Jedinstvo, June 02, 1961

              Iz Moskvo javljaju da je
"Pravda" objavila poduzi
prcglod pisanja svjetske §ta-p- o
na becki sastanak, pa ka-z- o
da mnogc zanima "sa ka-kvi- m
putnickim prtljagom
americki ide u
austrijsku i
naglaSava da su "razumljivi
i vazni uzajamni konstruk-tivn- i
odnosi objo strane".
"Pravda" ostro kritikuje
negativno pisanjo pojcdinih
amorickih i zapadnih novi-nar- a,
пагобИо prijcdloge da
Kennedy u Been ispolji cvr-stin- u.
Pristalicama ovakvog
amcrickog
u susretu sa sov-jctski- m
premijerom "Prav-da"
рогибије: "Ljudi koji
rczonski misle napominju u-sija- nim
glavama da u scz-descti- m
godinama dvadesc-to- g
vijeka, pri sadasnjem o-dn- osu
snaga na
areni, Sjed. Drzave vi-se
no mogu diktirati
narodima svojo it-slo- vo
uslovo sa pozicija si-lo".
Po misljcnju "Pravde",
na sastanku na prvom mjes-t- u
treba diskusirati pitanje
svoopcog i potpunog razoru-zanja- ,
zakljucenje mirovnog
ugovora sa i po-boljSa- nje
odnosa da bi se ublazila
napctost.
stav da put
cvrstom miru no робтје u
rovovima "hladnog rata" i
"malih ratova", vec u sala-m- a
susreta i
mirnih pregovora, "Pravda"
nastavlja: "Svakome jo ja-sn- o
da jc za vrijemc dvod- -
Na Zapadu vecina stampe
gleda na becki
sastanak. Ali ima i iznima-ka- .
Na primjer, japanska
stampa istice da 4vaj sasta-nak
moze utrti put rjesenjtt
problema.
Japanski biznismanski list
"Nikon Keidzai" piso da co
to biti veliki uspjch ako ovaj
sastanak dovede do blaie
klime.
I u Driava-m- a
ima razumnih glasova.
Tako
casopisn "Newsweek" istice
da i ako vecina diplomata j
gleda na ishod
beSkih razgovora. postoje,
faktori koje treba uzeti u o-bz- ir,
kao sto je
naroda svijeta. "U svijetu u
kome ima toliko mnogo opa-snot- i,
negdje i na neki na-cin
mironi pregovori mora-j- u
poceti", kaie dopisnik.
KtrinntAka itamna kaZe
da sum sastanak, poelije ku- - [
banecih i laoekih dogadja- -
ja, nadu da ce
Godisnja prttphla:
sa Kanada 6
atale zemlje 7 doiara
tttiZu Adresa:
479 Queen Street West
Toronto 2-- H, Ontario
Telefon ЕЛ 3-16- 43
VOL. XIII No. 41 (1135 1 TORONTO, FRIDAY, JUNE 2, 19G1 PRICE 8c PER COPY
Ljudi dobre volje se nadaju da ce Bee
postati putokaz na puto mira
predsjednik
prijcstolnicu"
postavljanja prc-dsjedni- ka
medjunaro-dno- j
miro-Ijubivi- m
Njemackom
americko-sovjets-ki- h
medjunarodna
Zauzimajuci
medjunarodnih
pesimisti6ki
medjunarodnih
medjunarodne
Sjedinjenim
vaSingtonski dopisnikj
pesimieki
raspoloienje
predetavlja
Oci cijclog svijeta unite su u austrijsku prijcstolnicu ffdjc se
ovih dana sastaju scfovi dviju najmocnijih drzava u svijctu da
izmjene misljenja o medjunarodnim problcmima. S(a cc donijeii
ovaj sastanak? Ne trcba ocekivati cuda, ali ako bude dobre volje
na jednoj i drugoj strani, Itec moze zapoccti novu cm u medju-narodnim
odnosima — rjesavanjc problema na mirni nacin, na
bazi miroljubivc koegzistencije i priznavanja i postivanja prava
svih naroda.
KOMENTARI SOVJETSKE sTAMPE
nevnih razgovora nezamis-Ijiv- o
rasfiistiti nagomilane
sporno problcme koji su se
nakupili u dugim godinama
hladnog rata. Put do cvrstog
mira nemoguce je preci za
dva dana, ni za jedan mje-sc- c,
ali moguce je i mora se
stupiti na taj siguran
put i ljudi dobre volje se na-daju
da ce Dec postati vazan
putokaz mira."
Naglasavajuci da jc ncop-hodn- o
uCiniti kraj opasnom
kretanju ka ratnoj katastro-f- i
i prihvatiti se rjesavanja
vooma vaznih medjunarod-nih
problema, б1апак se za-кНиб- ијс
rijecima: "Otvore-ni- m
ocima pogledati na svi-j- et
koji nas okruzuje, shva-ti- ti
zivotnu neophodnost mi-rn- o
koegzistencije, ufiniti
praktican korak za uevrscc-nj- e
mira — takva jo zapo-vje- st
vromena. I ako svi (po-dvuee- no
masnim slovima) u-6esn- ici
prodstojecih sovjet-sko-amorick- ih
razgovora
stanu na pozicije razuma, to
ce u Beeu biti ибшјспо dob-r- o
djelo za dobro sveopceg
mira".
U svom komentaru list
"Krasnaja zvjezda" napla-sav- a
potrebu pobolj§anja a-meriSko-sov- jetskih
odnosa,
od kojih "u innogome zavisi
mir u cijelom svijetu". Ovi
odnosi sada nisu dobri i nu-zn- o
je da postanu bolji. Na
kraju kazc:
"Mi smo za kontakte i vc-z- o,
za prijateljslvo sa amc-ricki- m
narodom, koga u na-S- oj
zemlji poStuju i cijene
. . . Mi nikomo no zclimo zla
i ne ielimo da bi nckom na-prav- ili
zlo".
stanjc krenuti na bolje. Kcn-nedye- v
pristanak na razgo-vor- e
je ohrabrujuci, a Sto
se tice Нгиббо-- а i Sovjets-ko- g
Saveza, oni su dokazali
da "stoje na strani onih koji
se bore za nezavisnost i svo-j- a
prava".
Nacelnik Пеба Franz Jo-nas
je izjavio: "Ja sam si-guran
da ispoljavam pogle-d- e
svih gradjana Веба kad
tzraJavam duboko zadovolj-stvo- m
nad бЈпјепЈсот da ce
se ovaj va2ni politicki sas-tanak,
za koga se nadamo
da ce uspjeti, odriati u na-se- m
gradu".
Sta ura
OSTALI KOMENTARI
Canadian National Railways
i Canadian Pacific
Co. Prva jo u driavnim. dru-g- a
u privatnim mkama.
U posljednjc vrijeme iz- -
noee se milljenja da bi jed--
nu od ovih kompanija trcba- -
Hniseovljcva izjava
u Bratislavi
Na putu za Bee
premijer Ilruscov se zausta-vi- o
u Bratislavi. Prema vije-stim- a
stampe, premijer Hru-s5o- v
je torn prilikom rekao
da ce Sovjetski Savez uvijek
stajati na braniku mira.
Cchoslovacki predsjednik
Novotny u svom pozdrav-no- m
govoru.jo rekao da su
razoruSanje i zabrana nuk-leran- ih
pokusa glavni prob-lem!
za ocuvanjc mira i bu-ducno- st
covje6anstva. S tim
jo povezano i пјетабко pita-nje.
Kcnnedycv boravak
u Parizu
Pred sastanak sa Пги.чбо-vi- m
americki predsjednik
Kennedy ce provesti nekoli-k- o
dana u Parizu. U sluzbe-no- m
saopcenju o njegovim
razgovorima sa francuskim
predsjednikom De Gaullc-o- m
naglascna su "prava"
Zapada u Zapadnom Berli-nu- ,
Sto neki ћттбе kao sug-lasno- st
Kennedya i De Oau-lle-- a
da se odupru sovjetskim
prijcdlozima za rjesenje o-v- og
problema i da po potre-b- i
ratuju. Na drugoj strani
se iznosi da je Kennedy iz
svog govora na banketu u
njegovu pocast ispustio iz
pripremljenog teksta re6cni-c- u
o sprcmnosti Sjed. Drza-va
da zadrzi svoje oruzane
silo u Evropi tako dugo dok
bude trebalo da se suzbije
svaka opasnost.
U vijostima so govori da
Parizani nisu пагоб11о odu-Sevlje- no
doбekali ameri6kog
pi'edsjednika.
SSSR najavljuje
novo polhva(c
kozmonauta
loskva. — List "Krasna-ja
zvjezda" pise da se ma-jor
Gagarin i drugi kozmo-naut- i
pripremaju za now
pothvate. TASS koji prenosi
pisanje ovog lista ne objas-niav- a
prirodu ovih pothvata.
ali ukazuje, prije svega, na
potrebu odrlavanja dobre
fizicke kondicije kozmonau-ta.
"Krasnaja zvjezda" obja-vljuj- e
i Gagarinovu izjavu
upucenu kozmonautima u
kojoj se kaie da za let u sve-m- ir
nije potrebna samo jaka
diti
Kanada Ima dvijp velike I lo likvidirati. Cak je i kra-leljeznicare- ke
kompanije — Ijevska komisija
Railways
sovjetski
sa
la ukidanje nekih pruga i
putnickih linija.
Ali koju ovih dviju ko-mpanija
treba likvidirati?
Zagovaratfi likvidacije kaJu :
CNR, naravno. Sta ce nam
driavna poduzeca, to паНб!
Kanadski kongres mira:
Uoi imo se za razoru- -
zanje i zivot!
Kanadski kongres mira u-pu- tio je telcgrafski pozdrav
sovjetskom premijeru Ilrus-cov- u
i americkom predsjed-nik- u
Kennedy prilikom nji-hov- og sastanka u Becu.
U telegramu se urgira
"neposredno zakljucenje
sporazuma o opcem razoru-zanj- u,
окопбапје svakog
kolonijalizma, prakticne
mjere za obustavljanje hla-dnog
rata i робе1ак mirolju-bivc
koegzistencije".
Dr. James G. Endicott,
predsjednik Kanadskog ko-ngrc- sa
mira, u osvrtu na sa-stanak
Hruscova i Kenne-dya
izrazava б1јепје sto
neki krugovi sire propagan-d- u
da od sastanka ne trcba
nista обскаи.
"Situacija u Laosu, Kubi,
Koreji i Berlinu, da so spo-men- e
samo neke, treba da
potakno sve razumne ljude
u svijetu da traze da pred-stavni- ci
veliki sila pregova-raj- u
i izmjene kurs histori-jc- ",
rekao jc Dr. Endicott.
Mozda ce poslijc be6kog
sastanka doci do sircg sasta-nka
predstavnika drzava, a-- li
i Нги§бо i Kennedy mogu
uciniti mnogo da se zaustavi
hladni rat.
Dr. Endicott jc pozvao sve
pristalice Kanadskog pokre-t- a
mira da ројабаји napore
za razoruzanje.
"Izidjite i boritc se za ra-zoruzanje
i zivot", rekao je
on. To treba biti "odgovor
posimistima koji podizu gro-bov- e
za duhovno i moralno
mrtve umjesto stvaranja no-vo- g
svijeta miroljubivc koe-gzistencije".
Povrede primirja
u Laosu
Javlja so iz Zencve da je
na konferenciji o Laosu pre-dstavn- ik
laoskog narodno-oslobodilaбko- g
pokreta (Pa-te- t
Lao) Fuomi Vongvicht
izjavio da атепбка avijaci-j- a
kr5i primirje u Iaosu.
Kanadski predstavnik u
medjunarodnoj komisiji za
primirje Chester Ronning
je konferenciju obavjestio
da komisija nije bila mogu--
na "socijalizam". CNR Jed-nostav- no
treba pit;dati
CPR-u- .
2е1јегтбаг9к1 saobracaj
zaista zahtieva reorganiza-ciju- ,
ali ne takvu. Umjesto
likvidacije CNR-- a mnogo bi
pamCPeRtn.ije' bilo nacionalizira-t- i
volja i upornost, nego i od- - ca da ispita sve prijave pov-redje- na 1шбка kondicija. rede primirja.
zeljeznicama?
ргерогибј- -
od
UKARTKO IZ SVIJETA
© Ubijen je diktator Do-minikans- ke Republike Tru-jill- o. Atentatori jos nisu pro-nadjen- i. Odmah po ubijstvu
bio je uhpasen dominikanski
rimokatolicki biskup Reillv,
americki drzavljanin, ali ..e ubrzo puSten sa izvinjenjem.
O Vodje gcneralskog pu-б- а
u Alziru generali Challe
i Zcller osudjeni su samo na
15 godina zatvora. Ovako
blaga osuda pokazuje da ge- neral De Gaulle no namjera-v- a da se temeljito obrauna
sa (ЈезпЈбагзкЈт noprijatclji-m- a Francuske.
© Juzna Afrika je progla-Aen- a republikom. Proglase-nj- e republike izvrJeno je u
uslovima bczprimjernog te-ro- ra nad crncima.
в Britanski ministar va-njsk- ih poslova Lord Hume
posjetio je Spaniju i Portu-gal.
Drzi se da ce Franko u-sk- oro biti primljen u NATO
(pa i on je dio "slobodnog
svijeta"!) i Britanija hocc
da ga ima na svojoj strani
u rivalstvu sa Sjed. Drzava-ma- ,
Zapadnom Njema6kom
i Francuskom. Kako javlja
Reuters, Hume jc u Portu-gal
upodrzao portugalsku
kolonijalnu politiku. sto jc
otro osudio indijski prem-ijer
Nehru.
Associated Press javlja
da je u Spaniji uhapscno vise
od 2.000 lica zbog pokusaja
atentata na diktatora Fran-k- a.
U Kairu cc sc odrzati
sastanak predstavnika "ne-angazirani- h" zemalja. бф
su inicijatori Tito i Nasser.
U vijostima so ka2c da ove
zemljo namjeravaju "podu-zct- i
zajedni6ke konstruktiv-n-e
akcije kako u niihovom
intcresu, tako i u intercsu
ибтзсепја mira u svijetu".
Zapadnonjema6ki kan-cel- ar Adenauer jc ponovo
zatrazio nuklearno oruzie
za гара(1попјстабки vojs-k- u. Neki drze da jc ovo pot-sjot- ka Kcnnedyu pred sasta-nak
sa Hruscovim.
U Hanoju je zvanicno
saopceno da ce kubanski
premijer Fidel Castro, ибјш-t- i sluzbenu posjetu NR Vi-ictnam- u. Datum ovo posjetc
nije jo§ utvrdjen.
OU Havanu se vratilo de-s- et kubanskih kontrarovolu-cionar- a koii su u Miami u
Florid i vodili razgovore o
zamjeni zarobljcnih kont-rarcvolucion-ara
za 500 ame-ricki- h traktora. Oni ce pod-nije- ti
izvjeStaj o rezultatima
svojih razgovora u SAD.
© U Sjed. Drzava je do-putov-ala
grupa sovjetskih
ratnih veterana. gdje ce se
sastati sa атепбкјт vetcra-nim- a iz drugog svjctskog ra-ta.
RimokatoWka crkva
na Malti zabranila je svecc-nicim- a da "oproJtaju grije-ho- " bilo kom pripadniku ili
simpatizeru Iburisti6kp
stranke. koja je optuzila ka-toliC- ki klerda je u savezu sa
britanskom vladom u borbi
protiv zahtjova da se Malti
odobri samostalnost.
IzvjeJtaji iz Guatemale
govore da ova centralnola-tinsk- a republika pod dikta- -
turom predstavlja "vulkan
ko.u svakog casa moze da
provali".
Prema saopcenju Med-djunarodn- og crvenog kria.
u Konjru se nalazi oko 10 hi-Ija- da izbjeglih Angolaca.
Л U Rostoku (Istocna Nie
табка) odr?.an ie kongres
пјетабке radmkc omladi-ne- ,
ciji je cilj pribli2avanie
i snorazumiievanic dviiti
njemackih drzava. - I
Tridcseta godina klaecnja
hlaii svakog utorka i petka
doiara,
jedino
TKO SU KANADSKI PRIJATEUI U AZIJI?
Kanadska vlada je godinama tvrdila da Narodnu
Republiku Kinu ne moze priznati zbog njozinog ucesca
u korejskom ratu.
Poslije je govorila da to ne moze uradit! zbog toga,
sto N. R. Kina trazi Formozu, koja joj toboze ne pripa-d- a.
Premijer Diefenbaker je ovih dana iznio "novi"
argumenat, prema kome Kanada ne moze poci na taj
korak zato, to "ne moze da napusti svoje prijatclje u
Jugoistocnojziji".
Koji su to kanadski azijski "prijatelji" koji ne zele
da Kanada normalizira odnose sa najvecom azijskom
drzavom?
Premijer Diefenbaker sigurno ima u vidu Cang Kaj-sek- a,
ju.novijetnamskog dikatora Dijema, tajlandske i
filipinske upravljace, laoskog "premijera" Bun Uma !
gencrala Novasana. Moze se vjerovati da oni ne zele da
Kanada podje na taj korak. Ali sa istom siguraoscu so
moze vjerovati da bi to pozdravile zemlje kao sto su In-dij- a,
Indonezija, Burma i Cejlon, a da se i ne govor! o
sirokim narodnim masama u svim zemljama Azijc.
Kanada bi morala uociti promjene koje se odigra-vaj- u
u Aziji i da svoju politiku u torn podrucju uskladi
sa teznjama azijskih naroda, i da im pomogne da se
podignu iz bijede i zaostalosti. To je put izgradnji prl-jateljs- tva
sa njima. Podupiranje Cang Kaj-sek- a, Dijema
i ostalih imperijalistickih lutaka vodi u suprotnom pra-vc- u.
Borba novili doseljenika u gradjevinarstvu
Toronta za unijsku placu i radno vrijeme
U Torontu strajkuje vise
hiljada Talijana i drugih
doseljenika uposlenih u gra
djevinarstvu. Oni traze unij-sk- e
uvjetc. Dosad su mnogi
od njih radili po 10 i vise sa-- ti
na dan, a placani samo za
osam sati, i to mnogo niz
od ostalih radnika koji oba--
vljaju iste poslove.
Rad je obustavljcn na
skoro svim projektima. Ra--
toborni stav nekih kontrak- -
tora prouzrokovao je nekoli- -
Rezultati dopunskih izbora
U ponedjeljak 20 maja o-drz- ani
su dopunski izbori u
бс11п federalna izborna ok-rug- a.
U proslim opcim izbo-rim- a
u sva беип okruga bil'
su izabrani konzervativci.
Ovaj put konzervativci su
pobjedili u tri okruga, libc-ra- li
u jednom. Drugih kandi-dat- a
nije ni bilo osim u okru-g- u
Esquimalt-Saanic- h (u
Britanskoj Kolumbiji), gdje
su pored konzervativaca i
liberala kandidirati socijal-kreditcr- i,
Nova partija i ne-kak- vi
socijalisti (komunisti
su podupirali kandidata No-vo
parti je).
Iako su konzervativci za-dr2a- li
tri okruga, njihovi
glasovi su znatno smanjeni.
SIRITE I POMAzITE
RADNICKU 5TAMPU!
Ontarijski komitet Komu-nistick- e
partije je izrazio
protivljenjo prodaji drzavnc
Polymer korporacije u Sar-nij- i.
Komitet je pozvao pro-vincijal- nu vladu da i ona is- -
tupi protiv i predloSio da o-- 1
vo poduzece posluzi za pro-3iren- jo
kemijske industrije
( u Kanadi na bazi javnog vla- -
sniJtva i kontrole.
Komitet Komunisticke
partije jc osudio Strajkolo- -
metvo Roj'al York hotela a
ko manjih sukoba. Dosad jc
uhapscno V2 strajkasa.
Strajkasi ovaj put imaju
potporu gradjevinarskih I
drugih unija. Tako su cla-no- vi
timsterske unijo odbill
da predju strajkaku strazu.
Trojica su zbog toga otpu§-ten- a
na lieu mjesta. Povo-do- m
toga sazvan jo miting
vijeca gradjevinarskih unija
da diskusira situaciju i pos-to- ji
mogucnost da dodje do
opceg strajka
Na primjer, u okrugu Esqut-malt-Saani- ch
u opcim izbori-m- a
prije 3 godinc konzerva-tiv- ni
kandidat George Pear-ke- s
(raniji ministar obrano)
jc dobio 18.7G8 glasova ill
8.000 glasova viSc nego svi
ostali kandidati Zajedno. O- -
Lvaj put konzon'ativni kan
didat Chatterton dobio jo
samo 8.JG0 glasova (gubi-ta- k
preko 10.000 glasova).
Kandidat Novo partijo Ha-milto- n
dobio je 6.180 glaso-va
ili 2.000 vise nego jo do
bio CCF kandidat prijo 3:
godinc.
Najvece iznenadjenjo pre-dstavlja
pobjeda liberala u
izbornom okrugu Leeds (pro
vincija Ontario), koji jo slo-vi- o
kao konzen'ativna tvrd-njav- a;
libcralni kandidat je
pobjedio sa vecinom od dvi-j-e
hiljade i pet stotina glaso-va.
Torontu i zatrazio da so O-du- zmu
porezne koncesljo
koje ovaj hotel danas uziva
(placa samo 10.000 doiara
municipalnog poreza umje
sto 180.0000).
КотипЈвИбка partija so
takodjer protivi uvodjcnju
provincijalnog poreza na
promet (Sales Tax). Umjes-to
toga treba oporozovati
profitc. korporacijo i traiiti
od federalno vlade da sma-n-ji
izdatkc na vojno svrkc
Zahtjevi komunista u Ontariu