provincije
Oni upotrebljavaju svake vrste
demagogiju kako bi pokrili svoju
reakcionarnu ideologiju pro-faši-stič- ku
ideologiju dok za interese
naroda ništa ne mare Kakvo jt
njihovo mišljenje o narodu? Ja
sam to mišljenje opazio u progla-su
kojeg Je izdala grupa poznata
kao Bloc Universitaire od 11 apri-la
1942 U proglasu te grupe pozi-va
se za korporativnu državu u
provinciji Quebec gdje prema nji-hovoj
teoriji "svi ljudi nisu rodje-n- l
jednaki"
To je jedan od najreakclonarni-Ji- h
stanovišta Dakle mala grupa
ljudi popeti će se na vrh tvrdjave
DR J
i gledati dolje na narod kako radi
za njih Oni će imati mozak drugi
nesmiju znati ništa
Sad ću se još malo osvrnuti ru
historiju Od kako sam u parla-mentu
čuo sam nekoliko članova
koji su govorili o prošlosti o go-dinama
1934 1935 1936 i 1937 C-itirati
ću nešto što su rekli tako
zvani nacionalisti i izolacionlsti
koji su više zainteresirani u po-bjedu
osovine nego u dobrobit na
roda Quebeca
Najprije ću citirati iz novine
"La Nationa" koju je izdavao
Paul Bouchard novine koja je za-branjena
ili iščezla nakon je buk-nuo
rat Pomenutl čovjek bio je
vrlo blizak tako zvanim nacionali
stičkim vod jama u provinciji u
stvari 1937 godine pojavio se kao
kandidat u Montreal-S- t Mary iz
bornom okrugu a podupiralo ga Je
nekoliko organizacija medju nji-ma
jedna koju je predvodio Andrc
Laurendeau sadanji provincijalni
vodia Bloc Populaire Taj Bou
chard je napisao prilično uvodni- -
čkih članaka u svojoj novini Na
primjer govoreći o španiji on je
kazao:
"Ispred jake i odlučne Spanije
Gibraltar biti će bezvrijedan Ali
politička uloga koju bogata i snaž
na španija može igrati je od mno-go
većeg opsega Ona će dobiti
nadmoćnost nad narodima koji su
snjom povezani krvlju i kulturom
Ne možemo si ni predstaviti bu-duću
ulogu Spanije bez da misli-mo
da izvan Brazillje Sjedinjenih
Država i Kanade sva ostala Ame-rika
govori španjolskim Jezikom
Slijedeća era pripada španjolskom
svijetu"
Znači da će Španjolci uzeti pre
ko sebe cijelu južnu Ameriku Bou-chard
dalje kaže:
"Neka Franca nadahnu i pod-strek- nu
Mussohnijevi uspjesi On
bi trebao prihvatiti Mussolinijevu
formu poredka u svojoj zemlji i u
Spaniju prevesti isti duh energije
progresa i solidarnosti kao što je
u Italiji Tada će neizmjerno re-agiranje
koje je počelo u Rimu
protiv azijatskog barbarizma doći
kroz španiju na obale Latinske
Amerike"
To je fašizam sto po sto To je
sto po sto strana fašistička politi-ka
Nije on govorio samo o španiji
nego je Francuskoj preporučio što
treba činiti:
"Oh! Kad bi samo Francuska
mogla pod monarhijom ili nacio-nalnom
diktaturom raći velikog
ministra stranih poslova da proda
britansku imperiju Njemačkoj 1
Italiji u zamjenu za savez i fran-csuk- u
neutralnost"
Ovo su potpuno izdajničke rije-či
ali ipak ga nisu spriječavale da
1942 godine kandidira protiv mini-stra
pravde (Mr St Laurenta) A
što on ima reći o Kanadi ? što ima
reći o ujedinjenoj Kanadi? Evo što
on kaže:
"Dobro je meni će se reći ali
što ako Japanci učine invaziju na
British Columbiju? Budimo na či-sto
da British Columbija nije ci-jela
Kanada te da istočni dio ko-liko
nas stoji i koliko dobivamo od
njega ne znači ništa za nas"
On je bio spreman predati Bri-tish
Columbiju Japancima Ovo su
nacionalisti izolacionisti teoristi
ali u stvari po fašističkom shvaća-nju
oni su intemacionalisti
Fred Rose ovako citira pisanje
još niz drugih pro-falistič- kih no-vina
i govore pojedinih reakciona-rac- a
od Bloc Populaire i Union
Nationale u provinciji Quebec pa
svoj članak završuje sa ukaziva-njem
na potrebu poduzimanja od-lučnih
mjera protiv ove unutarnje
opasnosti u Kanadi Fred Rose
predlaže da federalna vlada uspo-stavi
posebnu komisiju koja bi
imala istražiti sve aktivnosti pro-nacistič- ke
propagande kojoj je cilj
razdvojiti Kanadu Njegov pred-lo- g
zaslužuje snažnu potporu od
strane svakog muškarca i žene koji
želi sačuvati demokratski život u
zemlji Pro-nacistič- ke aktivnosti v
provinciji Quebec postale su već
dosta ozbiljne pa ih se više ne
smije jednostavno propuštati i
omalovažitl
MINDESS
' 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 M 1 1 1 1 1 1 1 1 1 f 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 l : i 1 1 T f 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 rir
WASHINGTON TAX1
= Hastings St cmd Dunlovy Ave — Vancouver BC =
= Phone: Hastings — 4100 — Hastings =
Va5 stari prijatelj JIMMY f
~llllltlllliltlHIMIIIIIIIIIIIIIIIIUIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIItlllllllllltlllltlllllllllllllir
LIJEČNIK KIRURG I AKUSER
Liječim kožne i venerične bolesti Najmodernije mašine
za električno liječenje
597 College St — Toronto Ont — ToL ME 5090
Govorim ruski i ostale slavenske jezike
Susret sa partizanima
mornarima
(Nastavak sa str 2)
iskopane ru velike rupe i u njih
pobacali pobijeni srpski narod
Bili su to strahoviti trenutci Kad
je počeo pokolj prvo što sam ja
vidio bila je krvava Neretva Moj
parobrod plovio je iz mora u Ne
retvu negdje rano izjutra i plovio
je izmedju mrtvih srpskih tjelesa
koja su prekrila Neretvu kao pos-ječena
šuma kad se spusti u voda
Tada je počelo i prevodjenje Srba
u katoličku vjeru Cijele porodice
su prelazile u katolicizam samo
da se spase od ustaškog noža Oni
danj se ne mogu lako zaboraviti
Kad su Nijemci i Talijani vidjeli
da im je posao klanja pošao za
rukom i da Pavelić neće ostaviti
žive srpske duše onda su se oku-patori
stavili tobož na stranu Sr-ba
Došlo je do sporazuma izmedju
Talijana i četnika Draže Mihajlo-vić- a
Njima je namignuto sa stra-ne
okupatora da počnu sa poko-ljem
Hrvata Dražini četnici pod
zaštitom Talijana poklali su cijelo
hrvatsko selo Kozice Nije ostalo
ni jedne žive hrvatske duše U
selu Gatima poviše Cetine kod
Omiša takodjer su četnici poklali
hrvatski narod Ovo što se zbilo u
Metkoviću i okolini tako je bilo
manje više po svim krajevima
Nastao je medjusobni bratoubila-čki
rat a okupatori i njihovi na-jamnici
su trljali ruke od zadovol-jstva
Da se spriječi to zlo Komu-nistička
Partija pozvala Je u bor-bu
i Hrvate i Srbe muslimane i
sve druge Ljudi i cijela familije su
bježale u šumu Srbi su bježali da
se spase od Pavelića Hrvati i mu-slimani
su bježali od noža Draže
Mihajlovića Sve se to svrstavalo
u partizanske odrede i otpočelo
borbu protiv okupatora i njihovih
najamnika Iz Baćine Gradca Ma-karske
Podgora Drvenika počeo
je ustanak partizana a okupatori
Pavelić i Mihajlović su kasnije te
krajeve popalili i sravnili sa zem-ljom
One koji su prvi pošli u par-tizanske
odrede mi nazivamo "pr
voborcima" i njihovi krajevi su
osobito nastradali
— Da li je Pavelić klao samo
Srbe?
— Klao je i svakog Hrvata i mu
slimana za koga je znao da je za
slogu Hrvata i Srba ili ako ga je
smatrao da je komunista
— Da li mi možeš komesare
reći nešto opširnije o pokoljima u
drugim krajevima?
— Može biti mogao bih ali ja
ne volim govoriti o onom što nisan
očima vidio pa sfc zato ograniča-vam
samo na Metković l okolinu
— šta radite sa zlikovcima kad
ih uhvatite?
— Tredavaju se odmah narod-nom
sudu i vješaju se tu odmah
pred narodom U Makarskoj se
bilo iskupilo osam do devet stoti-na
ustaških zlikovaca skoro svi iz
Hercegovine Dobili smo naredje-nj- e
da se Makarska mora zauzeti
i da se izvrši obračun sa tim zlo-čincima
Sve je bilo gotovo da se
Makarska zauzme pa bilo to i po
cijenu velikih žrtava ali na Pelje-šcu
su naše jedinice zapale u te-šku
situaciju i morali smo tamo
hitati u pomoć a dignuti opsadu
sa Makarske
— Da li imate veza i aparata
po onim krajevima gdje se okupa-tori
nalaze?
— Imamo svuda Imamo pod
zemne narodno-oslobodilač- ke odbo-re
koji nam šalju izvještaje o sve-mu
što se tamo dogadja U gradu
Zagrebu imamo najbolji takav od-bor
Po svim pavelićevim uredi-ma
imamo svoje ljude a tako i u
njegovoj vojsci Tako isto imamo
svoje ljude i kod Nedića Mihajlo-vića
i slovenskog izdajnika gene-rala
Rupnika MI imamo svoje ta-kozvane
"terenske radnike" To su
naši prokušani { spremni ljudi i
žene koji idu u narod na oslobo-djeno- m
i neoslobodjenom zemljištu
i tamo rade na mobilizaciji svih si-la
protiv okupatora i njihovih slu-gu
To Je posao vezan sa velikim
teškoćama i opasnostima ali se
on vrši da ne može biti bolje
— šta radite sa ratnim zarob-ljenicima
?
— što se tiče ustaša četnika i
žandara ako nisu neki poznati zli-kovci
njih puštamo na slobodu na
časnu riječ da se neće dalje protiv
nas boriti Bilo je slučajeva da
smo neke po tri puta zarobljavali
— Zašto je potrebno tako raditi ?
— Bilo je ranije i od toga kori-sti
Ako smo nekoga po tri puta
zarobljavali svaki put smo sa nje-ga
uzimali po jednu pušku a n
tome smo bili ranije Jako oskud-ni
jer je bilo vremena kad su ti i
partizana imala samo jednu pušku
— A kako radite sa zarobljenim
Nijemcima?
— Držimo ih i mjenjamo ih za
naše zarobljene drugove MedJj
zarobljenim često puta se nalaze I
naši i njihovi koji su od velikog
značaja Oni pošalju naše zaroblje-nike
parobrodom morem a mi nji-hove
opet parobrodom Tako se
sastanu na pučini I izmenjaju Bi-va
slučajeva da mi nemamo toliko
NOVOSTI Utorak 25 jula 1941
zarobljenika koliko oni ali ipak
sve izmjenjamo a mi Nijemcima
ostanemo "dužni" da im drugi put
naknadimo ono što smo manje
predali
— Kako ste sa odjelom?
— Nije dobro Bilo je osobito
slabo dok nije Italija kapitulirala
Tada smo dobili dosta oružja mu
nicije odjela i svega ratnog ma-terijala
Jednog jutra nakon kapi-tulacije
Italije cijele naše brigade
su se zacrnile u talijanskim faši-stičkim
košuljama Kako je ca
odjelom tako je i sa oružjem Kad
smo napali ustaše u Imotskom
morali su bježati i popaliti 8V
magazine sa oružjem hranom i
municijom U pepelu smo našli ve-liku
količinu pušaka ali je sve bi-lo
izgorjelo osim puščane cijevi 1
zatvarača Naši majstori su se dali
odmah na posao Kroz nekoliko da-na
te su puške bile u redu potpu-no
popravljene Sve neprijateljske
topovske granate i aeroplanske
bombe koje no bi eskplodirale na-ši
ljudi bi odmah otvorili izvadili
eksploziv i pravili odmah ručne
granate Imamo više vrsta tih
bomba: biokovka mosorka daru-vark- a
itd Imena su dobile po
mjestima gdje se prave Ja sam
jednu "daruvarku" donio u Lon-don
Ona je četverouglasta poput
starih kragujevačkih Engleske
vlasti pu me zamolile da im dam
partizansku bombu za uspomenu i
ja sam im dao Sa predajom puša-ka
imamo teškoća Kad naši par-tizani
i partizanke dolaze u Italiju
na lječenje muku muče da ne
predavaju pušku Svaka puška ima
svoju historiju Takvih slučajeva
ima da se sa jednom istom puš-kom
borio otac brat i sestra J
kad se u Italiji zatraži da se ta
puška preda u magazin pred od-lazak
u bolnicu nastaju čitavi
sporovi jer se vlasnik puške boji
da je neće dobiti natrag
— A kako vršite rekviziciju za
vojsku ?
— I tu ima velikih teškoća Ne-ma
hrane dovoljno Ljudi davaju
dobrovoljno dok imaju Ali 1 voj-ska
njima čini uslugu Kad je žet-va
onda sva vojska koja nije
na fronti pomaže skupljati ljetinu
i sakrivati je da bude osigurana
ako bi neprijatelj došao u taj kraj
Biva slučajeva da čitavi krajevi
nemaju soli nego sav narod i voj-ska
sve jedu neslano Morala se
poduzimati specijalna ofenziva za
osvajanje Tuzle u Bosni da bi se
došlo do tuzlanskih slanih izvora
samo da bi narod imao soli Kad
se od naroda uzima rekvizicija on-da
se pazi da se uzme samo ono
Ito nije neophodno potrebno za iz- -
državanje dotične familije Ako
iz neke kuće ima jedan ili dva mu-škarca
koji su u neprijateljskoj
najamničkoj vojsci onda se sav
njihov dio hrane oduzima besplat-no
za Narodnu vojsku a ostalim
ukućanima ostavlja se njihov dio
Osim toga ljudi davaju hranu u
zamjenu za razne usluge Mi nji-ma
pomognemo raditi u polju ili
uzmemo pismo da im doturimo u
drugo selo ili drugi kotar a oni za
to davaju hranu
— Može li se kupiti štogod za
novac ?
— Moglo je u početku a sada
mnogo teže Kad je jugoslavenska
vlada pobjegla iz Jugoslavije u
tom momentu imala je veliku koli
činu dinarskih hiljadarka u san-ducima
u Crnoj Gori Naredili su
da se novac spali kako ne bi pao
neprijatelju u ruke Ali vatra nije
mogla sagorjeti sav papir Ostalo
je dosta nesagorenog novca Crno-gorci
su naišli na to i pokupili pj-n- e
vreće hiljadarka pa su pošli
u okupirani Dubrovnik i pokupo-vali
sve što se tamo nalazilo za
prodaju Ali su bili kratke sreće
Okupatori su izdali proglas da te
hiljadarke ne vrijede i kazali su
koje su serije na novčanicama
Tako su dubrovački trgovci kasnje
dobro pazili na svaku hiljadarku
koja je serija na njoj i da H nije i
makar malo pošutjela od dima
— Kako stojite sa prosvjetom u
vojsci i medju narodom?
— Vi ste imali priliku da vidite
koliko mi izdajemo raznih novina
časopisa i raznih buletina Po to-me
vidite da mi obrazovanju po-klanjamo
veliku pažnju Svuda se
vojnici i narod uče čitanju i pisa-nju
ako su nepismeni Održavaju
se redovno i svuda skupštine i pre-davanja
o svim političkim ekonom-skim
i drugim pitanjima Možete
često vidjeti kako u jednom selu
dolaze na predavanje sve seljanke
slušaju predavača pletu čarape ili
predu vunu a u isto vrijeme slu-šaju
predavanje Tako je i na
frontu i u pozadini Onda imamo
razne kurseve za mehaničare za-natlije
za sve razne struke U
zadnje vrijeme otvoreno je mnogo
kurseva za izučavanje engleskog i
ruskog jezika To nam treba za do-ček
saveznika
— Fašisti su Vodili veliku pro
pagandu protiv žerukih u Narod-noj
vojsci I partizanskim odredi
ma Možeš li mi o tome nešto reći? [
— Mi imamo u našim borbenim
jedinicama do 20 po sto ženskih
One su isto tako dobri borci kao
što su muškarci Odnosi medju na-ma
su najbolji i najčistiji Kako
možeš i pomisliti išta o curi koja
pored tebe puca sa puškom u ruci
i čeka svakog časa kuršum u čelo
od neprijatelja? Ti u njoj gledaš
borca i ništa drugo Umorni iza
borbe spavamo svi zajedno i tada
nije nikome ni do čega drugog
osim do spavanja i odmora Tre
ba imati u vidu da to nije Kana-da
nego fronta gdje glave lete
svakog ča&a A kad se jedinica na-lazi
u pozadini na odmoru po ne-koliko
dana onda ženske spavaju
odvojeno ali ne radi toga da se
ne dogodi nešto što ne bi trebalo
jer toga biti ne smije nego radi
toga što se ljudi mnogo bolje od-more
i mnogo bolje spavaju ako
ne leže u blizini ženska Sa žen-skim
borcima bilo je u početku ne- -
zgoda jer su se stidjele kazati
ako se dobro ne osjećaju po jedan
ili dva dana u mjesecu ali kasnije
o tome su održavana predavanja
nja od Etrane doktora i svaki voj-nik
je znao kako ženske poštedjeti
od mnogih stvari koje su za njih
teške One su fizički ipak nježnije
od muškaraca i lako dobivaju otok
nogu oticanje žila i tome slično
Kad se sve to savladalo išlo je
lakše Treba imati u vidu da su to
u većini kćeri ili sestre naših palili
boraca koje su došle na frontu ra-di
osvete svog oca ili brata i mi
na njih gledamo sa velikim pošto-vanjem
i uvažavanjem
Poznata je nama propaganda
neprijatelja kako u našim redovi-ma
postoji prostitucija Takva pro-paganda
imala je u početku nekog
uspjeha ali ne dugo Poznavao
sam jednu mladu Ličanku parti-zanku
koja Je došla ranjena u Ita-liju
na lječenje Pričala mi je la
su joj ustaše ubili oca i brata Os-tala
je ona od 15 godina sa maj-kom
Molila je majku da je pusti
u partizane a majka se opirala
računajući da će joj vrag odnjeti
djevojku ako podje da se bori za
jedno sa muškarcima Na kraju je
stara popustila Godinu dana kas
nije dolazi cura sa partizanima u
svoje ličko selo Tada je već bila
agitator medju omladinom i posta
la dobar govornik Majka nije mo
gla poznati svoje ličko čobanče
U večer kći govori da ima sasta-nak
a nepismena majka je kćeri
kako može ići noću na sastanak
sa muškarcima Mala pozove svo-ju
majku da i ona ide na sasta
nak Pošla je Nakon sastanka
majka veli: "E sad ja vidim kako
je to na vašim sastancima gdje
se mladež kupi Nisam ja znala
ranije dok vi ne dodjoste u selo
Sad ću i ja da idem na sve vašo
sastanke" Ja sam imao u mojoj
Prvoj dalmatinskoj udarnoj briga-di
dosta djevojaka Imao sam i
jednu muslimanku u svojoj jedini-ci
koja se razotkrila i došla k na-ma
Bila je odličan borac 1 poslali
smo je u Bihać da svrši poštansko-telegrafsk- e
i telefonske kurseve
A ona mlada Ličanka povratila se
još dok sam ja bio tamo da se
ponovo bori u redovima naše voj-ske
Sad ima svega 16 i po godina
— Jeste li djecu organizovall ?
— Jesmo Djeca su organizova-n- a
u pionerske organizacije Imaju
svoje čete bataljone i brigade
Imaju svoje dječje komandante
koji na svojim dečjim uniformama
nose znakove komandira četa ba-taljo- na
i brigada Djeca vole da
imaju sve kao i mi odrasli Ta
djeca čine nam velike usluge i na
fronti i u pozadini
— Koliko škole imaš komesare
i da li imaš familije?
— Svršio sam 4 godine osnovne
i 4 godine obrtničke škole Bio
sam u mirno vrijeme mašinist na
parobrodu Nakon sam izašao iz
Jugoslavije u Italiju američka avi
jacija potrefila je bombom moju
kuću i ubila mi majku Oca su mi
ustaše još u početku uzeli u kon
centracioni logor Brat mi je poli-tički
komesar u jednoj vojnoj Je-dinici
a moja žena je isto politi-čki
komesar Kad sam to kazao
vlastima u Engleskoj bilo im je
neobično kako to da skoro cijela
familija sastoji se iz političkih ko-mesara
Vrijeme je da zavrtimo ovu do-gu
priču s nadom da ćemo od ko-mesara
Vukše dobiti još materija-la
za novine Rastali smo se kao
kakvi stari poznanici i prijatelji
Sa kapetanom i svim osobljem
broda isto tako Divni su to ljudi
i borci Iuni poleta Pozdravili cu
po više puta sve naše u Kanadi i
Americi Traže da im pomognemo
i da se borimo kao što se oni bo-re
Ja sam im to obećao Na ras-tanku
pitao sam ih za Mačeka Ve-le
da su oni pitanje Mačeka već
davno prečistili u Jugoslaviji "Č-itajte
naše novine — veli mi ko-mesar
— pa ćete vidjeti kako mi
mislimo o Mačeku"
N Kovačerić
OBJAVE I
Vancouver B G
Hrvatski Prosvjetni Dom prire-djuj- e
drugi piknik ove godine u
nedjelju dne 20 augusta Piknik
će se održavati na nama dobro poz-natom
mjestu u Confederation
Parku Na pikniku će biti dovolj-no
pečene janjetine kao i drugih
zakusaka i pića te raznih drugih
šala i igara
Ne propustite ovu priliku a da
nebi došli na ovaj piknik da se za-jednički
proveselimo i zabavimo
U slučaju kiše ili slabog vreme-na
piknik će se održavati u Hr-vatskom
Prosvjetnom Domu
Odbor piknika
Moniceal Que
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će svoju sjednicu
7-m- og augusta to jest prvi pone-djeljak
u mjesecu u prostorijama
Doma na 3447 St Laurent Blvd
Stoga se uljudno umoljava cjelo-kupno
članstvo da po mogućnosti
istoj prisustvuje Zapamtite 7 au-gusta
u 8 sati na večer
Tajnik
S S Marie Ont
Veliki piknik za pomoć narodi-ma
Jugoslavije priredjuje naša
kolonija koji će se održati u ne-djelju
dne 30 jula Ovaj izlet biti
će na nama dobro poznatom mje-stu
na farmi brata Oreškovića
Stoga braćo I sestre u Soo treba
da svi posjetimo ovaj izlet i da
zajednički poradimo za što bolji
uspjeh istog Nama je svima duž-nost
bez razlike naših opredjelje-nja
da radimo za ovu plemenitu
svrhu to jest pomoć našima u do-movini
Ne treba da se za taj rad
oslonimo na pojedince nas svaki
može nešto učiniti a svi zajedno
mnogo
Na izletu će biti svega na za-dovoljstvo
prisutnih Svi bi trebali
da nastojimo da ovo bude jedan
od najvećih izleta Što smo ih mi
ikada održali Jer se radi za ple-menitu
stvar — za naš borbeni
narod u domovini
Za dobar doček i poslugu brine
se
Odbor piknika
Nedeljnji pregled borbe
u Jugoslaviji
(Prenos sa str 1)
toru Brod gdje je broj ubijenih
nacističkih vojnika i oficira pre-šao
200 Jugoslovenske trupe su
probile njemačke obranbene linlj"
i prešle do Ludbrega gdje se
sada vode žestoke ulične borbe
Tlanina D1IJ je očišćena od oku-patora
U Moslavini nacisti cu
protjerani Iz Čazme Cijeli kraj
Kostajnica-Sisa- k je očišćen od
Nijemaca I njihovih četničkih na-jamnika
koji su ču vi i prela
preko Save
Kao rezultat ofenzivnih opera-cija
u Dalmaciji jedinice mar-šala
Tita zauzele su neprijatelj-ske
utvrde u kraju Sinj Napadači
su isto tako protjerani iz Banije
Neprijateljski gubitci u Hrvat-skoj
prošle nedjelje iznose preko
1300 vojnika i oficira a od tih
više od jedne hiljade je ubijenih
Jugoslavenske jedinice imale su
znatnoga uspjeha u Crnoj Gori i
Sandžaku Neprijate je istjeran
sa desne obale rijeke Lima Gone
ći opkoljene njemačke trupe od
redi Narodne Vojske Oslobodje- -
nja zauzeli su grad Varoš i do-spjeli
do rijeke Uvca
Narodna Vojska Oslobodjenja
nastavlja kroz cijelu Bosnu da
drži inicijativu u svojim rukama
U centralnom dijelu Jugoslavije
Jugoslaveni su zauzeli željezničku
stanicu na Doboj-Tesl- ić pruzi i
uništili neprijateljske kolone na
Sanskom Mostu i Stanislavgradu
U ovim podhvatima uništeno je
300 Nijemaca i dva tanka Poku-šaji
neprijatelja da konsolidira
svoje položaje na Dinarskim Al
pama bili su bez uspjeha šuice-Kupreš-Bugoj- no
cesta je posve
očišćena od neprijatelja Za vrije-me
napada jugoslavenskih odre
da na Mrkonjićgrad ti odredi su
uništili tako zvani četvrti Dra-Ži- n
korpus zajedno sa izdajnikom
Dranovićem Ovo je ozbiljan uda-rac
koliko njemačkim okupatori-ma
toliko i njihovim slugama
Semjon Bjelinkov
Pretplatnice obnovi
pretplatu na
vrijeme
I Hamilton Ont
POZIV NA PIKNIK
Slovenci iz Hamiltona i okolice
priredjuju piknik u nedjelju dne
13 augusta na dobro poznatom
mjestu Fruitland na istom mjestu
gdje su braća Hrvati održavali
svoj piknik već nekoliko puta
Pokraj na ražnju pečene janjeti-ne
i prasetine drugih zabava i po- šalica za ples će svirati vrlo do-bra
muzika što se tiče za suha
grla biti će takodjer nešto učinje-no
čista dobit sa piknika ići će u
korist herojski borbi naših naroda
i njihove junačke vojske pod vod-stvom
maršala Tita
U slučaju slabg vremena piknik
će se održavati iduće nedjelje Pa
stoga ujedno molimo i druga dru-štva
I organizacije da ne priredju-ju
nekih priredaba u isti dan
Ne zaboravite u nedjelju dne 13
augusta Svi na piknik!
Priredjivački odbor
Toronto - predobjava
Na svojoj posljednjoj sjednici
ogranak Saveza Kanadskih Hrvata
u Torontu odlučio je da održi pik-nik
u korist fonda Novosti Pik-nik
bi se imao održati u nedjelju
dne 6 augusta Toga radi umolja-vamo
sve ovdašnje organizacije i
ustanove da na taj dan ne prire-djuju
svojih izleta ili piknika ka-ko
nebi štetili sebi i nama Piknik
će se održavati u Don Vallev O
ostalim potankostima biti će jav-ljeno
na vrijeme
Odbor
Pori Arthur Oni
Okružni odbor RPP u Port Ar-thu- ru
priprema se da održi veliki
piknik u nedjelju dne 30 jula Pik-nik
bi se imao održati na zemljištu
Boulevard Lake Port Arthur
Veliki odbor piknika se stara da
sve bude u dobrom redu Kao gost
i glavni govornik na pikniku biti
će Sam Carr nacionalni organiza-tor
RPP U slučaju kiše piknik će
se odgoditi ali će se onda u tom
slučaju održati velika skupština
istog dana na večer u 8 sati u Fort
Villiam City Auditorium kako bi
se pružila mogućnost svakom da
čuje Sam Carr-- a
Odbor
Windsor Ont
Toziv na zajednički piknik ko--
jek priredjuje odsjek 638 HBZ
društvo SNS roj 221 I Slovenska
Zvjezda u nedjelju 30 jula Pik
nik se održava na Woolad farmi
Walker i Grandmere Rd
Biti će dosta jela pića neće fa
liti ni pečene janjetine te šale i
zabave za staro i mlado za sve to
jamči vam priredjivački odbor Za
ples svira tamburaški zbor "Plavi
Dunav"
U slučaju kiše piknik će biti
drugu nedjelju 6 augusta Za od-bor
piknika
Stjepan Dolen
POTRAGA
Želio bi da mi se javi I Jakšić
(Vuk) ili ako koji od čitaoca zna
za njegovu adresu neka ml javi
na čemu unaprijed takovom hvala
J Jakšić
Rox 583
Schumacher Ont
POTRAGA
Želio bi se dopisivati sa bratom
Mile Marković Molim ga stoga
ako naldje na ovu potragu da mi
se javi te takodjer molim znance
kojima je poznata njegova adresa
da mi je dostave Unaprijed zahva-lan
V čstIĆ
Halet Que
PRINCETON ISPRAVAK
Ranije smo na Novosti poslali
jedan ispravak ali smo poslije
pronašli da nam fali jedno ime
slovenske obitelji tj Mrs ćirila
Sadar koji su dali svoj prilog u
robi za pomoć našem narodu u
kraju Molimo dotične da ovaj is-pravak
uzmu do znanja
P žagar
KOMIČAN SAVJET
Liječnik: — A jte li već prije
pitali nekoga za savjet?
Pacijent: — Da pitao sam na-šega
drogeristu zbog te bolesti
Liječnik: — Gle glel A kakav
vam je komičan savjet dao taj čov-jek?
Pacijent: — Uputio me je na
vas