Jedinstvo, September 26, 1961

              ж % s7'JWMiMfim - "
, .. . r : i,;,}.#ti." !зкшбгаше№ЗМ%; - 4гч%-- г ч- - ' , 1%ам8Ш1авнн1ВНН1вУћ- -
Л~ i ИШИИ! MIHI — l ИИ I IMHIlF lii IMII I I .WH 7t- - 1 - ._ rtt .f. , ,jf-I_.a_riSa.i~liJLE.3.-
tltJfI .b IMiinilJM I il 1Ц1ИГ~" M 1ЧИ I III I I t _ _ . k .ГТЛа"?? " JiTirt.?l: — — Г -- I .. 'T №= f _ t s. .- - -- A -- Ч- т m nil i ИТ Г II III n J ПТТТ— iwT--vwp-
Zaustavimo
"as је nepokolibivi cilj unisienje nemackog militarizma i na-ciz- ma
i stvaranje uslova pod kojima cmacka nece vim? nikada bill u
stanju da naruiava mir u sietu. .Mi smorcieni: da razoruzamo i
raspustimo nemacke oruzane snage; da razbijemo za sva vrcmena
nemacki vrhovni Stab koji je neprestano radio na oiivljavanju ne-- m
a flog militarizma; da uklonimo i unistimo nemacko oruijc; da
unislimo ili stavimo konlrolu nad celokupnom nemackom industrijom
koja bi mogla biti iskorHfena za proizvode ratnog materijala; da
izvedemo sve ratne zlocince pred pravedni i brzi sud . . . ; da uklo-nim- o
sa vlasti i izbrUemo iz ekonomskog i kulturnog ihota nema.
ckog naroda nacisticki i militaristicki uplivj da poduzmemo potrebne
mere u Ncmackoj koje ce biti u skladu sa osiguranjem sveUke bez-bednost- i".
Gornje su izradci iz zajcdnicke Dcklaracije po-tpisa- ne
it Jalti, na Krhmt, 11. fcbruara 1945. godi-ne
odstranc prcdscdnika vladc SSSll-a-, prcdscdni-ka
SAD i prcmijera Vclike Brilanijc. Xakon po-bc- dc
anti-hitlrrovs- kc koahcijc, scfovi vladn pomc-iiuli- h
zcmalja svccano su izjavili u Potsdamn [2.
augusla 1045. godine] it ime svojih naroda ivlada:
"Cilj ovog ugovora je da sc sprovedr u dclo
Krimska Dcklaracija o Xcmackoj. Xcmucki milita-riza- m
i nacizam cc biti zbrimn a suvcznici sit reScni
da ce sada, i it buditce, podttzeti dntfje mere koje ce
hili nnzne da sc osiiptra da Xemacka ncce vise ni-kada
mjrohivati svojc susede niti svetski mir".
Xemackom narodit je tada obecana mirna bu-ihtcn- ost
it slcdccim rccima:
"Savcznici nemaju namcru da ипШг ili da po-ro- be
nemacki narod. Xamera savcznika jc da sc ne-mack- om
naroda pritzi svaka mogucnost da sc pri-prc- mi
za eventuahui rekonstrnkciju svog zivota na
mirnoj i demokratskoj bazi".
Tom prilikom jc rcscno da se itsjmtavi Vr.ce
minislara spoljnih poslova sa ciljem da sc, izmedjn
ostalotj, priprcmi "mirno resenje nemackog pita-nj- a,
koje cc biti prihvatljivo i za vladn Xcmackc
1;ada budn ttslovi da se ta vlada itspostavi".
Ovo nckoliko citata pokazitje da je anti-hiilc-rovs- ka
koalieija uzcla scbi it zadatak jos 1015. godi-n- e
da jednom za itvck unisti nemacki militarizam i
da to ittvrdi, Sto skorije motjucc, pot pisivanjem mi-rovn- og
ttfjovora i osiijnranjcm trajnog mint.
6d toga vrcmena proslo jc vcrlG godinaali
mirovni ugovor jos nije potpisan a mir it Evropi pa
i it citavom svetit jc opct uqrozen od stranc obnov-Ijcn- oi
mililarizmtt it 7,apadnoj Ncmackoj.
Xovi Wchrmacht, naoruzan najmodernijim o-nizj- em, raii danas kao najjaca militarna snaga it
'Aapadnoj Evropi. Britaniju bi sc moglo smatrafi
jacom samo s time sto poscditje atomskao ontzje.
AH. . .
Pevctnacslog avgusta 10fi0. godinc je vrhovni
.stab Jimidcsirchra objavio Jfcmoraiuhtm s kojim
jc zabclczcn zvanicni pocctak onoga sto sc smatra
drugoni fazom it izgradnji Bundcsirchra. П Memo-randum
a sc poziva na itbrzano naorulavanjc atom-ski- m
orazjem it priprcmi za afomski rat, i postavlja
se iri glavna zahtcva it formi ultimatuma.
1. Svcopsta mobilizacija. Hitler jc objavio sve-opst- tt
mobilizacija nakon jc rat otpocco. Bonski gc-ner- ali
to zahtcva jtt jos it priprcmnojfazi. V llrmo-randitn- ui
sc kazc da univcrzalna vojna shtzba nije
dovoljna. Svi morajit biti spremni da podncsu zr-tv- e.
Svc svage nacije, "ditsevne, moraine i matrri-jalnc- ",
Ijndi, zene i deea morajit biti mobilisani za
raznc zadatkc koji proizlazc iz moci Bitntlcsirchra.
Pilavo stanovnistvo trrba biti uvitceno it priprema-m- a
atomskog rata ...
2. Podcinjavanjc ekonomskc i militarne moci
Vjtpadnc Evropc zapadno-ncmacki- m militarist ima.
"Snabdcvanjc ornzjem, mitnicijom i hranom Bnn-desweh- ra
nunc biti osigitrano samo itspomoc
XATO-a"- , kaztt bonski nacisticki gcncrali. "Uccs-c- r
it XATO-u- , dajc mogucnost Bundcswcliru da is-kori- sti
svojc itdarne trnpc kao i rezcrvc i da occni
razmcr i karaktcr odbranc".
Ovc izjavc pokazuju kako su pogrehii kapitalisti'
cki propagandist! i koliko vrede njihovc ivrdnjc da
zapadno-ncmac- ki militarist! nc mogit ngrozavati
nikoga jcrda sit pod kontrolom XATO-a- . Cinjcnicc
govorc obratno: svc vise i vise kljiicnih pozicija it
XATO-n- , sa blagoslovom amerit-ki- h impcrijalista,
prclaze it ntke zapadno-ncmacki- h militarista. Stva-m- o,
ovi poslcdnji vec i ne sakrivaju svojc ielje da
se kontrola XATO-- a prosiri i ojaca it zapadnoj Ev-ropi,
jer to ojacava njihovu kontrolu u toj Atlant- -
skoj zajcdmci.
Memorandum odbacujc jednostavni savcz na-cional- nih oritzanih snaga i zahtcva unifikaciju svih
armija zrmalja clanica XATO-a- . "Sa militarne ta-c- ke gledista", kazc se it Memorandum a, nitiZno jc
cvrsto politicko jedinstvo. Sta to znaci it svctln eko~
nomske i militarne nadmoci tmpcrijalistickc 7мра-dn- e Xcmackc it zapadnoj Evropi potpnno jc jasno.
Tmcnovonjc gcncrala TTcusingera za prcdscdnika
militamog Komitcta XATO-a- , a gcncrala Spcidcla
za vrhovnog komandanla sitvozcmnih snaga NATO
it Ccntralnoj Evropi, kao i subordinacija danskc
mornaricr zapadno-ncmack- oj komandi, potpnno sc
poklaHt sa planovima bonskih gcncrala za "jedin-stveuo- st oruzanih snaga".
Vtjxulnonemacki militaristi sit rcscni da uvu-k- it
svc zemlje, vlamcc XATO-- a it svojit sitmanittit
avautimt. Strauss, ministar "obranc" bonske via
de ncprrstano itrgira kako je potrebno da sc osi-git-ra pomocSAI) idntgih clanica XATO-- a u shtca-ji- t
ozbiljnog okrsaja. V isto vrcmc, Bon jc svestan
da narodi zcmalja zapadnc Evrope nccc tako lako
jHisti na lejyak r politike. Pomcnitti Mrmorandum
kalcgoricki odbija i pomisao o ncittralnosti Xcma-ckc.
Out sc bojc da cc Englczi i Francuzi prihvatiti
tit idejit i prisiliti svojc vladc da potpi.su mirovni
nemacKi
Pise: Peter Florin
ugovor sa obc Xcmackc.
Stanovistc Bona j( izneo potpnno jasno Stra-uss,
koji jc poznat sa svojom otvorcnoScu. On jc iz-jav- io
it itzcm krugu svojih saradnika: "Prvo, mi
ccmo doprincti svoj dco XATO-u- . Ali, kad Bundc-swe- hr
budc potpnno sprcman, mi ccmo razgovarati
sa praznoglavim slcdbcnicima Moskvc i apostolima
ogranicavanja pravim ncmackim jczikom i pokaza-ccm- o
im ko stvarno kontroli.se XATO". To zapa-dnoncmac- ki impcrijalisti vec provode it dclo.
3. Xaoruiavanjc Bundcsirchra atomskim oru-ije- m.
Osnovnc tcznjc gcncrala postavljcnc su u me-morandu- mu
it ovim rccima: "Odgovomost za voj-sk-u
prisiljava vojno rukovodstvo da it sadasnjoj si-tuue- iji
zahtcva imklcarno oruzje za "zaslitnc" oru-zan- c
snagc".
Ovaj zahtcv za nnklcarno oruzje vc dolazi od
stranc bilo kakvih neodgovornih novinara ili poli-tica- ra
vec od lid era bonskog Wchrmachta, od stranc
biv.sih nacistickih gcncrala. Odrieanjcm nuklearnog
oritzja za "zastitnc" trupc,tvrdc oni, bier ncmogu-c- c
organizovati odbranu Fcdc value Xcmackc Uc-publi- kc.
Koliko su dalcko oni otisli u zahtcvima za
nnklcarno oruzje vidi se i izjavc u pomenutom
memorandumu gdc trazc nnklcarno oruijc za Bun-deswe- hr
isto tako cfcktivno kao sto poscdujit i save-znic- kc
oruiane snagc. Oni trazc, ni manic ni rise,
ncgo da budu na istoj nozi sa amrrickim, britanskim
i frnncuskim oritzanim snagama. Oni trazc oruzje
koje cc biti, it najmanjtt ruktt, jednako oruzju ne-prijatc- lja.
Xa protcste naroda zapadnc Evrope protiv da-van- ja
nuklearnog oruzja Xemackoj, bonski gcncra-li
na liccmcrni nacin odgovarajn da cc to oruzje i
tako biti pod kljucem Amcrikanaca. To, medjutim,
nije nikakva garantija za ocuvanjc mira. Stavise,
zapadnoncmacki militaristi cine svr moguce da sc
doccpaju atomskog oruzja pa cak da ga i sami pro-izvod- c.
Oni nisn vise zadovoljni sa obicnim oruz-je- m,
pa cak ni sa onim koje moze upotrebl javati oVi--
DUVG1 GOVOltE
Togliati o nuklearnim probama
Sekretar КГ Italije I'almiro
Togliatti odrzao je u talijanskom
gradu Sioni, u okiru Nacional-no- g
feMhala lita "Unita", poll-Ш- М
goor iz kojcg donoimo ne-k- e
iztode.
"Da danas postoji opasnost od
rfata — i ne neka daleka opas-nost,
nego opasnost koja bi mo-gl- a
da bude u-om- a blizu — svi
priznaju. I'ored toga, svi mora-j- u
priznati da bi danas, ako bi
doslo do oruianog konflikta iz-med- ju
tclikih sila, taj konflikt
макако bio rjeSatan upotrebom
oruija masonog unistat anja ko.
je prijeti unistenjem citauh ze-mal- ja
i moZda cak ritatog co-vjeeanst- va.
Stoga danas boriti te protiv
opasnost 1 od rata, osudjitati je,
buditi paznju i jacati budnost
svih gradjana prenja toj uias-no- j
i tragicnoj perspektivi pred-btatlj- a
zadatak svih ljudi dobre
volje, svih onih koji ee na ovaj
ili onaj nacin osjelaju vezani pa
sudbinom svoje brace, svojih si-nov- a,
sa sudbinom nase civ iliza- -
cije koju mi ielimo razvijati i
dalje unapredjhati i koju ne
ielimo vidjeti unistenu u jed-nom
barbarskom, monstruoznom
polaru sto bi izazvale atomske
bombe,
Potrebno je da so ovl proble-m- i
postave surovo, jer bai su-rovo- st
odgovara ozbiljnosti si-tuaci- je:
mir ili rat, zhot ili
smrt za Italiju, za sve nas.
Cinjcnice razbijaju indifercn-tnos- t
i iluzije. N'astavljaju se
atomski i miklearni eksperi-men- ti
jedne sa drage stra-ne,
kad otvorimo novine fltamo
vijesti o novim vojnim mjera-m- a
imperijalistttkih zcmalja. a
zatlm i svih drugih zemalja.
Medjutim, ono Sto bi molda jos
vise trebalo da nas zabrine Jest
kampanja koju vodi gotovo cje-lokup- na
talijanska Stampa, в je-dini- m
izuzetkom Jtampe radnic'
kih partija. I'onovo je pocIa sta-r- a
antikomunistiJka kampanja
koja se vodi oRorcenim izrazi-m- a
£to se upotrebljavaju samo
onda kad if cit.atra da je neiz-bjeJa- n
oruiani konflikt i trka
ka jednom novom ratu.
Nalazimo se, dakle, pred dvi-j- e
strane koje pokrefu suprotne
namjere: sovjetska strana, socl-jalislK- ka
strana predlaie prego-vor- e
kako bi se miroljubivim
putem rjciilo njemacko pitanje,
na bazi priznaranja fakticnog
stanja koje postoji danas i bee
oduzimanja bilo ega bilo kome;
a druge strane vidimo impcrija-lit- e
koji guraju u pravru rata
i odbijaju cak I pregovore, jer
lele da zagmpodare pilom i 1)11
Njemafkom i na taj nafin stvo-r- e
solidniju ratnu bazu u cijeloj
©1---
vr
iz
Njemajkoj.
Izmelju ove dvije strane —
rtkao je Togliatti — strane ko-ja,
rekao bih, 2eli mir i strane
koja gura u rat, mi ne moiemo
biti indiferentni 1 da zadrzava-m- o
poziciju ekudistance. Mi,
talijanski komunisti, predstar-ljam-o
jednu nacionalnu stranu.
To smo mi pokazali cijelim na-si- n
Zivotom, cijelom nasom ak-tivno-cu
i nasom historijon. Mi
sc ne pridruiujemo nikakvom
bloku sila i ne identificiramo se
ni sa kakvom grupom sila. Ali,
ovo ne znaci da smo u poziciji
ckvidistance.
0ih dana nam postavljaju
pitanja s kojima bi iiljeli da
nas doedu u nepriliku, SSSII
je obnovio nuklearne eksperimen-tr- ,
pa nas pitaju: Sta mislite
vi? Vi, koji ste vodili kampa-nj- u
protiv nukfearnih eksplozi-ja- ,
pravite li razliku izmedju
bomba koje cksplodiraju s jed-ne
strane I bomba koje cksplo-diraju
na drugoj strani? Nas
odgovor je jednostavan. Nema
nikakve razlike za nas Izmtnlju
t'ksperimenata koji se vrse na
jednoj strani i rksperimenata
na drugij strani, jer i jednl i
drug! mogu da budu i, vjerojat
no jesu, krajnje Stctnl covjecan-stv- u.
Mi smo protiv svih nukle-arni- h
eksplozija. Mi ielimo da
svi ekspcrimenti budu okoncanl,
i to ubrzo. To je na.5 sta v. Ali,
istodobno, mi nismo tako glupi
da ne znamo da, ako je doslo do
nekog primirja, da je to bilo
zbog toga Sto je prije tri godi-ne
SSSR jednostavno prekinuo
nukl'eame eksperimente dok je
Francuska, saveznik Hritanije,
Sjedinjenih Driava i Italije, vr-Si- la
eksplozije u Sahari; s dru-ge
strane, mi imamo svako pra-v- o
da mislimo da se to doga-djal- o
na bazi tajnog sporaruma
s vladama u Washingtonu I Lon-dou- u.
Mi ielimo da sprijefimo rat.
To znzll da mi odobravamo svc
postupke koji mogu da udalje
opasnost, bez obzira ciji su oni.
S koje god strane dosle incija-tiv- e
za udaijavanje opasnosti
od rata, mi in ouourntaino i
spremni mo da ih podriimo.
Da bi se spasila Italija od
strahovite pretnje atomskog u-niste- nja,
neka se ujedine svi
Talijani bez obzira kakvlm rje-Senji- ma
ekonomskih I socijalnih
problema oni tele. Nije raino
ako se sutra nekl budu smijali
mom nasem apeiu, kao Sto su
flnili I u proslosti neki uprav-lja- ?i katolikog svijeta. Jedno-stavni
ljudi, ljudi koji e biti
u stanju da sami razgovaraju
sa svoiom savieSru. da nople- -
daju sudbinu koja ih ofrkuje, I
rizam!
cue kao i atoniskc misilc. Oni zahtt vaju afom.skc ra-kc- tc
koje bi bile iskljucivo pod njihovom kontrolom.
XATO jos nije kompctcntan da sam resi stvar-n- u
itpotrcbu atomskog oruzja. Konacna odluka sc
jos itvck nalazi it rukama SAD, Vclike Britanijc
i Francuske, koje poscdujit atomsko oruzje. Ali,
ako sr dozvoli da zapadnoncmacki militaristi pris-tnp- c
atomskom klubtt, nije dalcko dan kad cc i oni
poscdovati vlastito atomsko oruzje. Oni su u to pot-pnno
uvercni.
Bonski gcncrali govorc o " nuklcarnom stitu"
dok stvarno sanjaju o nuklcarnoj sablji. Oni se na-da- ju da ce moci, kad dobiju atomsko oruzje, da nc-smcta- no krenu it rat za koji se priprcmaju i veruju
da ima prilicno mogucnosti za iispcli. Evo kako ca-sop- is
"Vchrkundc", zvanicni organ bonskog gene-ralno- g
staba diskufujc tit mogucnost;
"Lenjinjfrad, koji je bio opkoljen od strane nemackih oruzanih
snaga u scptcmbru 1941 godine, mogao je biti likwdiran rlo brzo
a nukleamim oruijem, kao £to bi mogao biti kasnijc i Saatopolj.
Sa nuklearnim oriuji-- m opcracije u Kijpu, Ilrijanku i Vjazmi bi tra-jal- e
samo nekoliko ati umesto nkoliko node] j a. To bi nam dao ogro-mn- o
preimucstto da nastaimo ofanzitu i, tako dobiteno reme,
moglo je ppasiti nemacke oruiane snage da ne budu zalnarene kis-nowti- m
remenom i zimom. Л ditizije iz Sibirije bi bile otigle pre-kasn- o.
Sem toga, mi bismo tada mogli hombardirati Mokvu sa nuk-learnim
oraijem, koja je bila glavni centar komunikacija".
7apadnoncmacki militaristi pokazuju svojit
ncsposobnost da trczvrno occne razmcr snaga u da-nasnje- m svetit. Kad jc taj clanak pisan, superior-nos- t
SSSIi it rakctama i nnklcarno moruzju morala
jc biti poznata piscima. Oni su morali znati i to, da,
prcma proracunu britanskih naucnika, 5 hidrogen-ski- h
bomba jc dovoljno da zbrisc Britaniju sa liea
.zemlje. Iz toga su trcbali izvuci pouku da bi i Умра-dn- a
Xemacka bila potpnno nnistena it slucaju ato-mskog
rata, i da "nuklcarni stit" nije odbranu nc-go
opasnost sa Zapadnit Xemacka.
Ovaj do pis potvrdjujc izjavu bonskog ministra
obrane da je 'Aajxidna Xemacka "sprcmna da uzmc
rizik". [Xastavu'e so]
HEJ, 5ILNICI!
Hoj, silnici!
Ko ste vi ?
Sto prijetite burom,
da cete smrviti covjecanstvo u prah.
Nc.
Vi niste u stanju uSiniti to !
Vi nemozete baciti plodovc stoljeca, -
u smrt i nepovrat.
Jer i medju nama ima ljudi
pamctni i mudri,
koji nece pokleknuti,
silnici isprcd vas.
0, gcnijalni ljudi c'ovjec'anstva,
i Vi sc nalazite u vrtlogu propasti
i Vi ste zajedno s nama na smrtnoj listi.
Nedajte se,
nemojtc sc prodati silnicima,
da vas iskoristc orudjem
za ni§tenje stoljetnih plodova.
Hej, silnici!
Ko ste vi?
Sto prijetite burom,
da ccte smrviti covjecanstvo u prah.
Nc.
Vi niste u stanju ucmiti to!
Vi nemozete baciti plodove stoljeca
u smrt i nepovrat.
M. Daic Kraisnlk.
Koliko ih ima?
EMID" eapadnonjemaati insti-tu- t
za ispitavanje jav-no- g- mnijenja
proveo je anketu la ustanovi kako
nacizam danas stoji u zemlji. Jedno
pitanje je glasilo: "Kako biste e
ponijeli danas da vas, kao i 1933.
godine, ipozovu da se izjasnite za
Hitlera ili protiv njegaT"
Pokazalo ве da Jo5 i danas ima Б
poeto Nijemaca koji bi e odlucn.)
opredijelili a Hitlera, a 9 posto
pokazuje kolebljh4)st. Oni koji su
fvrsto za Hitlera — a to je
svaki dvadeseti gradjanin Zapadne
N'jemaike (Sto nije malol) imaju
od 30 do Б0 godina. To хпабј da je
hitelerizam zahvatio i ljude koji sit
za Hitlerova reiima bili djeca.
Druga anketa, koju je proveo in
sc pribliiiti nama, uvjerit ce se
prihvatit fe nal apel. Oni (e
u pravednost I iskrenost naSeg
etava. Shvafam da bi odlnka !
talije da ne sudjeluje u vojnim
mjerama i u eventualnom kon-flik- tu
oko Njemacke morala da
dovede do odredjenih posljedica.
Politlka neangaiiranja sadr-iaval- a
bi stanovite odluke. Me-djutim,
vlada koja Je svjesna
ozbiljnosti problema, koja se o-sj- ea
odgoforna za iivot I bu-dun- ost
citavog naroda, mole i
mora dv donese te odluke. Mi,
komunisti, ulolit cVmo eve nase
napore da vijeli narod usvoji i
podrii zahtjeve koje mi post a --
vljamo vladi."
stitut "Divo" u Frankfurtu pokazu-je
da postoji i mnogo ra&renlji na-cizam.
41 posto Nijemaca smatra da ne
bi smjelo bill ni jednog Zidova.u
zapadnonjemackoj vladl; 39 posto
odgovorilo je da u zapadnonjema-ckoj
vladi ne bi smjelo biti Nije- -
mca koji je emigrirao pred naciz-mo- m.
Samo je C3 posto bilo protiv toga
da u zapadnonjemackoj vladi budo
minister neki bivii istaknuti naciat.
Nacista ima u Zapadnoj Njema- -
бкој, dakle, viS od 6 .posto. Ima ih
i u — vladi!
Povezivanje fasista
Rimskl "Espresso" javlja da je
Pino Romualdi, vodja desne struje
talijanske faSistiCke etranke JKI,
bio ovih dana u Zapadnoj Njoma- -
ckoj. Bio je i u Zapadnom IJerlinu. I
Njegevo putovanje imalo yt za cilj
da se uspostavi kontakt izmedju
ekstremne talijanske desnice i nje
maikih neonacisticldh Rrupa- - Ro-mualdi
je pozvao jednu njem-ack- u
ilegalnu delegaciju da dodje u Rim
na razgovore s vodjama MSI. Pri-je
je Filippo Anfuso imao slienu
misiju u Spanojolskoj. On je u Ma-drid
u dosao u dodir sa Spanjobkim
falangistima, glavnim eksponetima
francuskih ultras koji su se sklo-ni-li
l Spanjolsku.
Romualdi i Anfuso clanovi su ta
ijanskog parlamenta.
STRANA 3
DuhDvi
Ti sotono stara
XaCisto it grobit
Kovccga ti pokrov
Tvoj drakula dize
Sto u mraku zlocin
7,a zlocin oni nizc
Mumi jaitk majkc
Krv ecljadi lize.
Ti sotono stara
Xacislo it grobu
Pobratimi tvoji
Putem zla tc rode
Skrna vljcnja pravde
Casli i siabode
7m racttn mraenjaka
УмртЈпе gospode.
Ti sotono stara
Strvino it grobu
Ti (Irak ulo mracni
Frankrnstajnu klcti
Spalicc vas Sunee
Vrcmc cc vas smlcti
Kad raskrsne zorom
Duh naroda sveti.
РЕТАП
&ГКт: - rriT"HHd
Da se nc zaboravi
Pocetak Drugog svjet-sko- g
rata
Гп-o-g septembda 1939. u ranu
zoru jake njemacke zrakoplovne I
oklopne snage sruifile eu se na
slabo naoruianu i strategijski ne-povolj- no
postavljenu poljaku ar--
miju.
Avioni za obruSavanje — "Jtu-ke- "
— odmah su po?eli bombar-dira- ti
i uspjeli su razruSiti velikl
dio VarJave. UnLStili su iesetak
aerodroma sa stotinama hangara
i aviona na zemlji.
Tako je poljska armija vec pr-v- ih dana rata bila gotovo sasvin:
onesposobljena.
Operacije su se vodile 35 dana.
Poljska je u torn ratu izgubila
G20.OOO vojnika. Nijemci su biali
43.000 mrtvih. Hitlerov general-Sta- b
ostvario je u napadu na IV-ljs- ku
svoju koncepciju munjevltog
rata na srazmjerno uskom frontu.
Napad nackticke Njemacke na
Poljsku znacio je pocetak drugoi;
svjetskog rata koji je trajao 72
mjeseca i koji se zavrsio .potpunim
porazom faSistickih sila — Nje-macke,
Italije, Japana i njihovih
savcznika.
J. Canuck and Uncle Sam
OTTAWA — Increased pressure
to locate nuclear weapons on Can-adian
soil is being exerted on Ot
tawa by Washington. (News Item.)
Tliere was this fclow, J. Ca-nuck.
Ilis neighbors on one side
ere Uncle Sam, and on the
other side Ivan Russian.
Canuck was a quiet sort. All
he wanted to do was to improve
his lot. And he did this pretty
well.
And then something happened
that upset Canuck and the whole
neighborhood. Ilis neighbors'
children started throwing rocks.
And twice Canuck was nearly
hit by a rock.
So he phoned Sam and he
said:
"Listen, Sam —please stop
)our kids from throwing stones.
AIo please stop thera from dar-ing
Ivan's kids to hit them. I
have just been speaking to
Itan. I have asked him to stop
his bovs throwing stones at
yours. Rut vou speak the same
language I do so mi) be you un-derstand
me better. WOW! a
rock just hit my back porch,
Sam."
And Sam said: "Listen, Ca-nuck,
I thought jou were a
friend of mine. What's the idea
of running my kids down like
that? Vou anti-Americ- an or
something?"
And Canuck said: "Sam, I'm
pro-Americ- an. That's why I
want you to break your boys of
rock-throwin- g. Ret ween Ivan's
kids and )ours there are enough
rocks around here to rock us all
out of this block."
So Sam said: "Well, if It'll
make you any happier 111 get
my boys to give you a few-- rocks
of уомг own. Hey, boyw—dump
some of them smaller rocks over
the fence for old Canuck there."
And Canuck said: "Sam —how
is it going to help me, or you or
Ivan, or the rest of the block if
I get rocks? It won't make any
of us any safer. What we nerd
is less rocks, not more."
So Sam said: "That sure so-unds
like anti-Americ- an talk to
me."
Rut Canuck said: "Not anti-Americ-an
Sam —anti-roc- k.
R.VRRV MATHER
in The Vancouver Sun.
i
§Г if