000356 |
Previous | 4 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
STRANA L Nacionalisti u Quesu n eprijateiji naroda (Svršetak) Piše: FRED ROSSE U nekojoj industriji u Quebec na prvom mjestu u avijonskoj brodogradilišnoj i drugoj radnici su postigli jednakost Tko je na o-t- ne radio? Koja je radnička grupa cvjek isticala potrebu za ravno-pravnost radnika u Quebec? Je su li to bili radnici u zanatsko unij-fki- m organizacijama? Dakako da jesu Zanatsko unijske organizaci-je su to ishodile Fomenuti nacionalisti kažu da tu oni zainteresirani u dobrobit naroda Ali kada je riječ o zdrav-stvenom osiguranju naroda oni kažu "0 ne ne to znači soci-jalizam Mi nećemo zdravstvenog osiguranja Mi se nećemo miješati U individualnost" Kuda to vodi? Dovodi do takve situacije da je zdravstveno stanje naroda u Que-bec- u slabo i biti će slabo sve dok će narod u provinciji slijediti kli-ku koju sam spomenuo Neka slijedeće brojke govore: Od svakih 1000 stanovnika u Quebec 806 naroda godišnje umire od sušice u usporedbi sa 26 po hiljadi u Ontario Ili tri puta ih više u Quebecu umire od sušice nego u Ontario Evo nekoliko broj-ki prema nekojim gradovima: U gradu Quebec ih od sušice umire godišnje 1081 Chicoutimi 1434 Three Rivers 2166 Thetford Mine 2595 i Rimouski — sra-motna brojka — 5422 ili 20 puta više nego u Ontario Nacionalisti neće plana za zdravstveno osigu-ranje oni ne misle da narodu Que-bec- a to treba Smrtni slučajevi kod novorodjenčadi pokazuju istu sli-ku Ove brojke su svakako previso-ke Nama je u provinciji potrebno zdravstveno osiguranje usprkos toga što reakcionare! govore da to znači socijalizam da to znači mi-ješanje u individualnost Tako zva-ni nacionalisti protivni su obavc- - zatnoj prosvjeti Dr Paquette je-dan od Duplessisovih prijatelja bivši tajnik prosvjete u provinciji je u raspravi o obavezatnoj pros-vjeti rekao slijedeće: "Kada su obitelji disorganizira-n- e ratom kada se mladići unova-čuju za vojsku je li to onda vri-jeme za upisivanje djece za oba-Vezat- nu školu?" Taj argumenat podcjenjuje in-teligenciju naroda Quebec Za dr Paguetta je dobro što je prošao doktorsku školu koja mu koristi u politici Ako on ima djece siguran sam da se školuju ali djeca drugih roditelja nesmlju dobiti prosvjete jer on to smatra kao konskripciju za djecu Dalje oni su protivni da Quebec ima bilo što zajednički pa ostalom Kanadom ili da Kanada ima što zajednički sa svijetom što bi se dogodilo sa ogromnim poduzećima koja su izgradjena u provinciji i Sa desetcima hiljada radnika upo-slenih sada u tim poduzećima ako bi se Kanada izolirala od ostalog svijeta? Tako zvani nacionalisti mogu za rješenje ovog pitanja odgovoriti: "Natrag na zemlju" Jest oni su spremni preporučiti da narod oti-dj- e kopati panjeve j gladovati da se drže daleko od gradova AH to-kom rata narod je naučio da on mole raditi koristan posao da je on postigao vještinu na radu u In-dustriji i da se neće vratiti na-trag na zemlju Put izolacije nije put za narod u Quebecu Nacionalisti ili kako se nazivali ne rade u interesu naroda Quebec provincije Oni upotrebljavaju svake vrste demagogiju kako bi pokrili svoju reakcionarnu ideologiju pro-faši-stič- ku ideologiju dok za interese naroda ništa ne mare Kakvo jt njihovo mišljenje o narodu? Ja sam to mišljenje opazio u progla-su kojeg Je izdala grupa poznata kao Bloc Universitaire od 11 apri-la 1942 U proglasu te grupe pozi-va se za korporativnu državu u provinciji Quebec gdje prema nji-hovoj teoriji "svi ljudi nisu rodje-n- l jednaki" To je jedan od najreakclonarni-Ji- h stanovišta Dakle mala grupa ljudi popeti će se na vrh tvrdjave DR J i gledati dolje na narod kako radi za njih Oni će imati mozak drugi nesmiju znati ništa Sad ću se još malo osvrnuti ru historiju Od kako sam u parla-mentu čuo sam nekoliko članova koji su govorili o prošlosti o go-dinama 1934 1935 1936 i 1937 C-itirati ću nešto što su rekli tako zvani nacionalisti i izolacionlsti koji su više zainteresirani u po-bjedu osovine nego u dobrobit na roda Quebeca Najprije ću citirati iz novine "La Nationa" koju je izdavao Paul Bouchard novine koja je za-branjena ili iščezla nakon je buk-nuo rat Pomenutl čovjek bio je vrlo blizak tako zvanim nacionali stičkim vod jama u provinciji u stvari 1937 godine pojavio se kao kandidat u Montreal-S- t Mary iz bornom okrugu a podupiralo ga Je nekoliko organizacija medju nji-ma jedna koju je predvodio Andrc Laurendeau sadanji provincijalni vodia Bloc Populaire Taj Bou chard je napisao prilično uvodni- - čkih članaka u svojoj novini Na primjer govoreći o španiji on je kazao: "Ispred jake i odlučne Spanije Gibraltar biti će bezvrijedan Ali politička uloga koju bogata i snaž na španija može igrati je od mno-go većeg opsega Ona će dobiti nadmoćnost nad narodima koji su snjom povezani krvlju i kulturom Ne možemo si ni predstaviti bu-duću ulogu Spanije bez da misli-mo da izvan Brazillje Sjedinjenih Država i Kanade sva ostala Ame-rika govori španjolskim Jezikom Slijedeća era pripada španjolskom svijetu" Znači da će Španjolci uzeti pre ko sebe cijelu južnu Ameriku Bou-chard dalje kaže: "Neka Franca nadahnu i pod-strek- nu Mussohnijevi uspjesi On bi trebao prihvatiti Mussolinijevu formu poredka u svojoj zemlji i u Spaniju prevesti isti duh energije progresa i solidarnosti kao što je u Italiji Tada će neizmjerno re-agiranje koje je počelo u Rimu protiv azijatskog barbarizma doći kroz španiju na obale Latinske Amerike" To je fašizam sto po sto To je sto po sto strana fašistička politi-ka Nije on govorio samo o španiji nego je Francuskoj preporučio što treba činiti: "Oh! Kad bi samo Francuska mogla pod monarhijom ili nacio-nalnom diktaturom raći velikog ministra stranih poslova da proda britansku imperiju Njemačkoj 1 Italiji u zamjenu za savez i fran-csuk- u neutralnost" Ovo su potpuno izdajničke rije-či ali ipak ga nisu spriječavale da 1942 godine kandidira protiv mini-stra pravde (Mr St Laurenta) A što on ima reći o Kanadi ? što ima reći o ujedinjenoj Kanadi? Evo što on kaže: "Dobro je meni će se reći ali što ako Japanci učine invaziju na British Columbiju? Budimo na či-sto da British Columbija nije ci-jela Kanada te da istočni dio ko-liko nas stoji i koliko dobivamo od njega ne znači ništa za nas" On je bio spreman predati Bri-tish Columbiju Japancima Ovo su nacionalisti izolacionisti teoristi ali u stvari po fašističkom shvaća-nju oni su intemacionalisti Fred Rose ovako citira pisanje još niz drugih pro-falistič- kih no-vina i govore pojedinih reakciona-rac- a od Bloc Populaire i Union Nationale u provinciji Quebec pa svoj članak završuje sa ukaziva-njem na potrebu poduzimanja od-lučnih mjera protiv ove unutarnje opasnosti u Kanadi Fred Rose predlaže da federalna vlada uspo-stavi posebnu komisiju koja bi imala istražiti sve aktivnosti pro-nacistič- ke propagande kojoj je cilj razdvojiti Kanadu Njegov pred-lo- g zaslužuje snažnu potporu od strane svakog muškarca i žene koji želi sačuvati demokratski život u zemlji Pro-nacistič- ke aktivnosti v provinciji Quebec postale su već dosta ozbiljne pa ih se više ne smije jednostavno propuštati i omalovažitl MINDESS ' 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 M 1 1 1 1 1 1 1 1 1 f 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 l : i 1 1 T f 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 rir WASHINGTON TAX1 = Hastings St cmd Dunlovy Ave — Vancouver BC = = Phone: Hastings — 4100 — Hastings = Va5 stari prijatelj JIMMY f ~llllltlllliltlHIMIIIIIIIIIIIIIIIIUIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIItlllllllllltlllltlllllllllllllir LIJEČNIK KIRURG I AKUSER Liječim kožne i venerične bolesti Najmodernije mašine za električno liječenje 597 College St — Toronto Ont — ToL ME 5090 Govorim ruski i ostale slavenske jezike Susret sa partizanima mornarima (Nastavak sa str 2) iskopane ru velike rupe i u njih pobacali pobijeni srpski narod Bili su to strahoviti trenutci Kad je počeo pokolj prvo što sam ja vidio bila je krvava Neretva Moj parobrod plovio je iz mora u Ne retvu negdje rano izjutra i plovio je izmedju mrtvih srpskih tjelesa koja su prekrila Neretvu kao pos-ječena šuma kad se spusti u voda Tada je počelo i prevodjenje Srba u katoličku vjeru Cijele porodice su prelazile u katolicizam samo da se spase od ustaškog noža Oni danj se ne mogu lako zaboraviti Kad su Nijemci i Talijani vidjeli da im je posao klanja pošao za rukom i da Pavelić neće ostaviti žive srpske duše onda su se oku-patori stavili tobož na stranu Sr-ba Došlo je do sporazuma izmedju Talijana i četnika Draže Mihajlo-vić- a Njima je namignuto sa stra-ne okupatora da počnu sa poko-ljem Hrvata Dražini četnici pod zaštitom Talijana poklali su cijelo hrvatsko selo Kozice Nije ostalo ni jedne žive hrvatske duše U selu Gatima poviše Cetine kod Omiša takodjer su četnici poklali hrvatski narod Ovo što se zbilo u Metkoviću i okolini tako je bilo manje više po svim krajevima Nastao je medjusobni bratoubila-čki rat a okupatori i njihovi na-jamnici su trljali ruke od zadovol-jstva Da se spriječi to zlo Komu-nistička Partija pozvala Je u bor-bu i Hrvate i Srbe muslimane i sve druge Ljudi i cijela familije su bježale u šumu Srbi su bježali da se spase od Pavelića Hrvati i mu-slimani su bježali od noža Draže Mihajlovića Sve se to svrstavalo u partizanske odrede i otpočelo borbu protiv okupatora i njihovih najamnika Iz Baćine Gradca Ma-karske Podgora Drvenika počeo je ustanak partizana a okupatori Pavelić i Mihajlović su kasnije te krajeve popalili i sravnili sa zem-ljom One koji su prvi pošli u par-tizanske odrede mi nazivamo "pr voborcima" i njihovi krajevi su osobito nastradali — Da li je Pavelić klao samo Srbe? — Klao je i svakog Hrvata i mu slimana za koga je znao da je za slogu Hrvata i Srba ili ako ga je smatrao da je komunista — Da li mi možeš komesare reći nešto opširnije o pokoljima u drugim krajevima? — Može biti mogao bih ali ja ne volim govoriti o onom što nisan očima vidio pa sfc zato ograniča-vam samo na Metković l okolinu — šta radite sa zlikovcima kad ih uhvatite? — Tredavaju se odmah narod-nom sudu i vješaju se tu odmah pred narodom U Makarskoj se bilo iskupilo osam do devet stoti-na ustaških zlikovaca skoro svi iz Hercegovine Dobili smo naredje-nj- e da se Makarska mora zauzeti i da se izvrši obračun sa tim zlo-čincima Sve je bilo gotovo da se Makarska zauzme pa bilo to i po cijenu velikih žrtava ali na Pelje-šcu su naše jedinice zapale u te-šku situaciju i morali smo tamo hitati u pomoć a dignuti opsadu sa Makarske — Da li imate veza i aparata po onim krajevima gdje se okupa-tori nalaze? — Imamo svuda Imamo pod zemne narodno-oslobodilač- ke odbo-re koji nam šalju izvještaje o sve-mu što se tamo dogadja U gradu Zagrebu imamo najbolji takav od-bor Po svim pavelićevim uredi-ma imamo svoje ljude a tako i u njegovoj vojsci Tako isto imamo svoje ljude i kod Nedića Mihajlo-vića i slovenskog izdajnika gene-rala Rupnika MI imamo svoje ta-kozvane "terenske radnike" To su naši prokušani { spremni ljudi i žene koji idu u narod na oslobo-djeno- m i neoslobodjenom zemljištu i tamo rade na mobilizaciji svih si-la protiv okupatora i njihovih slu-gu To Je posao vezan sa velikim teškoćama i opasnostima ali se on vrši da ne može biti bolje — šta radite sa ratnim zarob-ljenicima ? — što se tiče ustaša četnika i žandara ako nisu neki poznati zli-kovci njih puštamo na slobodu na časnu riječ da se neće dalje protiv nas boriti Bilo je slučajeva da smo neke po tri puta zarobljavali — Zašto je potrebno tako raditi ? — Bilo je ranije i od toga kori-sti Ako smo nekoga po tri puta zarobljavali svaki put smo sa nje-ga uzimali po jednu pušku a n tome smo bili ranije Jako oskud-ni jer je bilo vremena kad su ti i partizana imala samo jednu pušku — A kako radite sa zarobljenim Nijemcima? — Držimo ih i mjenjamo ih za naše zarobljene drugove MedJj zarobljenim često puta se nalaze I naši i njihovi koji su od velikog značaja Oni pošalju naše zaroblje-nike parobrodom morem a mi nji-hove opet parobrodom Tako se sastanu na pučini I izmenjaju Bi-va slučajeva da mi nemamo toliko NOVOSTI Utorak 25 jula 1941 zarobljenika koliko oni ali ipak sve izmjenjamo a mi Nijemcima ostanemo "dužni" da im drugi put naknadimo ono što smo manje predali — Kako ste sa odjelom? — Nije dobro Bilo je osobito slabo dok nije Italija kapitulirala Tada smo dobili dosta oružja mu nicije odjela i svega ratnog ma-terijala Jednog jutra nakon kapi-tulacije Italije cijele naše brigade su se zacrnile u talijanskim faši-stičkim košuljama Kako je ca odjelom tako je i sa oružjem Kad smo napali ustaše u Imotskom morali su bježati i popaliti 8V magazine sa oružjem hranom i municijom U pepelu smo našli ve-liku količinu pušaka ali je sve bi-lo izgorjelo osim puščane cijevi 1 zatvarača Naši majstori su se dali odmah na posao Kroz nekoliko da-na te su puške bile u redu potpu-no popravljene Sve neprijateljske topovske granate i aeroplanske bombe koje no bi eskplodirale na-ši ljudi bi odmah otvorili izvadili eksploziv i pravili odmah ručne granate Imamo više vrsta tih bomba: biokovka mosorka daru-vark- a itd Imena su dobile po mjestima gdje se prave Ja sam jednu "daruvarku" donio u Lon-don Ona je četverouglasta poput starih kragujevačkih Engleske vlasti pu me zamolile da im dam partizansku bombu za uspomenu i ja sam im dao Sa predajom puša-ka imamo teškoća Kad naši par-tizani i partizanke dolaze u Italiju na lječenje muku muče da ne predavaju pušku Svaka puška ima svoju historiju Takvih slučajeva ima da se sa jednom istom puš-kom borio otac brat i sestra J kad se u Italiji zatraži da se ta puška preda u magazin pred od-lazak u bolnicu nastaju čitavi sporovi jer se vlasnik puške boji da je neće dobiti natrag — A kako vršite rekviziciju za vojsku ? — I tu ima velikih teškoća Ne-ma hrane dovoljno Ljudi davaju dobrovoljno dok imaju Ali 1 voj-ska njima čini uslugu Kad je žet-va onda sva vojska koja nije na fronti pomaže skupljati ljetinu i sakrivati je da bude osigurana ako bi neprijatelj došao u taj kraj Biva slučajeva da čitavi krajevi nemaju soli nego sav narod i voj-ska sve jedu neslano Morala se poduzimati specijalna ofenziva za osvajanje Tuzle u Bosni da bi se došlo do tuzlanskih slanih izvora samo da bi narod imao soli Kad se od naroda uzima rekvizicija on-da se pazi da se uzme samo ono Ito nije neophodno potrebno za iz- - državanje dotične familije Ako iz neke kuće ima jedan ili dva mu-škarca koji su u neprijateljskoj najamničkoj vojsci onda se sav njihov dio hrane oduzima besplat-no za Narodnu vojsku a ostalim ukućanima ostavlja se njihov dio Osim toga ljudi davaju hranu u zamjenu za razne usluge Mi nji-ma pomognemo raditi u polju ili uzmemo pismo da im doturimo u drugo selo ili drugi kotar a oni za to davaju hranu — Može li se kupiti štogod za novac ? — Moglo je u početku a sada mnogo teže Kad je jugoslavenska vlada pobjegla iz Jugoslavije u tom momentu imala je veliku koli činu dinarskih hiljadarka u san-ducima u Crnoj Gori Naredili su da se novac spali kako ne bi pao neprijatelju u ruke Ali vatra nije mogla sagorjeti sav papir Ostalo je dosta nesagorenog novca Crno-gorci su naišli na to i pokupili pj-n- e vreće hiljadarka pa su pošli u okupirani Dubrovnik i pokupo-vali sve što se tamo nalazilo za prodaju Ali su bili kratke sreće Okupatori su izdali proglas da te hiljadarke ne vrijede i kazali su koje su serije na novčanicama Tako su dubrovački trgovci kasnje dobro pazili na svaku hiljadarku koja je serija na njoj i da H nije i makar malo pošutjela od dima — Kako stojite sa prosvjetom u vojsci i medju narodom? — Vi ste imali priliku da vidite koliko mi izdajemo raznih novina časopisa i raznih buletina Po to-me vidite da mi obrazovanju po-klanjamo veliku pažnju Svuda se vojnici i narod uče čitanju i pisa-nju ako su nepismeni Održavaju se redovno i svuda skupštine i pre-davanja o svim političkim ekonom-skim i drugim pitanjima Možete često vidjeti kako u jednom selu dolaze na predavanje sve seljanke slušaju predavača pletu čarape ili predu vunu a u isto vrijeme slu-šaju predavanje Tako je i na frontu i u pozadini Onda imamo razne kurseve za mehaničare za-natlije za sve razne struke U zadnje vrijeme otvoreno je mnogo kurseva za izučavanje engleskog i ruskog jezika To nam treba za do-ček saveznika — Fašisti su Vodili veliku pro pagandu protiv žerukih u Narod-noj vojsci I partizanskim odredi ma Možeš li mi o tome nešto reći? [ — Mi imamo u našim borbenim jedinicama do 20 po sto ženskih One su isto tako dobri borci kao što su muškarci Odnosi medju na-ma su najbolji i najčistiji Kako možeš i pomisliti išta o curi koja pored tebe puca sa puškom u ruci i čeka svakog časa kuršum u čelo od neprijatelja? Ti u njoj gledaš borca i ništa drugo Umorni iza borbe spavamo svi zajedno i tada nije nikome ni do čega drugog osim do spavanja i odmora Tre ba imati u vidu da to nije Kana-da nego fronta gdje glave lete svakog ča&a A kad se jedinica na-lazi u pozadini na odmoru po ne-koliko dana onda ženske spavaju odvojeno ali ne radi toga da se ne dogodi nešto što ne bi trebalo jer toga biti ne smije nego radi toga što se ljudi mnogo bolje od-more i mnogo bolje spavaju ako ne leže u blizini ženska Sa žen-skim borcima bilo je u početku ne- - zgoda jer su se stidjele kazati ako se dobro ne osjećaju po jedan ili dva dana u mjesecu ali kasnije o tome su održavana predavanja nja od Etrane doktora i svaki voj-nik je znao kako ženske poštedjeti od mnogih stvari koje su za njih teške One su fizički ipak nježnije od muškaraca i lako dobivaju otok nogu oticanje žila i tome slično Kad se sve to savladalo išlo je lakše Treba imati u vidu da su to u većini kćeri ili sestre naših palili boraca koje su došle na frontu ra-di osvete svog oca ili brata i mi na njih gledamo sa velikim pošto-vanjem i uvažavanjem Poznata je nama propaganda neprijatelja kako u našim redovi-ma postoji prostitucija Takva pro-paganda imala je u početku nekog uspjeha ali ne dugo Poznavao sam jednu mladu Ličanku parti-zanku koja Je došla ranjena u Ita-liju na lječenje Pričala mi je la su joj ustaše ubili oca i brata Os-tala je ona od 15 godina sa maj-kom Molila je majku da je pusti u partizane a majka se opirala računajući da će joj vrag odnjeti djevojku ako podje da se bori za jedno sa muškarcima Na kraju je stara popustila Godinu dana kas nije dolazi cura sa partizanima u svoje ličko selo Tada je već bila agitator medju omladinom i posta la dobar govornik Majka nije mo gla poznati svoje ličko čobanče U večer kći govori da ima sasta-nak a nepismena majka je kćeri kako može ići noću na sastanak sa muškarcima Mala pozove svo-ju majku da i ona ide na sasta nak Pošla je Nakon sastanka majka veli: "E sad ja vidim kako je to na vašim sastancima gdje se mladež kupi Nisam ja znala ranije dok vi ne dodjoste u selo Sad ću i ja da idem na sve vašo sastanke" Ja sam imao u mojoj Prvoj dalmatinskoj udarnoj briga-di dosta djevojaka Imao sam i jednu muslimanku u svojoj jedini-ci koja se razotkrila i došla k na-ma Bila je odličan borac 1 poslali smo je u Bihać da svrši poštansko-telegrafsk- e i telefonske kurseve A ona mlada Ličanka povratila se još dok sam ja bio tamo da se ponovo bori u redovima naše voj-ske Sad ima svega 16 i po godina — Jeste li djecu organizovall ? — Jesmo Djeca su organizova-n- a u pionerske organizacije Imaju svoje čete bataljone i brigade Imaju svoje dječje komandante koji na svojim dečjim uniformama nose znakove komandira četa ba-taljo- na i brigada Djeca vole da imaju sve kao i mi odrasli Ta djeca čine nam velike usluge i na fronti i u pozadini — Koliko škole imaš komesare i da li imaš familije? — Svršio sam 4 godine osnovne i 4 godine obrtničke škole Bio sam u mirno vrijeme mašinist na parobrodu Nakon sam izašao iz Jugoslavije u Italiju američka avi jacija potrefila je bombom moju kuću i ubila mi majku Oca su mi ustaše još u početku uzeli u kon centracioni logor Brat mi je poli-tički komesar u jednoj vojnoj Je-dinici a moja žena je isto politi-čki komesar Kad sam to kazao vlastima u Engleskoj bilo im je neobično kako to da skoro cijela familija sastoji se iz političkih ko-mesara Vrijeme je da zavrtimo ovu do-gu priču s nadom da ćemo od ko-mesara Vukše dobiti još materija-la za novine Rastali smo se kao kakvi stari poznanici i prijatelji Sa kapetanom i svim osobljem broda isto tako Divni su to ljudi i borci Iuni poleta Pozdravili cu po više puta sve naše u Kanadi i Americi Traže da im pomognemo i da se borimo kao što se oni bo-re Ja sam im to obećao Na ras-tanku pitao sam ih za Mačeka Ve-le da su oni pitanje Mačeka već davno prečistili u Jugoslaviji "Č-itajte naše novine — veli mi ko-mesar — pa ćete vidjeti kako mi mislimo o Mačeku" N Kovačerić OBJAVE I Vancouver B G Hrvatski Prosvjetni Dom prire-djuj- e drugi piknik ove godine u nedjelju dne 20 augusta Piknik će se održavati na nama dobro poz-natom mjestu u Confederation Parku Na pikniku će biti dovolj-no pečene janjetine kao i drugih zakusaka i pića te raznih drugih šala i igara Ne propustite ovu priliku a da nebi došli na ovaj piknik da se za-jednički proveselimo i zabavimo U slučaju kiše ili slabog vreme-na piknik će se održavati u Hr-vatskom Prosvjetnom Domu Odbor piknika Moniceal Que Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata održavati će svoju sjednicu 7-m- og augusta to jest prvi pone-djeljak u mjesecu u prostorijama Doma na 3447 St Laurent Blvd Stoga se uljudno umoljava cjelo-kupno članstvo da po mogućnosti istoj prisustvuje Zapamtite 7 au-gusta u 8 sati na večer Tajnik S S Marie Ont Veliki piknik za pomoć narodi-ma Jugoslavije priredjuje naša kolonija koji će se održati u ne-djelju dne 30 jula Ovaj izlet biti će na nama dobro poznatom mje-stu na farmi brata Oreškovića Stoga braćo I sestre u Soo treba da svi posjetimo ovaj izlet i da zajednički poradimo za što bolji uspjeh istog Nama je svima duž-nost bez razlike naših opredjelje-nja da radimo za ovu plemenitu svrhu to jest pomoć našima u do-movini Ne treba da se za taj rad oslonimo na pojedince nas svaki može nešto učiniti a svi zajedno mnogo Na izletu će biti svega na za-dovoljstvo prisutnih Svi bi trebali da nastojimo da ovo bude jedan od najvećih izleta Što smo ih mi ikada održali Jer se radi za ple-menitu stvar — za naš borbeni narod u domovini Za dobar doček i poslugu brine se Odbor piknika Nedeljnji pregled borbe u Jugoslaviji (Prenos sa str 1) toru Brod gdje je broj ubijenih nacističkih vojnika i oficira pre-šao 200 Jugoslovenske trupe su probile njemačke obranbene linlj" i prešle do Ludbrega gdje se sada vode žestoke ulične borbe Tlanina D1IJ je očišćena od oku-patora U Moslavini nacisti cu protjerani Iz Čazme Cijeli kraj Kostajnica-Sisa- k je očišćen od Nijemaca I njihovih četničkih na-jamnika koji su ču vi i prela preko Save Kao rezultat ofenzivnih opera-cija u Dalmaciji jedinice mar-šala Tita zauzele su neprijatelj-ske utvrde u kraju Sinj Napadači su isto tako protjerani iz Banije Neprijateljski gubitci u Hrvat-skoj prošle nedjelje iznose preko 1300 vojnika i oficira a od tih više od jedne hiljade je ubijenih Jugoslavenske jedinice imale su znatnoga uspjeha u Crnoj Gori i Sandžaku Neprijate je istjeran sa desne obale rijeke Lima Gone ći opkoljene njemačke trupe od redi Narodne Vojske Oslobodje- - nja zauzeli su grad Varoš i do-spjeli do rijeke Uvca Narodna Vojska Oslobodjenja nastavlja kroz cijelu Bosnu da drži inicijativu u svojim rukama U centralnom dijelu Jugoslavije Jugoslaveni su zauzeli željezničku stanicu na Doboj-Tesl- ić pruzi i uništili neprijateljske kolone na Sanskom Mostu i Stanislavgradu U ovim podhvatima uništeno je 300 Nijemaca i dva tanka Poku-šaji neprijatelja da konsolidira svoje položaje na Dinarskim Al pama bili su bez uspjeha šuice-Kupreš-Bugoj- no cesta je posve očišćena od neprijatelja Za vrije-me napada jugoslavenskih odre da na Mrkonjićgrad ti odredi su uništili tako zvani četvrti Dra-Ži- n korpus zajedno sa izdajnikom Dranovićem Ovo je ozbiljan uda-rac koliko njemačkim okupatori-ma toliko i njihovim slugama Semjon Bjelinkov Pretplatnice obnovi pretplatu na vrijeme I Hamilton Ont POZIV NA PIKNIK Slovenci iz Hamiltona i okolice priredjuju piknik u nedjelju dne 13 augusta na dobro poznatom mjestu Fruitland na istom mjestu gdje su braća Hrvati održavali svoj piknik već nekoliko puta Pokraj na ražnju pečene janjeti-ne i prasetine drugih zabava i po- šalica za ples će svirati vrlo do-bra muzika što se tiče za suha grla biti će takodjer nešto učinje-no čista dobit sa piknika ići će u korist herojski borbi naših naroda i njihove junačke vojske pod vod-stvom maršala Tita U slučaju slabg vremena piknik će se održavati iduće nedjelje Pa stoga ujedno molimo i druga dru-štva I organizacije da ne priredju-ju nekih priredaba u isti dan Ne zaboravite u nedjelju dne 13 augusta Svi na piknik! Priredjivački odbor Toronto - predobjava Na svojoj posljednjoj sjednici ogranak Saveza Kanadskih Hrvata u Torontu odlučio je da održi pik-nik u korist fonda Novosti Pik-nik bi se imao održati u nedjelju dne 6 augusta Toga radi umolja-vamo sve ovdašnje organizacije i ustanove da na taj dan ne prire-djuju svojih izleta ili piknika ka-ko nebi štetili sebi i nama Piknik će se održavati u Don Vallev O ostalim potankostima biti će jav-ljeno na vrijeme Odbor Pori Arthur Oni Okružni odbor RPP u Port Ar-thu- ru priprema se da održi veliki piknik u nedjelju dne 30 jula Pik-nik bi se imao održati na zemljištu Boulevard Lake Port Arthur Veliki odbor piknika se stara da sve bude u dobrom redu Kao gost i glavni govornik na pikniku biti će Sam Carr nacionalni organiza-tor RPP U slučaju kiše piknik će se odgoditi ali će se onda u tom slučaju održati velika skupština istog dana na večer u 8 sati u Fort Villiam City Auditorium kako bi se pružila mogućnost svakom da čuje Sam Carr-- a Odbor Windsor Ont Toziv na zajednički piknik ko-- jek priredjuje odsjek 638 HBZ društvo SNS roj 221 I Slovenska Zvjezda u nedjelju 30 jula Pik nik se održava na Woolad farmi Walker i Grandmere Rd Biti će dosta jela pića neće fa liti ni pečene janjetine te šale i zabave za staro i mlado za sve to jamči vam priredjivački odbor Za ples svira tamburaški zbor "Plavi Dunav" U slučaju kiše piknik će biti drugu nedjelju 6 augusta Za od-bor piknika Stjepan Dolen POTRAGA Želio bi da mi se javi I Jakšić (Vuk) ili ako koji od čitaoca zna za njegovu adresu neka ml javi na čemu unaprijed takovom hvala J Jakšić Rox 583 Schumacher Ont POTRAGA Želio bi se dopisivati sa bratom Mile Marković Molim ga stoga ako naldje na ovu potragu da mi se javi te takodjer molim znance kojima je poznata njegova adresa da mi je dostave Unaprijed zahva-lan V čstIĆ Halet Que PRINCETON ISPRAVAK Ranije smo na Novosti poslali jedan ispravak ali smo poslije pronašli da nam fali jedno ime slovenske obitelji tj Mrs ćirila Sadar koji su dali svoj prilog u robi za pomoć našem narodu u kraju Molimo dotične da ovaj is-pravak uzmu do znanja P žagar KOMIČAN SAVJET Liječnik: — A jte li već prije pitali nekoga za savjet? Pacijent: — Da pitao sam na-šega drogeristu zbog te bolesti Liječnik: — Gle glel A kakav vam je komičan savjet dao taj čov-jek? Pacijent: — Uputio me je na vas
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, July 25, 1944 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1944-07-25 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000088 |
Description
Title | 000356 |
OCR text | STRANA L Nacionalisti u Quesu n eprijateiji naroda (Svršetak) Piše: FRED ROSSE U nekojoj industriji u Quebec na prvom mjestu u avijonskoj brodogradilišnoj i drugoj radnici su postigli jednakost Tko je na o-t- ne radio? Koja je radnička grupa cvjek isticala potrebu za ravno-pravnost radnika u Quebec? Je su li to bili radnici u zanatsko unij-fki- m organizacijama? Dakako da jesu Zanatsko unijske organizaci-je su to ishodile Fomenuti nacionalisti kažu da tu oni zainteresirani u dobrobit naroda Ali kada je riječ o zdrav-stvenom osiguranju naroda oni kažu "0 ne ne to znači soci-jalizam Mi nećemo zdravstvenog osiguranja Mi se nećemo miješati U individualnost" Kuda to vodi? Dovodi do takve situacije da je zdravstveno stanje naroda u Que-bec- u slabo i biti će slabo sve dok će narod u provinciji slijediti kli-ku koju sam spomenuo Neka slijedeće brojke govore: Od svakih 1000 stanovnika u Quebec 806 naroda godišnje umire od sušice u usporedbi sa 26 po hiljadi u Ontario Ili tri puta ih više u Quebecu umire od sušice nego u Ontario Evo nekoliko broj-ki prema nekojim gradovima: U gradu Quebec ih od sušice umire godišnje 1081 Chicoutimi 1434 Three Rivers 2166 Thetford Mine 2595 i Rimouski — sra-motna brojka — 5422 ili 20 puta više nego u Ontario Nacionalisti neće plana za zdravstveno osigu-ranje oni ne misle da narodu Que-bec- a to treba Smrtni slučajevi kod novorodjenčadi pokazuju istu sli-ku Ove brojke su svakako previso-ke Nama je u provinciji potrebno zdravstveno osiguranje usprkos toga što reakcionare! govore da to znači socijalizam da to znači mi-ješanje u individualnost Tako zva-ni nacionalisti protivni su obavc- - zatnoj prosvjeti Dr Paquette je-dan od Duplessisovih prijatelja bivši tajnik prosvjete u provinciji je u raspravi o obavezatnoj pros-vjeti rekao slijedeće: "Kada su obitelji disorganizira-n- e ratom kada se mladići unova-čuju za vojsku je li to onda vri-jeme za upisivanje djece za oba-Vezat- nu školu?" Taj argumenat podcjenjuje in-teligenciju naroda Quebec Za dr Paguetta je dobro što je prošao doktorsku školu koja mu koristi u politici Ako on ima djece siguran sam da se školuju ali djeca drugih roditelja nesmlju dobiti prosvjete jer on to smatra kao konskripciju za djecu Dalje oni su protivni da Quebec ima bilo što zajednički pa ostalom Kanadom ili da Kanada ima što zajednički sa svijetom što bi se dogodilo sa ogromnim poduzećima koja su izgradjena u provinciji i Sa desetcima hiljada radnika upo-slenih sada u tim poduzećima ako bi se Kanada izolirala od ostalog svijeta? Tako zvani nacionalisti mogu za rješenje ovog pitanja odgovoriti: "Natrag na zemlju" Jest oni su spremni preporučiti da narod oti-dj- e kopati panjeve j gladovati da se drže daleko od gradova AH to-kom rata narod je naučio da on mole raditi koristan posao da je on postigao vještinu na radu u In-dustriji i da se neće vratiti na-trag na zemlju Put izolacije nije put za narod u Quebecu Nacionalisti ili kako se nazivali ne rade u interesu naroda Quebec provincije Oni upotrebljavaju svake vrste demagogiju kako bi pokrili svoju reakcionarnu ideologiju pro-faši-stič- ku ideologiju dok za interese naroda ništa ne mare Kakvo jt njihovo mišljenje o narodu? Ja sam to mišljenje opazio u progla-su kojeg Je izdala grupa poznata kao Bloc Universitaire od 11 apri-la 1942 U proglasu te grupe pozi-va se za korporativnu državu u provinciji Quebec gdje prema nji-hovoj teoriji "svi ljudi nisu rodje-n- l jednaki" To je jedan od najreakclonarni-Ji- h stanovišta Dakle mala grupa ljudi popeti će se na vrh tvrdjave DR J i gledati dolje na narod kako radi za njih Oni će imati mozak drugi nesmiju znati ništa Sad ću se još malo osvrnuti ru historiju Od kako sam u parla-mentu čuo sam nekoliko članova koji su govorili o prošlosti o go-dinama 1934 1935 1936 i 1937 C-itirati ću nešto što su rekli tako zvani nacionalisti i izolacionlsti koji su više zainteresirani u po-bjedu osovine nego u dobrobit na roda Quebeca Najprije ću citirati iz novine "La Nationa" koju je izdavao Paul Bouchard novine koja je za-branjena ili iščezla nakon je buk-nuo rat Pomenutl čovjek bio je vrlo blizak tako zvanim nacionali stičkim vod jama u provinciji u stvari 1937 godine pojavio se kao kandidat u Montreal-S- t Mary iz bornom okrugu a podupiralo ga Je nekoliko organizacija medju nji-ma jedna koju je predvodio Andrc Laurendeau sadanji provincijalni vodia Bloc Populaire Taj Bou chard je napisao prilično uvodni- - čkih članaka u svojoj novini Na primjer govoreći o španiji on je kazao: "Ispred jake i odlučne Spanije Gibraltar biti će bezvrijedan Ali politička uloga koju bogata i snaž na španija može igrati je od mno-go većeg opsega Ona će dobiti nadmoćnost nad narodima koji su snjom povezani krvlju i kulturom Ne možemo si ni predstaviti bu-duću ulogu Spanije bez da misli-mo da izvan Brazillje Sjedinjenih Država i Kanade sva ostala Ame-rika govori španjolskim Jezikom Slijedeća era pripada španjolskom svijetu" Znači da će Španjolci uzeti pre ko sebe cijelu južnu Ameriku Bou-chard dalje kaže: "Neka Franca nadahnu i pod-strek- nu Mussohnijevi uspjesi On bi trebao prihvatiti Mussolinijevu formu poredka u svojoj zemlji i u Spaniju prevesti isti duh energije progresa i solidarnosti kao što je u Italiji Tada će neizmjerno re-agiranje koje je počelo u Rimu protiv azijatskog barbarizma doći kroz španiju na obale Latinske Amerike" To je fašizam sto po sto To je sto po sto strana fašistička politi-ka Nije on govorio samo o španiji nego je Francuskoj preporučio što treba činiti: "Oh! Kad bi samo Francuska mogla pod monarhijom ili nacio-nalnom diktaturom raći velikog ministra stranih poslova da proda britansku imperiju Njemačkoj 1 Italiji u zamjenu za savez i fran-csuk- u neutralnost" Ovo su potpuno izdajničke rije-či ali ipak ga nisu spriječavale da 1942 godine kandidira protiv mini-stra pravde (Mr St Laurenta) A što on ima reći o Kanadi ? što ima reći o ujedinjenoj Kanadi? Evo što on kaže: "Dobro je meni će se reći ali što ako Japanci učine invaziju na British Columbiju? Budimo na či-sto da British Columbija nije ci-jela Kanada te da istočni dio ko-liko nas stoji i koliko dobivamo od njega ne znači ništa za nas" On je bio spreman predati Bri-tish Columbiju Japancima Ovo su nacionalisti izolacionisti teoristi ali u stvari po fašističkom shvaća-nju oni su intemacionalisti Fred Rose ovako citira pisanje još niz drugih pro-falistič- kih no-vina i govore pojedinih reakciona-rac- a od Bloc Populaire i Union Nationale u provinciji Quebec pa svoj članak završuje sa ukaziva-njem na potrebu poduzimanja od-lučnih mjera protiv ove unutarnje opasnosti u Kanadi Fred Rose predlaže da federalna vlada uspo-stavi posebnu komisiju koja bi imala istražiti sve aktivnosti pro-nacistič- ke propagande kojoj je cilj razdvojiti Kanadu Njegov pred-lo- g zaslužuje snažnu potporu od strane svakog muškarca i žene koji želi sačuvati demokratski život u zemlji Pro-nacistič- ke aktivnosti v provinciji Quebec postale su već dosta ozbiljne pa ih se više ne smije jednostavno propuštati i omalovažitl MINDESS ' 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 M 1 1 1 1 1 1 1 1 1 f 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 l : i 1 1 T f 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 rir WASHINGTON TAX1 = Hastings St cmd Dunlovy Ave — Vancouver BC = = Phone: Hastings — 4100 — Hastings = Va5 stari prijatelj JIMMY f ~llllltlllliltlHIMIIIIIIIIIIIIIIIIUIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIItlllllllllltlllltlllllllllllllir LIJEČNIK KIRURG I AKUSER Liječim kožne i venerične bolesti Najmodernije mašine za električno liječenje 597 College St — Toronto Ont — ToL ME 5090 Govorim ruski i ostale slavenske jezike Susret sa partizanima mornarima (Nastavak sa str 2) iskopane ru velike rupe i u njih pobacali pobijeni srpski narod Bili su to strahoviti trenutci Kad je počeo pokolj prvo što sam ja vidio bila je krvava Neretva Moj parobrod plovio je iz mora u Ne retvu negdje rano izjutra i plovio je izmedju mrtvih srpskih tjelesa koja su prekrila Neretvu kao pos-ječena šuma kad se spusti u voda Tada je počelo i prevodjenje Srba u katoličku vjeru Cijele porodice su prelazile u katolicizam samo da se spase od ustaškog noža Oni danj se ne mogu lako zaboraviti Kad su Nijemci i Talijani vidjeli da im je posao klanja pošao za rukom i da Pavelić neće ostaviti žive srpske duše onda su se oku-patori stavili tobož na stranu Sr-ba Došlo je do sporazuma izmedju Talijana i četnika Draže Mihajlo-vić- a Njima je namignuto sa stra-ne okupatora da počnu sa poko-ljem Hrvata Dražini četnici pod zaštitom Talijana poklali su cijelo hrvatsko selo Kozice Nije ostalo ni jedne žive hrvatske duše U selu Gatima poviše Cetine kod Omiša takodjer su četnici poklali hrvatski narod Ovo što se zbilo u Metkoviću i okolini tako je bilo manje više po svim krajevima Nastao je medjusobni bratoubila-čki rat a okupatori i njihovi na-jamnici su trljali ruke od zadovol-jstva Da se spriječi to zlo Komu-nistička Partija pozvala Je u bor-bu i Hrvate i Srbe muslimane i sve druge Ljudi i cijela familije su bježale u šumu Srbi su bježali da se spase od Pavelića Hrvati i mu-slimani su bježali od noža Draže Mihajlovića Sve se to svrstavalo u partizanske odrede i otpočelo borbu protiv okupatora i njihovih najamnika Iz Baćine Gradca Ma-karske Podgora Drvenika počeo je ustanak partizana a okupatori Pavelić i Mihajlović su kasnije te krajeve popalili i sravnili sa zem-ljom One koji su prvi pošli u par-tizanske odrede mi nazivamo "pr voborcima" i njihovi krajevi su osobito nastradali — Da li je Pavelić klao samo Srbe? — Klao je i svakog Hrvata i mu slimana za koga je znao da je za slogu Hrvata i Srba ili ako ga je smatrao da je komunista — Da li mi možeš komesare reći nešto opširnije o pokoljima u drugim krajevima? — Može biti mogao bih ali ja ne volim govoriti o onom što nisan očima vidio pa sfc zato ograniča-vam samo na Metković l okolinu — šta radite sa zlikovcima kad ih uhvatite? — Tredavaju se odmah narod-nom sudu i vješaju se tu odmah pred narodom U Makarskoj se bilo iskupilo osam do devet stoti-na ustaških zlikovaca skoro svi iz Hercegovine Dobili smo naredje-nj- e da se Makarska mora zauzeti i da se izvrši obračun sa tim zlo-čincima Sve je bilo gotovo da se Makarska zauzme pa bilo to i po cijenu velikih žrtava ali na Pelje-šcu su naše jedinice zapale u te-šku situaciju i morali smo tamo hitati u pomoć a dignuti opsadu sa Makarske — Da li imate veza i aparata po onim krajevima gdje se okupa-tori nalaze? — Imamo svuda Imamo pod zemne narodno-oslobodilač- ke odbo-re koji nam šalju izvještaje o sve-mu što se tamo dogadja U gradu Zagrebu imamo najbolji takav od-bor Po svim pavelićevim uredi-ma imamo svoje ljude a tako i u njegovoj vojsci Tako isto imamo svoje ljude i kod Nedića Mihajlo-vića i slovenskog izdajnika gene-rala Rupnika MI imamo svoje ta-kozvane "terenske radnike" To su naši prokušani { spremni ljudi i žene koji idu u narod na oslobo-djeno- m i neoslobodjenom zemljištu i tamo rade na mobilizaciji svih si-la protiv okupatora i njihovih slu-gu To Je posao vezan sa velikim teškoćama i opasnostima ali se on vrši da ne može biti bolje — šta radite sa ratnim zarob-ljenicima ? — što se tiče ustaša četnika i žandara ako nisu neki poznati zli-kovci njih puštamo na slobodu na časnu riječ da se neće dalje protiv nas boriti Bilo je slučajeva da smo neke po tri puta zarobljavali — Zašto je potrebno tako raditi ? — Bilo je ranije i od toga kori-sti Ako smo nekoga po tri puta zarobljavali svaki put smo sa nje-ga uzimali po jednu pušku a n tome smo bili ranije Jako oskud-ni jer je bilo vremena kad su ti i partizana imala samo jednu pušku — A kako radite sa zarobljenim Nijemcima? — Držimo ih i mjenjamo ih za naše zarobljene drugove MedJj zarobljenim često puta se nalaze I naši i njihovi koji su od velikog značaja Oni pošalju naše zaroblje-nike parobrodom morem a mi nji-hove opet parobrodom Tako se sastanu na pučini I izmenjaju Bi-va slučajeva da mi nemamo toliko NOVOSTI Utorak 25 jula 1941 zarobljenika koliko oni ali ipak sve izmjenjamo a mi Nijemcima ostanemo "dužni" da im drugi put naknadimo ono što smo manje predali — Kako ste sa odjelom? — Nije dobro Bilo je osobito slabo dok nije Italija kapitulirala Tada smo dobili dosta oružja mu nicije odjela i svega ratnog ma-terijala Jednog jutra nakon kapi-tulacije Italije cijele naše brigade su se zacrnile u talijanskim faši-stičkim košuljama Kako je ca odjelom tako je i sa oružjem Kad smo napali ustaše u Imotskom morali su bježati i popaliti 8V magazine sa oružjem hranom i municijom U pepelu smo našli ve-liku količinu pušaka ali je sve bi-lo izgorjelo osim puščane cijevi 1 zatvarača Naši majstori su se dali odmah na posao Kroz nekoliko da-na te su puške bile u redu potpu-no popravljene Sve neprijateljske topovske granate i aeroplanske bombe koje no bi eskplodirale na-ši ljudi bi odmah otvorili izvadili eksploziv i pravili odmah ručne granate Imamo više vrsta tih bomba: biokovka mosorka daru-vark- a itd Imena su dobile po mjestima gdje se prave Ja sam jednu "daruvarku" donio u Lon-don Ona je četverouglasta poput starih kragujevačkih Engleske vlasti pu me zamolile da im dam partizansku bombu za uspomenu i ja sam im dao Sa predajom puša-ka imamo teškoća Kad naši par-tizani i partizanke dolaze u Italiju na lječenje muku muče da ne predavaju pušku Svaka puška ima svoju historiju Takvih slučajeva ima da se sa jednom istom puš-kom borio otac brat i sestra J kad se u Italiji zatraži da se ta puška preda u magazin pred od-lazak u bolnicu nastaju čitavi sporovi jer se vlasnik puške boji da je neće dobiti natrag — A kako vršite rekviziciju za vojsku ? — I tu ima velikih teškoća Ne-ma hrane dovoljno Ljudi davaju dobrovoljno dok imaju Ali 1 voj-ska njima čini uslugu Kad je žet-va onda sva vojska koja nije na fronti pomaže skupljati ljetinu i sakrivati je da bude osigurana ako bi neprijatelj došao u taj kraj Biva slučajeva da čitavi krajevi nemaju soli nego sav narod i voj-ska sve jedu neslano Morala se poduzimati specijalna ofenziva za osvajanje Tuzle u Bosni da bi se došlo do tuzlanskih slanih izvora samo da bi narod imao soli Kad se od naroda uzima rekvizicija on-da se pazi da se uzme samo ono Ito nije neophodno potrebno za iz- - državanje dotične familije Ako iz neke kuće ima jedan ili dva mu-škarca koji su u neprijateljskoj najamničkoj vojsci onda se sav njihov dio hrane oduzima besplat-no za Narodnu vojsku a ostalim ukućanima ostavlja se njihov dio Osim toga ljudi davaju hranu u zamjenu za razne usluge Mi nji-ma pomognemo raditi u polju ili uzmemo pismo da im doturimo u drugo selo ili drugi kotar a oni za to davaju hranu — Može li se kupiti štogod za novac ? — Moglo je u početku a sada mnogo teže Kad je jugoslavenska vlada pobjegla iz Jugoslavije u tom momentu imala je veliku koli činu dinarskih hiljadarka u san-ducima u Crnoj Gori Naredili su da se novac spali kako ne bi pao neprijatelju u ruke Ali vatra nije mogla sagorjeti sav papir Ostalo je dosta nesagorenog novca Crno-gorci su naišli na to i pokupili pj-n- e vreće hiljadarka pa su pošli u okupirani Dubrovnik i pokupo-vali sve što se tamo nalazilo za prodaju Ali su bili kratke sreće Okupatori su izdali proglas da te hiljadarke ne vrijede i kazali su koje su serije na novčanicama Tako su dubrovački trgovci kasnje dobro pazili na svaku hiljadarku koja je serija na njoj i da H nije i makar malo pošutjela od dima — Kako stojite sa prosvjetom u vojsci i medju narodom? — Vi ste imali priliku da vidite koliko mi izdajemo raznih novina časopisa i raznih buletina Po to-me vidite da mi obrazovanju po-klanjamo veliku pažnju Svuda se vojnici i narod uče čitanju i pisa-nju ako su nepismeni Održavaju se redovno i svuda skupštine i pre-davanja o svim političkim ekonom-skim i drugim pitanjima Možete često vidjeti kako u jednom selu dolaze na predavanje sve seljanke slušaju predavača pletu čarape ili predu vunu a u isto vrijeme slu-šaju predavanje Tako je i na frontu i u pozadini Onda imamo razne kurseve za mehaničare za-natlije za sve razne struke U zadnje vrijeme otvoreno je mnogo kurseva za izučavanje engleskog i ruskog jezika To nam treba za do-ček saveznika — Fašisti su Vodili veliku pro pagandu protiv žerukih u Narod-noj vojsci I partizanskim odredi ma Možeš li mi o tome nešto reći? [ — Mi imamo u našim borbenim jedinicama do 20 po sto ženskih One su isto tako dobri borci kao što su muškarci Odnosi medju na-ma su najbolji i najčistiji Kako možeš i pomisliti išta o curi koja pored tebe puca sa puškom u ruci i čeka svakog časa kuršum u čelo od neprijatelja? Ti u njoj gledaš borca i ništa drugo Umorni iza borbe spavamo svi zajedno i tada nije nikome ni do čega drugog osim do spavanja i odmora Tre ba imati u vidu da to nije Kana-da nego fronta gdje glave lete svakog ča&a A kad se jedinica na-lazi u pozadini na odmoru po ne-koliko dana onda ženske spavaju odvojeno ali ne radi toga da se ne dogodi nešto što ne bi trebalo jer toga biti ne smije nego radi toga što se ljudi mnogo bolje od-more i mnogo bolje spavaju ako ne leže u blizini ženska Sa žen-skim borcima bilo je u početku ne- - zgoda jer su se stidjele kazati ako se dobro ne osjećaju po jedan ili dva dana u mjesecu ali kasnije o tome su održavana predavanja nja od Etrane doktora i svaki voj-nik je znao kako ženske poštedjeti od mnogih stvari koje su za njih teške One su fizički ipak nježnije od muškaraca i lako dobivaju otok nogu oticanje žila i tome slično Kad se sve to savladalo išlo je lakše Treba imati u vidu da su to u većini kćeri ili sestre naših palili boraca koje su došle na frontu ra-di osvete svog oca ili brata i mi na njih gledamo sa velikim pošto-vanjem i uvažavanjem Poznata je nama propaganda neprijatelja kako u našim redovi-ma postoji prostitucija Takva pro-paganda imala je u početku nekog uspjeha ali ne dugo Poznavao sam jednu mladu Ličanku parti-zanku koja Je došla ranjena u Ita-liju na lječenje Pričala mi je la su joj ustaše ubili oca i brata Os-tala je ona od 15 godina sa maj-kom Molila je majku da je pusti u partizane a majka se opirala računajući da će joj vrag odnjeti djevojku ako podje da se bori za jedno sa muškarcima Na kraju je stara popustila Godinu dana kas nije dolazi cura sa partizanima u svoje ličko selo Tada je već bila agitator medju omladinom i posta la dobar govornik Majka nije mo gla poznati svoje ličko čobanče U večer kći govori da ima sasta-nak a nepismena majka je kćeri kako može ići noću na sastanak sa muškarcima Mala pozove svo-ju majku da i ona ide na sasta nak Pošla je Nakon sastanka majka veli: "E sad ja vidim kako je to na vašim sastancima gdje se mladež kupi Nisam ja znala ranije dok vi ne dodjoste u selo Sad ću i ja da idem na sve vašo sastanke" Ja sam imao u mojoj Prvoj dalmatinskoj udarnoj briga-di dosta djevojaka Imao sam i jednu muslimanku u svojoj jedini-ci koja se razotkrila i došla k na-ma Bila je odličan borac 1 poslali smo je u Bihać da svrši poštansko-telegrafsk- e i telefonske kurseve A ona mlada Ličanka povratila se još dok sam ja bio tamo da se ponovo bori u redovima naše voj-ske Sad ima svega 16 i po godina — Jeste li djecu organizovall ? — Jesmo Djeca su organizova-n- a u pionerske organizacije Imaju svoje čete bataljone i brigade Imaju svoje dječje komandante koji na svojim dečjim uniformama nose znakove komandira četa ba-taljo- na i brigada Djeca vole da imaju sve kao i mi odrasli Ta djeca čine nam velike usluge i na fronti i u pozadini — Koliko škole imaš komesare i da li imaš familije? — Svršio sam 4 godine osnovne i 4 godine obrtničke škole Bio sam u mirno vrijeme mašinist na parobrodu Nakon sam izašao iz Jugoslavije u Italiju američka avi jacija potrefila je bombom moju kuću i ubila mi majku Oca su mi ustaše još u početku uzeli u kon centracioni logor Brat mi je poli-tički komesar u jednoj vojnoj Je-dinici a moja žena je isto politi-čki komesar Kad sam to kazao vlastima u Engleskoj bilo im je neobično kako to da skoro cijela familija sastoji se iz političkih ko-mesara Vrijeme je da zavrtimo ovu do-gu priču s nadom da ćemo od ko-mesara Vukše dobiti još materija-la za novine Rastali smo se kao kakvi stari poznanici i prijatelji Sa kapetanom i svim osobljem broda isto tako Divni su to ljudi i borci Iuni poleta Pozdravili cu po više puta sve naše u Kanadi i Americi Traže da im pomognemo i da se borimo kao što se oni bo-re Ja sam im to obećao Na ras-tanku pitao sam ih za Mačeka Ve-le da su oni pitanje Mačeka već davno prečistili u Jugoslaviji "Č-itajte naše novine — veli mi ko-mesar — pa ćete vidjeti kako mi mislimo o Mačeku" N Kovačerić OBJAVE I Vancouver B G Hrvatski Prosvjetni Dom prire-djuj- e drugi piknik ove godine u nedjelju dne 20 augusta Piknik će se održavati na nama dobro poz-natom mjestu u Confederation Parku Na pikniku će biti dovolj-no pečene janjetine kao i drugih zakusaka i pića te raznih drugih šala i igara Ne propustite ovu priliku a da nebi došli na ovaj piknik da se za-jednički proveselimo i zabavimo U slučaju kiše ili slabog vreme-na piknik će se održavati u Hr-vatskom Prosvjetnom Domu Odbor piknika Moniceal Que Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata održavati će svoju sjednicu 7-m- og augusta to jest prvi pone-djeljak u mjesecu u prostorijama Doma na 3447 St Laurent Blvd Stoga se uljudno umoljava cjelo-kupno članstvo da po mogućnosti istoj prisustvuje Zapamtite 7 au-gusta u 8 sati na večer Tajnik S S Marie Ont Veliki piknik za pomoć narodi-ma Jugoslavije priredjuje naša kolonija koji će se održati u ne-djelju dne 30 jula Ovaj izlet biti će na nama dobro poznatom mje-stu na farmi brata Oreškovića Stoga braćo I sestre u Soo treba da svi posjetimo ovaj izlet i da zajednički poradimo za što bolji uspjeh istog Nama je svima duž-nost bez razlike naših opredjelje-nja da radimo za ovu plemenitu svrhu to jest pomoć našima u do-movini Ne treba da se za taj rad oslonimo na pojedince nas svaki može nešto učiniti a svi zajedno mnogo Na izletu će biti svega na za-dovoljstvo prisutnih Svi bi trebali da nastojimo da ovo bude jedan od najvećih izleta Što smo ih mi ikada održali Jer se radi za ple-menitu stvar — za naš borbeni narod u domovini Za dobar doček i poslugu brine se Odbor piknika Nedeljnji pregled borbe u Jugoslaviji (Prenos sa str 1) toru Brod gdje je broj ubijenih nacističkih vojnika i oficira pre-šao 200 Jugoslovenske trupe su probile njemačke obranbene linlj" i prešle do Ludbrega gdje se sada vode žestoke ulične borbe Tlanina D1IJ je očišćena od oku-patora U Moslavini nacisti cu protjerani Iz Čazme Cijeli kraj Kostajnica-Sisa- k je očišćen od Nijemaca I njihovih četničkih na-jamnika koji su ču vi i prela preko Save Kao rezultat ofenzivnih opera-cija u Dalmaciji jedinice mar-šala Tita zauzele su neprijatelj-ske utvrde u kraju Sinj Napadači su isto tako protjerani iz Banije Neprijateljski gubitci u Hrvat-skoj prošle nedjelje iznose preko 1300 vojnika i oficira a od tih više od jedne hiljade je ubijenih Jugoslavenske jedinice imale su znatnoga uspjeha u Crnoj Gori i Sandžaku Neprijate je istjeran sa desne obale rijeke Lima Gone ći opkoljene njemačke trupe od redi Narodne Vojske Oslobodje- - nja zauzeli su grad Varoš i do-spjeli do rijeke Uvca Narodna Vojska Oslobodjenja nastavlja kroz cijelu Bosnu da drži inicijativu u svojim rukama U centralnom dijelu Jugoslavije Jugoslaveni su zauzeli željezničku stanicu na Doboj-Tesl- ić pruzi i uništili neprijateljske kolone na Sanskom Mostu i Stanislavgradu U ovim podhvatima uništeno je 300 Nijemaca i dva tanka Poku-šaji neprijatelja da konsolidira svoje položaje na Dinarskim Al pama bili su bez uspjeha šuice-Kupreš-Bugoj- no cesta je posve očišćena od neprijatelja Za vrije-me napada jugoslavenskih odre da na Mrkonjićgrad ti odredi su uništili tako zvani četvrti Dra-Ži- n korpus zajedno sa izdajnikom Dranovićem Ovo je ozbiljan uda-rac koliko njemačkim okupatori-ma toliko i njihovim slugama Semjon Bjelinkov Pretplatnice obnovi pretplatu na vrijeme I Hamilton Ont POZIV NA PIKNIK Slovenci iz Hamiltona i okolice priredjuju piknik u nedjelju dne 13 augusta na dobro poznatom mjestu Fruitland na istom mjestu gdje su braća Hrvati održavali svoj piknik već nekoliko puta Pokraj na ražnju pečene janjeti-ne i prasetine drugih zabava i po- šalica za ples će svirati vrlo do-bra muzika što se tiče za suha grla biti će takodjer nešto učinje-no čista dobit sa piknika ići će u korist herojski borbi naših naroda i njihove junačke vojske pod vod-stvom maršala Tita U slučaju slabg vremena piknik će se održavati iduće nedjelje Pa stoga ujedno molimo i druga dru-štva I organizacije da ne priredju-ju nekih priredaba u isti dan Ne zaboravite u nedjelju dne 13 augusta Svi na piknik! Priredjivački odbor Toronto - predobjava Na svojoj posljednjoj sjednici ogranak Saveza Kanadskih Hrvata u Torontu odlučio je da održi pik-nik u korist fonda Novosti Pik-nik bi se imao održati u nedjelju dne 6 augusta Toga radi umolja-vamo sve ovdašnje organizacije i ustanove da na taj dan ne prire-djuju svojih izleta ili piknika ka-ko nebi štetili sebi i nama Piknik će se održavati u Don Vallev O ostalim potankostima biti će jav-ljeno na vrijeme Odbor Pori Arthur Oni Okružni odbor RPP u Port Ar-thu- ru priprema se da održi veliki piknik u nedjelju dne 30 jula Pik-nik bi se imao održati na zemljištu Boulevard Lake Port Arthur Veliki odbor piknika se stara da sve bude u dobrom redu Kao gost i glavni govornik na pikniku biti će Sam Carr nacionalni organiza-tor RPP U slučaju kiše piknik će se odgoditi ali će se onda u tom slučaju održati velika skupština istog dana na večer u 8 sati u Fort Villiam City Auditorium kako bi se pružila mogućnost svakom da čuje Sam Carr-- a Odbor Windsor Ont Toziv na zajednički piknik ko-- jek priredjuje odsjek 638 HBZ društvo SNS roj 221 I Slovenska Zvjezda u nedjelju 30 jula Pik nik se održava na Woolad farmi Walker i Grandmere Rd Biti će dosta jela pića neće fa liti ni pečene janjetine te šale i zabave za staro i mlado za sve to jamči vam priredjivački odbor Za ples svira tamburaški zbor "Plavi Dunav" U slučaju kiše piknik će biti drugu nedjelju 6 augusta Za od-bor piknika Stjepan Dolen POTRAGA Želio bi da mi se javi I Jakšić (Vuk) ili ako koji od čitaoca zna za njegovu adresu neka ml javi na čemu unaprijed takovom hvala J Jakšić Rox 583 Schumacher Ont POTRAGA Želio bi se dopisivati sa bratom Mile Marković Molim ga stoga ako naldje na ovu potragu da mi se javi te takodjer molim znance kojima je poznata njegova adresa da mi je dostave Unaprijed zahva-lan V čstIĆ Halet Que PRINCETON ISPRAVAK Ranije smo na Novosti poslali jedan ispravak ali smo poslije pronašli da nam fali jedno ime slovenske obitelji tj Mrs ćirila Sadar koji su dali svoj prilog u robi za pomoć našem narodu u kraju Molimo dotične da ovaj is-pravak uzmu do znanja P žagar KOMIČAN SAVJET Liječnik: — A jte li već prije pitali nekoga za savjet? Pacijent: — Da pitao sam na-šega drogeristu zbog te bolesti Liječnik: — Gle glel A kakav vam je komičan savjet dao taj čov-jek? Pacijent: — Uputio me je na vas |
Tags
Comments
Post a Comment for 000356