Jedinstvo, September 26, 1961

              r'- -
to
STRANA 2
Uz prosiavu 30-godisnj-ice
nase progresivne sfampe
Mj(.s(ca wptnnbra i oktubra 1931. godiin drat
Toinu C'acic ohilazio je nasclja, trazcci norhnu pri-log- c
za prvo izdanjc tl Borbe" i ujctlno povjerenikc
sa raspacavanje novinc. Pored toga tcskog i napor-no-g
rada sabimo jc stivo i "muku much" — kako
jc sam pricao — kako cc urcditi i izdati prvo izda-njc.
Gdjc jc volje i odlucnosti protkatc i naduhnutc
progrcsivnom ide jam i najteia piianja i zadaci mo-g- u
sc savhuhiti. Drug C'acic ih jc savladao i izdao
prvo izdanjc "Borbe" uz pomoc ostalih naprednih
radnika.
Xcprijalclji proricuU su propast nasoj no-vi- m.
Govorili sit: "Ovo jc prvo i posljcdnjc izda-nje- ".
Gorko su sc prcvarili. Uadnici su prihvatili
novinu, poslala jc dio njihova zivola, pomagali jc
morahw i matcrijahw, jcr su u njoj vidjcli svoga
taUilnika i branitclja prcd klasnim ncprijatcljcm,
borca za njihov bolji i sretniji zivot. To je osnovni
iizrok sto sino sr, pored svih polcskoca s kojima
smo sc suocavali, odrzali posljcdnjih trideset godi-n-a.
I ovc godinc sa ponosom shivimo 'Tridcsctu go-disnjicu
na.se stampc. To jc veliki uspjch nascg ju-goslavcnsko-kana- dskog
pokrcla, prcteca i Savcza
Jugoslavcnskih Kanadjana, jcr bcz njegove porno-c- i,
nam stamja ncbi sc mogla odrzati. Stampa bcz
pokreta i pokret bcz Stampc ncbi mogli opstajati.
Xjihovi konacni ciljevi su isti: drustveno urcdjc-nj- c
u komc cc covjek uzivati plod .svoga rada.
Ovc jeseni i zimc u svim nascljima proslavit
ccmo Tridcsctu godisnjicu wise Stampc. Priprcmc
su it toku. Dio ovih proslava je i svecauo izdanjc
"Jfdinstva", kojc cc izaci pocctkom mjescca novc-mbr- a.
Urednistvo vec izabirc matcrijal i occkujc-m-o
da cc drugovi iz svih nasclja poslati bar po je-d- an
do pis za svecano izdanjc.
Pored dopisa u svecanom izdanju objaviti cc sc
i pozdravi, ecstitke savcznih organizacija i pojedi-nac- a.
Organizacija u Torontu i HumiUonu pozdra-vit
cc Trideset godisnjicu sa 100 dolara priloga i
za to cc dobiti priznanicu — ccrtifikat. Sigurno jc
da cc i ostalc savcznc organizacijc poslati ccstitku.
Svaka ccstitku sa novcanim prilogom biti cc upisa-n- a
u novcanu kvotu datog nasclja iducc kampanje.
Mi smatramo da proslava nasc progresivne sta-mpc
nijc proslava samo savcznih organizacija, vec
svih prctplatnika i ostalih dcmokralskih Jugosla-ven- u
u Kanadi. U manjim nascljimagdjc imamo do
deset prctplatnika, drugovi mogu prircditi kucnu
priredbu Hi pak da pomljtt ccstitku, smatramo da jc
to njihova ditzuost. 'Aa poslatu svotu od $.1.00 i uu
Vise ttpruva cc poslati posiljacit priznanicu [ccrtifi-fail"- ]
i promt zclji imc i prczime, Hi pak u kraticama
objavit u .svecanom izdanju.
XAS K A L EX DA If
"XuS kalcndar" svakc godinc postajc popular-m'j- i
i nakhtda sc povecava; postajc narodna knji-ga.J- os
proljetos donijet jc zakljucak da sc izda
"Xas kalcndar" za 19G2. godinit.
Cijcna stampanja i vczanja jc svakc godinc
veca, dok cijcna kalcndaru ostajc ista — $1.00. Po-kric- c
stampanja, vczanja i otprcme podmiruje sc iz
oglasa. lutd nc bih imali trgovackih oglasa, dobitak
hi bio oskttdan. Savcznc organizacijc itzclc su zada-ct- t
da sakttpc vise oglasa ncgo proslc godinc. To jc
vrlo dobro. Xa drugu ruku imamo prilican broj
nasih trgovaca, vlasnika hotcla i motcla, njihova jc
takodjer ditzuost da oglasuju svojc radnjc it kalcn-daru.
Pogledajnw samo rcakcionarnc jttgodavcnskc
novinc u Kanadi, pane su trgovackih oglasa jugo-slavensk- ih
poslovnih ljudi. Tma ih koji godisnjc
lro.se mi tc oglasc do $.")00.00 i to je jedan od razloga
sto tc rcakcionarnc novinc mogu izlaziti plus oglasi
od kanadskih bankovnih i trgovackih jmhtzeca i on-d- a
fcderalnih i provincijalnih vlasti.
Xaprcd drugovi i drugaricc, tiiinimosvc u nasoj
moci, da dostojuo proslavimo Trideset godisnjicu
nasc stampc u Kanadi. Ako sc svislozno prihvatimo
rada cilj cc biti postignut a da to ncccmo osjetiti.
LSTIMAC
I
Published
Authnrited шч Serond С1ам
TEK PA SE 7ЛВПЈЕП
SE U
"Hrvatskj Glas" je ncda- - spomenuto, ali nama se 6ini
vno pisao da je urednik "Za- - da misli na gosp. Vu6kovica,
jednifiara Pihp Vukelic "ja-- . koji je protiv Vukelica kan-k- o
bolestan" i da ce se vec didirao na prosloj konven-- u
oktobru zahvaliti na duz- - ciji. To zakljucujemo ne sa- -
nosti. Medjutim, Vukelic u
"Zajednicaru" odgovara da
tvrdnje "HG" nisu tacne ni
u pogledu njegova zdravlja
ni U pogledu njegova ured-nicko- g
polozaja. Nedavno
je bio kod Нјебшка koji ga
je ne samo pronasao u dob-ro- m
zdravlju, nego mu je
savjetovao da ne ide u miro-vin- u.
Vukelic pi§e da je ured
nika "Hrvatskog Glasa" o
njegovoj "boleeti" i "ostav-ci-"
izvjestio njegov "gpijun"
i "douSnik", koji je namje-§te- n
u glavnom uredu HBZ
kao 6inovnik. Ime mu nije
KAKO SAM ODMOl!
I
Port Credit, Ont. — Kad
sam do3ao u Kanadu radio
sam po 10 sati na dan. Ni
govora nije bilo o nekom go-disnj- em
odmoru. S organizi-ranje- m
radnika u unije, po-vise- ne
su nadnice i postepe-n- o
izvojevan godiSnji odmor
sa placom: jedan tjedan,dva
ili tri, prema radnom stazu.
Ovi na§i mladi emigranti,
kao da su dosli na gotovo,
uzivaju plod nase borbe. A-- li
nije tako. Radnici su se
uvijek borili i oni ce se mo-ra- ti
boriti, da izvojuju jo§
vecu placu, bolje radne uv-je-te
i veci odmor. Jer ako to
ne budu 6inili sa ostalim ka-nadsk- im
radnicima, izgubit
demo svi i ovo sto smo izvo-jeval- i.
Ja sam najvise svoga vre-me- na
u Kanadi proveo na
sjevero-zapad- u. Kad sam
dobio godisnji odmor pro-mislja- o
sam gdje da ga
sprovedem. Za nas "singla-§c- "
to je problem. Mjesta
sam se zasitio, a juzni On-tario
sa ovom svojom karu§-tino-m,
pro§ao sam svaki ku-ti- c.
Копабпо odluCim da o-de- m
u Port Arthur. Opcrcm
auto i uzmen sa sobom јоз
jednog Korduna§a i zapali-m- o
sa ccstom broj 11, kao
Sto se ono kaze, sv. Ilija
i vec uvefer istog dana stigli
smo u Port Arthur.
Odsjedosmo u hotelu J.
Filipovica. Sastali smo jed-nog
poznatog Licana, upi-tasm- o
se za zdravlje, izmje-nism- o
misljcnja o politiikoj
situaciji u svijetu, o radnim
prilikama itd. Malo zatim
opazismo J. Filipovida. Co-vje- k
malo ostario i jedno ra-m- e
spustio.
Ugovorio sam s Li2aninom
da se drugi dan ujutro sas-tanem- o.
I tako je bilo. Po-djos- mo
ulicom, naidje poz-na- ti
Banacanin. Rukovanje i
Sjetva u Bosnl i Herce-govi- m.
— Visokorodne sorte
pSenice bit ce ove jeseni za-sija- ne
u Bill na povrsinama
od 120.009 hektara. Ove po-vrsi- ne
predstavljaju polovi-n- u
od ukupnih sjetvenih po-T§i- na
koje se zasijavaju
pSenicom u Bill.
every Tuesday and Friday, In Serbo- -
Illllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll
Pozdravlte ratfnlcke stampe u jubilarnom izdanju
koje ce izaci 2. noYembra!
Posaljite pozdrav Tomi Cacicu, pokretacu i prvom uredniku
"Borbe"!
jEDlSiTVO
PREVARILI RACUNU
Croatian and Slovenian languages, by Jedinstvo
Publishing Company, 479 Queen Street West,
Toronto 2B, Ontario, Canada; telephone
EMpire 3-LS- 42. Editor Stjepan М1оШ, Busi-ness
Manager Ivan Stimac. Subscription rates:
J6.00 per rear. USA and other countries S7.00.
Mail, Tost Office DepU OtUwa.
mo na temelju onoga sto pi-se
Vukelic, nego i zbog toga
Sto smo doznali da je Vu5-kov- ic
nedavno posjetio neka
udaljena mjesta da trazi
potporu za sebe tj. da ga se
postavi za urednika kad Vu-kelic
napusti. Sastao se i sa
onom zlocom i neprijateljem
Hrvatske Brateke Zajednice
Dr Mladenom Giunio Zorki-nim- .
U Beograd su poceli pre-govo- ri
za pro§irenje trgovin-sk- e
razmjene izmedju Jugo-slavij- e
i Njema5ke Demok-ratsk- e
Republike.
pitanje za zdravlje, to je o-bi- caj
kod naSih ljudi, onda
робпи §ale, bez obzira
na besposlicu ili koje
druge poteskoce koje 5ovje-k- a
prate. Naidje jedan po-zna- ti
sumar, vrijedan 6ov-je- k, kau da "lezi" na 50
hiljada dolara, a ргебао 65
godina. "Kud si navalio?",
viknuo sam. Odgovorio je da
ide u Filandersku halu na
kavu, da je 8 centi i salica
veda. Joj, boie moj, ovo vra-zij- e
"blago" od ovjeka na-pra- vi
sebidnjaka, da ni§ta
drugo ne vidl nego pare. Ja-c- u
da ga malo "podbodem".
Rekoh: "Ja pijem priliino
kave, ali u restaurantima.
Slucajno da me dvori mlada
djevojka, ostavim joJ po 15
centi "tipa". "Samo ti daji
icnama, nece djed", re5e on
i ode. Mozda ima i pravo?
Kaze mi moj "informa-tor- "
da je vecina "samaca"
u §umi. Ozenjeni ljudi vc-cino- m
su u gradu. U Ijetnoj
sezoni moze se doci do pos-l- a,
ako sc ne probira delo i
ne gleda na placu.
V. G. Pcsa
Sa posjetc Vancouvcru NAPREDAK
Prilikom kratkog boravka u Vancouvcru naroSito
me interesirao razvoj i djelatnost Kanadskog Ju2nosla-vensko- g
Udruzenja. Ova organizacija je stvorena proslo
godine, kao rezultat odluke Clanstva Hrvatskog Prosvjet-no- g
Doma i Jugoslavenskog Prosvjetnog Doma da zaje-dni£- ki
kupe halu. Kako ce se citaoci sjecati, oko toga
je vodjena zestoka borba u redovima Hn'atskog Prosv-jetnog
Doma, jer su ustasko-macekovs- ki elementi orga-nizira- li
veliku kampanju protiv zajedni6kog doma,
odnosno za Hn'atski Dom, koji bi sluzio njihovim poli-ticki- m
ciljevima. Njihovi napori su bili uzaludni, jer 61a-nst- vo
Hn'atskog Prosvjetnog Doma ne zeli stvarati "hr-vats- ku
drzavu", nego je zainteresirano u drustvenu dje-latnost
od koje ce imati koristi oni i ostali Hrvati, Srbi i
Slovenci Vancouvcra. Nuzgred napominjem da se ustasko-ma-cekovski
elementi jo5 nisu oporavili od poraza
kojega su torn prilikom pretrpili, makar cine velike na-por- e.
Glavnu nadu sada polazu na crkvu. Dopremilj su
svecenika iz Sjed. Drzava. Sakupljaju pare za crkvenu
zgradu, ali sam cuo da im ne ide najbolje. Ovih dana
tamo je do5ao i Jurica Krnjevic da pomogne koliko mo-z-e.
I dok se oni muce da neSto stvore Kanadsko Juzno-slavens- ko
Udruzenje evjeta i napreduje.
SPKOVEO
DO POET AETMUEA NATRAG
llllltlllllllllHIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIItllllllltlllllllll
30-godisnji- cu
"JedinstYa",
llllllllllllllllllllllllllllllMIIIIMinitlllllllllllllllltllUUntlllinunillltlllllllllllllllltllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll
Nekad sam "barabio" po
Port Arthuru. Kad bi se za-tvor- ili
hoteli, onda trazimo
pice kod butlegera i tako so
6itavu noc natezi uz pivu i
rakiju. I ovo se promjenilo,
ide sa duhom vremena, si-stemazi-rala
se i ova trgovi-n-a.
Kazu, da sad se pusta
samo jednog 5ovjeka u kudu
i kad se "nalije" da ne moze
vi§e nositi, uhvate ga za u§i
i s njim na "bekjardu" da
drugom ustupi mjesto.
Ostao sam nekoliko dana
u Port Arthuru, posjetio po-znat- e,
razgovarali u svemu
i svademu, a najvi§e o "Sales
tax". Rckli su mi : "Vi nam
u Torontu vedrite i obladi-te- ".
Odgovorim : "Bogami
da, za§to niste protestirali i
akcije poveli protiv Sales
tax-- e sa ostalim Kanadjani-ma- ,
pa mo2da bi bio Frost
uzmaknuo". Svi su umuknu-li- .
Krcnuo sam za Toronto
drugim pravcem, cestom
broj 17. U 3 sata poslije po-dn- e
stigao sam u S.S. Marie.
Deset godina uz
5)
U Torontu sam nasao neke poznanike iz Italijc to
sam otiSao da stanujem zajedno sa njima kod nekih Ma-dja- ra
iz Jugoslavije. Gazda je bio miran, povuden dovek.
Radio je u jednoj fabrici preko dvadeset godina bez da
je ikada izostao ili zadocnio na posao. Iako je izdavao
sobe osmorici novih doscljenika, antikomunistima, nije
se ustrudavao da nam vi§e puta, posle naSih prida o stra-sno- m
komunizmu, ka2e:
— Da nije bilo Rusije i komunizma, ni vi, ni ja i
svi Kanadjani ne bi imali ovo §to imamo. Gazdc su se
uplaSilc od komunizma pa su nam dali boljti kost!
Njegova 2ena bila je na naJoj strani. Veoma govor-ljiv- a
i sklona ogovaranju i§la je vrlo desto u crkvu. Vi-dja- o
sam kod nje pozivnice na usta§ke zabave ali nisam
bio radoznao da saznam da li je i$la tamo. Gazda je bio
pretpladen na "Jedinstvo". PoTsno sam preglcdao no-vinu
i zamolio ih da mi daju taj broj. Oprostivii se od
njih, zurio sam u svoj stan da vidim §ta pi5e ova "komu-nistidka- "
novina. Citao sam dugo, neke dlanke po ne-koliko
puta, pa ipak nisam mnogo razumeo. Nenaviknut
na ditanje, mene su mudile proste red! diji smisao nisam
mogao shvatiti. Ujutru sam poneo novinu na posao i di-t- ao
je za vreme voinje tramvajem i za тте rudka.
Uvideo sam da preko nodi nisam postao bistriji. — Mo-5d- a
du iz drugog broja shvatiti ne§to vise — pomislio
sam i posle tri dana opet sam zakucao na vrata moga bi-vs- eg
gazde. On nije bio kod kuce. Gazdarica me je
dodekala neljubazno, obaveStavajuci me da su oni novi-nu
otkazali i da je nede dobijati vise.
Proslo je opet nekoliko ncdelja. Za to vreme citao
sam razne reakcionarne novine. Cetnici i usta§e laju je-d- ni
na druge kao pobesneli psi ali sloino nasreu na sve
koji nece sa njima, na poStene, iskrene i pametne ljude,
na radnike. Po logorima sam slulao mnogo glupih prida
o jalovim nadama i detnika i ustasa, koliko puta sam
duo zverski Skrgut zuba, ali sad po prvi put ja sam ditao
o njihovim krvolodnim 2eljama sa papira! Preko no-vina,
oni ne samo da su sejali mr2nju i razdor medju
iseljenicima. nego su otvoreno pozivali na ponavljanje
pokolja koja su vrsili pod zastitom okupatorskih snaga.
Istina, oni su se sada podeli nadati novom okupatoru
na§e zemlje, Amerikancima, ali njihova uloga je ostala
stara, nepromenjena, odnosno: slu2nidka, izdajnidka.
Moj poznanik iz Italije V. P. nagovarao me je da stu-pi- m
u "Srpsku narodnu odbranu" gde ce me on i jo5 ne
Poslije kratkog odmora, na-stav- ih put za Sudbury. Ka-ko
je vec nasoj javnosti poz-nat- o,
Vodi se 2estoka borba
u Mine-Mi- ll unije, lokalu
598. Gillis i Co. nastoje da
ovaj borbeni lokal prikljude
Steelworkers uniji. Pomazu
im popovi, radio, televizija i
sav drugi burzoaski apart u
Sudbury. Sve ce to biti uza-lu- d
ako majneri budu odlu-d- ni
i podupru nacionalno vo-dst- vo
Mine-Mil- l. Ako pak
podbace — budu pasivni,
neodlueni, slrasivi, onda im
je "guska pedena". Inco ce
malo pomalo oduzimati po-boljSi- ce
koje su zadnjih 20
godina izvojevani.
Kad sam se dobro odmo-ri- o,
nastavim put za Toron-to.
Sad opet moram dekati
godinu dana na ljetni od-mor.
Dobro bi bilo da se bo-rim- o
za dvogodisnji odmor
— svakih 6 mjescci 2 tjed-n- a.
Imaju kapitalisti para
mogu platiti.
Star! Kordunai,
Vrgobricanin,
MJR.
pokret i
JKU
Udruzenje sada ima oko
150 clanova koji placaju
clanarinu. Novi clanovi so
stalno upisuju. Na posljed-njo- j
sjednici je zakljudeno
da se stvori 2enska sekcija.
Aktivnost se razgranjuje.
Postoji plesadka grupa "Ko-lo- ",
nekoliko tamburalklh
zborova. Organizirana je
§kola materinskog j'ezika
za djecu. Udruzenje je tako-djer
uzelo pokroviteljstvo
(sponsoriralo) nogometno
druStvo "Plai Jadran".
Nova hala se nalazi na
Hastings ulici, u istodnom
dijelu grada, u centru пабо
kolonije. Ali hala nije naro
dito pogodna za aktivnosU
koje Udruzenje zeli provo-dit- i,
a najgore je to sto ne
ma pozomice. Na posljednoj
sjednici donijeta je odluka
da se hala nadogradi. Nap-rav- it
ce se pozornica, kuhi-nj- a
i pet drugih prostorija.
To ce koStati 18 do 20 hilja-da
dolara, pa ce ukupna
vrijednost hale preci 80 hi-ljada.
Ovo znadi vecc zadu-zivan- je
i neki stariji dlanovi
se boje kako ce se to otpla
divati. Ostali, osobito mla-dj- i,
kazu, da otplacivanje
dugova zavisi od daljneg
razvoja aktivnosti, a to se
ne mo5e udiniti bez ove na-dogradn- je.
Ovaj problem ne bi po-sta- o
kad bi sc moglo proda-t- i
stari Jugoslavenski Dom
na Keefer Street, koji vrije-d- i
oko 20 hiljada dolara.
Prodaja starog doma zapi-nj- e
zbog municipalnih pla-nov- a
za obnovu tog dijela
grada.
Mnogo je napravljeno u
godini dana od kad Udruze-nje
postoji. Clanovima Ud-ru2en- ja
treba destitati na
njihovu trudu i zalaganju.
Ako nastave kako su podeli,
Udruzenje i njegov dom ce
postati centar tako Sirokih
kulturnih i drugih druStve
nih aktivnosti kakvih dosad
nije bilo ni u Vancouvcru ni
u ikojoj паЗој naseobini u
Kanadi. S. Miosic
stampu
ki, po njegovim redima, "postaviti na pravo mosto".
Slu§ajuci jednom njcgovu fantastidnu zabludu o svrga-vanj- u
vlasti u Jugoslaviji upitao sam :
— A, narod? Sta ce on rcci?
— Uh, ala si ti naivan! — odgovorio je — Zar ti
zaista misliS o narodu?
— Ali u 'Srbobranu" i "Glasu kanadskih Srba"
nailazio sam mnogo puta na red: narod . . .
— To je samo tako u novinama, — prckinuo me jo
V. P, — da se zamaiu odi frajerima i glupim starose
deocima.
V. P. bio je negde u detnidkim formaci jama i pov-vlade-ci
sc ispred partizanskih jedinica 1911. god. bio jc
ranjen te su mu torn prilikom promrzle i noge. Nemci
su ga odvezli u Nemadku, zalcdili ranu a promrzle prste
na nogama otsekli. Rana i otsedeni prsti posluzili su mu
za hvalisanje kod preiivelih detnika, ali ne za dugo. U
zimu 1951. godine V. P. zaposlio se u jednoj fabrici
gde je dosao u dodir sa naprednim radnicima. Podeo je
javno govoriti da se on nece vi§e boriti, ta on je "izgu-bi- o
prste i nista nije dobio za to, pa neka sada idu oni
koji su ostali ditavi". To je bilo dovoljno da ga proglase
komunistom. Medjutim, on je i dalje ostao reakcioner
sa razlikom 5to sada psuje majku i Draii i ex-kral- ju ali
oboiava ameridku tehnidku spremu koja ce atomskim
bombama "uniStiti komunizam u svetu".
Nisam poznavao nijednog naprednog coveka a sa
reakcionerima nisam mogao, bilo mi je odvratno slusati
ponavljanje jedne te iste gluposti: Dra2a, kralj, otadz-bin- a.
Istina, u to doba podela su iskrsavati i druga ime-n- a
kao "Car DuJan Silni" i tome slidno ali sve jo to bilo
sakupljanje raznog narodnog smeca i izmeta da bi Sto
vi§e okuiili iseljenistvo sa odvratnim smradom. Podeo
sam tra2iti neki tredi put pa sam nalazio ratne zarob-ljeni- ke
i nekolicinu koji su bili na prisilnom radu za
vreme rata u Nemadkoj. Medjutim, ja ih nisam mogao
nauditi nidemu boljem, jer ni sam nisam znao nista, a
oni sa svoje strane bili su jo§ bespomocniji od mene. Sva
njihova briga o 2ivotu sastojala se u tome gde ce naci
posao ili bolji posao i gde do naci ncku bogatiju 2enu
da bi se o2enili te da ne moraju "da rade cclog 2ivota
kao Crnci".
Januara 1951. godine nazvao sam telefonom urcd.
nika "Jedinstva". Drug S. Miosic hteo je da zna sa kime
govori.
( N a s t a v i c e s e )