000002 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
4 !53iWJJ9'!!JffiffBft3li pT£gEIWUtp'ltMkuuhV w (f5 f?rBv~ MvJ5?lvi &lw jm im?'-sl''- 1 ''VljPPs" T'""! STRANA 2 "NOVOSTI" Utorak 4 jan 1944 'NOVOSTI sć&rr Jedno drugarsko Published every Tuesdav Tbursdav and Saturdav by the Novosti Publisbing Company In the Croatian Language Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku ADRESA NOVOSTI 206 Adelcdde Street West Toronto 1 Ontario Telephone: ADeladde 1642 Jugoslavija će biti onakva kakvu njeni narodi žele Danas je već svakom jasno da je Mihajlovićva bcrto slava u Jugoslaviji bila jedna od najvećih ncfjpocflijih i r: skijih obmana svjetskog javnog mijenja u drugom svje irr ratu To je točno i sa time se danog lažu i oni svjetski drcv nici pisci i radio komentatori koji su sve do nedavno v vali jugoslavenskoj izbjegloj vladi pod čijim pokrovitelj-"- - -- se je ta prevara vršila Medjutim od kad je Mihajlovićeva "zvijezda" zašt - obzorju se pojavila Titina zapaža se briga i bojazam kakva će biti Jugoslavija poslije rata da li će se kralju Petru i osta-lim članovima izbjegle vlade dopustiti povratak u zemlju ili ne U glavnom io jsu dva najvažnija pitanja radi kojih ne r spavati ni kralj Petar ni članovi njegove Omražene i d ic-c-tira-ne vlade kao ni oni koji su godinama vjerno služ - - nenarodnim režimima počam godine Na jedno i drugo pitanje od 1920 pa do 27 mar a odgovoreno je službeno cd 1 TO ne privremene narodne vlade u zemlji Ta odluka glas "Na osnovu prava svih naroda na samoodredjenje uklju-čujući i pravo njihovog odcjepljenja ili ujedinjenja sa drugim narodima kao i u skladu slobodne volje svih naroda Jugosla-vije koja je prokušana u trogodišnjoj oslobodilačkoj borbi na-roda i koja jo cementirana u nerazdvojivom bratstvu izmedju naroda Jugoslavije Anti-fašističk- o Vijeće Narodnog Oslobo-djenj- a Jugoslavije donosi slijedeću odluku: PRVO: Narodi Jugoslavije nikada nisu i neće priznati ko-madanje Jugoslavije u dijelove koji su pogodovali fašističkim imperijalistima Oni su pokazali tokom zajedničke oružane borbe svoju čvrstu volju da ostanu ujedinjeni u Jugoslaviju DRUGO: Da bi se sprovelo principe suvereniteta za naro-de Jugoslavije i da bi Jugoslavija bila stvarni dom za sve nje-ne narode te da ne postane poprište bilo koje reakcionarne klike u Jugoslaviji federalistička načela će osigurati potpunu jednakopravnost za narode Srbije Hrvatske Slovenije Ma-kedonije Crne Gore Bosne i Hercegovine TREĆE: Na osnovu toga federativna organizacija Jugo-slavije zasnivati će se na potpunim demokratskim pravimo Nužno je istaći činjenicu da su već sada za vrijeme narodnog oslobodilačkog rata uspostavljeni organi narodne vlasti u po-jedinim pokrajinama Jugoslavije u obliku Narodnih Oslobodi-lačkih Odbora i pokrajinskih Anti-fašističk- ih Vijeća Narod-nog Oslobodjenja ČETVRTO: Nacionalnim manjinama u Jugoslaviji biti će zagarantovana sva prava U jednoj drugoj odluci koju je nedavno izdala privreme-na narodna vlada poništava sva prava vladi kralja Petra i za-branjuje njegov povratak u zemlju prije nego narod oslobodi zemlju od neprijatelja i svojim slobodnim izborom odluči kak-vu formu vladavine želi poslije rata Kako vidimo pitanje buduće Jugoslavije je riješeno skupa sa pitanjem povratka kralja Petra i njegovih doglavnika Ri-ješili su ga oni koji na to najviše prava imaju oni koji već dvije godine i pol vode nadčovječnu borbu za oslobodjenje svoje zemlje ispod fašističkog jarma Pa kako se moglo i očekivati sa tom odlukom narodne vlade u zemlji nisu zadovoljni ni kralj Petar ni njegova sa-mozvana vlada Zakukali su kao crna kukavica u ruševinama staroga grada Oni bi radje vidjeli Jugoslaviju u rukama Hit-ler- a Pavelića i Nedića nego Jugoslaviju u rukama rarcda Radje bi doznali da Jugoslavije i njenih naroda posve nes'a-n- e nego da tamo vlada sloboda radi koje danas narod u hi-ljadama pada Upravo 2a to oni su spremni da vode borbu sa svih pozicija pa i neprijateljskih rrotiv te prave narodne vlade Kao najglavnije oružje smatraju svakako ono da je narodna vlada i vojska u zemlji prsdvodjena po komunistima — as komunistima "neće" kralj Petar "niti bilo koji čkrn vla-de" S komunistima navodno neće ni Mihajlović koji radi to-ga protiv njih vodi borbu u zemlji No nije komunizam glavni razlog Oni znaju da danas mje borba protiv komunizma nego protiv fafisma Oni 2naju da premijer Churcbill i predsjednik Roosevelt podržavaju re-dovite veze i sastaju se sa najvećim živućim komunistom Sta-ljinom Oni znaju da je naš najveći saveznik u ovom ratu Sovjetski Savez koji je opet predvodjen po komurustima Oni znaju da u savezničkim zemljama ima i vojnica i oficira koji su komunisti itd Razlog da je ta nenarodna čeljad otpočela hajkom nije komunizam nego korito iz kojeg su sada po na-rodu istjerani Njihov motto je bio i ostaje povratiti se u zem-lju na stare položaje nastaviti pljačkom i terorom upravo onako kako su to radili kioz posljednjih 20 godina Jasno je dakle: hrvatski srpski i slovenski narodi u Jugo-slaviji okupljeni pod barjakom narodnog oslobodjenja vode junačku berbu za oslobodjenje svoje zemlje i za pobjedu Sa-veznika nad zvjerskim fašizmom — a jugoslavenska vlada skupa sa Hitlerom Pavelićem Nedićem i ihajlovićem pod geslom "berbe protiv komunizma" hoće da uguši tu oslobodi-lačku berbu naroda Jugoslavije i organizira Jugoslaviju ne za narode nego za sebe i svoje fašističke partnere Jesf ima u njihovoj vladi i vojsci komunista Oni su na če-lu skupa sa ostaKrn demokratskim narodnim predstavnicima i to njim neka na čast sluzi Oni svi skupa će se postareti da se više nikada Jugoslavija ne povrati u ono životno stanje u koje su ju bili pretvorili članovi Petrove vlade skupa sa svojim pred-žasnici- ma Svi oni tamo rade složno i jedna'ro za nerodno os-lobodjenje bili komunisti članovi Seljačke Stranke demokra-te zemljoradnici ih radikali Pa kako su složni u berbi cni so se već složili i po pitanju budućeg uredjenja Jugoslavije To pravo njim više neće nitko oduzeti Oni ne traže od ni-koga milostinje nego pomoći Oni ne traže od nikoga savje-ta a najmanje od vlade kralja Petra jrst-ssj&m- &r mi L r - __ ssaHBPrvusaHE- - A MIHAJLOV U drugom svjetskom ratu im-perijalizam je nerazdvojno vezan sa borbenom kontra-revolucijo- m Fašistička Njemačka nije se sa-mo borila za sirovine i za tržište nego i za svjetsku prevlast politi-čkog režima za svjetski fašizam Novinarka A MaCormick nazvala je neda-n- o njemačko-sovjets- ki rat smrtnim hrvanjem dvaju revolu-cija Tako karakterišu veliki rat na istoku Europe i ideolozi nje mačkog fašizma Bez dojbe nje mačko-sovjets- ki rat u političkom pogledu nije produljivanje rusko- - njemačkog rata 1914-191- 7 godine nego produljivanje intervencije 1918-192- 0 godine Politički rat protiv ruske revolucije bio je tek zaključak prvog svjetskog rata i postao je barom drugog svjetskog rata Ali to je intervencija koja pokušava na hiljadu načina i ko ja se vodi ogromnim ekonomskim i vojničkim zalihama Po jačini i žestini to je rat jedinstven i koji se neće više ponoviti Takvih ra-tova jednakih po cjelokupnosti i omjeru političkih objekata niti je bilo niti će vije biti Glavna politička stvar njema-čkog fašizma u drugom svjetskom ratu bila je bez dvojbe anti-boljše-viza- m Ne može biti sumnje da je Hitler anti-boljšev- ik broj jedan Kat protiv Engleske nije želio Hit-ler Rat protiv Francuske bio je za njega od lokalnog značaja Pra-vi rat potpuni rat sa svim silama i svim rizikom Hitler je okrenuo protiv Sovjetskog Saveza Sovjet-ski Savez primio je na sebe glav-ni udar europske kontra-revolaci-- je U početnom dobu svjetskog ra-ta njemački fašizam je bio anti-boljševiz- am naoružan do zuba i mobilizirao sve zalihe europske kontra-revolucij- e I hod toga rata rijeiava sudbi-nu sviju anti-boljševiz- ma Anti-boljševič- ke sile koja će biti rav-na hitlerovskoj Njemačkoj viie reče biti i nju se neda kojom dru-gom silom nadoknaditi Radi toga i taj anti-boljševiz- am koji postoji u logoru an ti -- hitlerovske koalicije nema budućnosti Borbeni anti-boljševiza- m demokratskog porjt kla biti ce potresen do osnove po-razom fašističkog anti-boljševiz-- ma Negtedajuči na sve razlike oba ta untl-boljfeviz- ma imaju za-jednička strast i zajedničke zada-će Zanimljive su zadnje preinake toga anti-boljtt-viz- ma broj dva naročito anti-boljševiz- ma europ-skih i bivMh ruskih socijalista Anli-boljsevita- m tog logora danas - zabačen strahom od pobjede Sovjetskog Saveza Moie se reći da su oni pokazali herojsku hlad-nokrvn- ost Vad je Hitler bio pred Moskvom i Staljingradom Ali oni su jako uznemireni i to baš kako treba kad Crvena Armija ide pre-- i ma granicama Poljske i Njemačke „evefi iHlr "OSVAJAČI" SVIJETA I NJIHOVA SUDBINA DVA ANTI-- BOLJ5EVIZMA Njihov je panični usklik sada "Staljin je pred vratima!" — I oni se staraju da sada igraju na tome kako se izrazio jedan ame-rički novinar Žto se zove "dinami-čki strah od posljeratnih ciljeva Kremljina" Ti anti-boljlevi- ci još nedavno su korili Staljina da rlabo vodi rat protiv Njemačke A danas ga kude da i suviše do-bro ratuje Orijentacija tog demokratskog anti-boljševiz- ma mijenjala se u toku rata ali su ciljevi ostali isti Taj anti-boljševiza- m 1930 i 1940 godine smatrao je rat anglo-fran-cus- ke koalicije kao rat protiv dik-tatora očekujući da će demokrat-ska koalicija obračunati se sa Hit-lerovo- m Njemačkom i Sovjetskim Savezom Sredstvom dtmokratske dalekovidnosti bila je za njih dip-lomacija Boneta Chamberlaina i strategija Gamellna i eyganda Burni izliv njihovog finlanderskog patriotizma upravo se objašnjava njihovom nadom da će finsko-sovjets- ki rat uspjeti da se pretvo-ri u rat englesko-francusko-finsko-sovjet- ski Ali Iza toga nakon je Francu-ska poražena oni su se nadali da će anglo - američka koalicija ćije su se konture nazivale već ljetom 1941 uspjeti da stvori ono Jto nije bila sposobna da stvori anglo-francus- ka koalicija Anti-boljševiza- m broj dva špekulirao je na njemačko-sovjetsko- m paktu koji se oglašivao kao zdrava koali-cija fličnih režima Proračun je bio taka Sovjetski Savez je savez-nik Hitlerove Njemačke a Ameri-ka ak postane saveznicom Engle-ske onda konačni udar po Nje-mačkoj mora biti uperen i protiv Sovjetsku Saveza SovjeUko-njetnač- ki rat i stva-ranje američko-sovjets- ke koalicije bili su teškim udarcem po anti-boljševiz- mu broj dva Pobrkala se je linija Rjemačko-sovjetsko- g bloka i raspršile su se za neko vri-jm- e želje o engleslto-amerićko- m bloku protn Sovjetskog Saveza Ali nove izglede dao je sam sov-jptsko-njema- čki rat U demokratskom anti-boljševiz-- mu bile su dvije struje: jedna je polagala nade na porsz Sovjetskog Saveza na istoku i na pobjedu en-glesko-amer- ićke koalicije na zapa-du U izmijenjenim uslovimz to je bilo ponavljanje taktike Pilsud-s-ko- g u prvom svjetskom ratu: na-da na privremenoj pobjedi Nje-mačke na istoku i na konačnu po-bjedu demokratske koalicije na "zapadu Druga struja bila je op-reznija: ona je očekivuia jedino znatno slabljenje Sovjetskog Sa- - 1 vesa pod udarcima Njemačke stim da bi potpuno političko i vojno ru-- i kovodstvo prvo u ratu protiv Nje-mač- ke a zatim u organizaciji mira poslije rata t-re-šlo u ruke anglo-američkog bloka Tak" je anti-bo-tjševiz- am broj dva zamišljao sebi --e pobjedu nad Njemačkom Ali potučene su i te nade Po-Lje- de Crvene Armije prevrnute su sva očekivanja i sve račune Sada ne može biti ni govora za demo-kratski anti-boljševiza- m o politi-čkom izrabljivanju slabljenja Sov-jetskog Saveza a još manjo nje-govog poraza Njegova je glavna briga sada gdje i kako naći ga-lancl- je protiv pobjede Sovjetskog Saveza Sada nade idu u tri pravca Pr-vo za stvaranje englesko-ameri-fk- e separatističke koalicije čija je oštrica okrenuta protiv Sovjet-skog Saveza drugo kurs na kon-zervativne sile Europe (Giraud konzervativni krugovi u Italiji Mihajlović general Sosnovskv kraljevi Grčke i Jugoslavije) tre-ći uspostava predratnih granica Poljske i nezavisnih baltičkih re-publika Kampanja zastrašivanja o sovjetskim pobjedama ide po toj liniji O njezinim rezultatima pisao je F Davies u Saturdav Evening Post članak koji je izaz-vao toliko bure u kome veli ova-ko: "Kad je Crvena Armija u au-gustu pokazala svoju udarnu moć i ruske rezerve počele da se kreću u pravcu zapadnih država neki za-brinuti državni rukovodioci u Wa-shingto- nu i Londonu počeli su pi-tati da li se neće uništenjem faši-stičke hegemonije nad Europom otvorenim putem u gradjanski rat i novu vlast terora" Konferencije u Moskvi i u Teheranu nisu op-ravdale takve predpostavke Ali takva mišljenja bila su kao me-lem na ranama anti-boljievi- ka Kurs na separatnu angloameri-čku koaliciju sa orijentacijom takvog tipa kurs na konzervativ-ne sile Europe i borba sa "Veliku Poljeku" i samostalne baltičke dr-žave predstavlja svoju vrstu je-dinstvenog bloka Nije riječ (ra-zumije ce) o služenju interesima Poljake I baltičkih zemalja nego o iskorištavanju njih kao protu-tov-jetsko- jf oružja Anti-boljševiza- m više voli "Veliku Poljsku" radi to-ga Sto on više voli "mali'' Sovjet-ski Savez u granicama 1938 godi-ne Kad bi pošlo za rukom odba-citi Sovjetski Save u granice 1988 godine moie biti — tako se lačuna — da M pošlo za rakom uspostaviti "eordon sa niti i re" iz 1920 godine Ako to ne uspije on-da stvaranje političkog sukoba oko važnog pitanja o granicama na is-toku Europe moie poći u korist anti-boljševič- ke politike predvidje-n- e za daljnju budućnost Strast sa kojom se neki ruski bivši socija-listi pretvaraju u finske poljske i baltičke patriote izaziva sumnju: zašto su oni u tim stvarima više kompetentni nego Viik Kalnin Andrzen Boleslav Drobncr i Os-k- ar Lange? Ja se sjećam susreta sa Hermanom Libermanom u Pa-rizu u jeseni 1939 godine "Vi ćete (Prenos na str 4) M objašnjenje Tororuo On! — U crn č ~sj rijrrovL ćemo jedno vr-lo teško pitanje kc e u:k-j- e tezre _ raz-irevc- rje Molimo stoga čitaoca da primjeaoe ne uzima usko i lično nego da pokušava shvatiti predmet kao pojavu kojoj se mora izbjeći i riješiti ju drugarski i radnički Pitanje u diskusiji su odnosi izmedju vodećih ljudi na uredništvu i upravi Novosti te Saveza Kanadskih Hrvata i radnika koji u Toronto dolaze na odmor u posjete ili radi ne-kih ličnih zadjeva Često se nadme čuju prigovori naročito kad se radnik iz Toronta vraća u mjesto iz kojeg je došao slijedeće naravi: "U Toronto nisam po našim vodećim drugovima dobro dočekan Nisu me gradom vodili pa ni razgovarati nisu sam-no- m htjeli" Takav dojam kod radnika ne či-ni zdravog utiska Još manje mo-že koristiti jačanju naše napredne štampe i pokreta Jer konačno or-ganizirani radnik od svog vodstva očekiva da su to ljudi koji zaslu-žuju njegovo povjerenje u koje može imati pouzdanje i od njih se može nadati da će mu zaista pru žiti pravilno vodstvo i na sva vre-mena ostati vjerni stvari radi ko-je se organiziramo i žrtvujemo Pa ipak mnogi radnik je u svom mjestu čuo slične priče i to dabo me od onih radnika koji su bili u 1 Torontu Posljednji takav slučaj je i bio sa našim zemljakom Mike Ko šić koji je ovog časa na vojničkoj službi a za vrijeme božičnih blag-dana je bio na odsustvu i posjetio majnersko naselje Larder Lake iz kojeg je rarukovao u kanadsku vojsku Po povratku u Larder La-ke osuo je pred majnerima paljbu na "ljude u Torontu koji su sa njime grdno postupali i nisu ga podvorili kako je trebalo" Nakon je dobro ogovorio pomenute ljude napao je i majnere koji ih slijede To je tek jedan od razloga za-što je pitanje cdnosa "ljudi na vodstvu u Torontu" prema radni-cima potrebno jasno i bez rukavi-ca raščistiti Ne zato da bi se lju-de na vodstvu našeg pokreta bra-nilo nego da bi se zaštitilo naš pokret i stvar za koju se zalaže Kad se majner ili šumski rad-nik svrati u Toronto ako je pro-gresivan ili pretplatnik svoje no-vine — Novosti — on nastoji da se sastane 1 sa ljudima na vodstvu našeg pokreta U čemu nema ništa slabog nego je to naprotiv jedna vrlo zdrava pojata Ljudi na vod-stvu našeg pokreta koji su zapo-sleni u uredu su sretni što imaju priliku sastati se sa radnicima i poraz got oriti se o lokalnim okol-nostima jer im je to najbolja iz-ravna eza sa radnicima i njilio- - ' tim životom To je razlog da je svaki radnik bio on organiziran u radničkom pokretu ili ne dobro došao i pri-jateljski dočekan po ljudima u uredu Novosti i Saveza N'o zlo je u tome da je vrijeme ljudi u uredu ograničeno pa stoga sve razgovore sa posjetiocima nastoje skratiti na minimum kojeg im do-pušta tadanja situacija obzirom na rad sa kojim su zaduženi Ako je na rukama posao koji ne trpi odlaganja razgovore se nsstoji ograničiti na desetak minuta a ako rad i vrijeme dopušta nekada se tako'i drugarski susretaji i raz-govori protegnu na pola sata ili više Mnogi radnik medjutim ne može razumjeti da ljudi u uredu imaju na rukama stanoviti posao koji ne trpi odlaganja te stoga nastoje da razgovore sa posjetiocima sre-de prema lađu za kojeg su pozva-ni odgovorni i konačno plaćeni ne kraljevski ili kavalirski ali proleterski tek toliko da mogu vesati kraj a krajem No plaćeni su za taj posao i radnici diljem Kanade očekivaju od njih da kao punovrvmenl namještenici obavlja-ju svoj posao točno savjesno i na vrijeme To su ukratko razlozi zašto je ljudima u ureda Novosti i Savesa često skoro nemoguće izgubiti ni deset minuta Uzmimo sa primjer drugove od uredništva Pretpostavimo da je dana iza-šao jedan broj Novorti On je do-duše u presi ali nepoeredno tj dok je još današnji broj u presi potrebno je prigotavljeti materi-jal za drugi broj za treću i dra gu stranicu a sutra za prvu i če tvrtu Pa kasnije prvo drugo i treće čitanje kopija koje idu štam-paru te enda prvo drugo i treće čitanje Po štamparu složenog ma-terijala slaganje forme za u pre-su čitanje već složene forme itd itd bez konca i kraja Posao na novini dakle nikada ne može biti gotov jer tek što je jedan broj izašao potrebno je spremati za drugi i treći a na večer kad su urednici povečerali potrtbno je uzeti snop dnevnika časopisa i materijala koje treba ne samo proučiti nego i promozgati želi li se imati savremenu sliku i orijen-taciju u današnje dogodjaje P-r- ed toga tu je još društveni i po litički rad izvan djelokruga ured-skog rutinskog rada: sastanci do-govori razgovori priredbe itd Kad bi dakle osoblje uredništva i željelo kroz dan izgubiti sat ili dva na ma što drugog ivan ured-skog rada njemu je to fizički ne-moguće jer posao oko novine ni-kada nije dogotovljen niti može biti dogotovljen Isti je slučaj sa upraviteljem Novosti Kad je otpremio jedan broj novine čeka ga administra-tivni posao koji se sastoji iz hi-ljada krupnih i sitnih poslova Ako poslije večere ne dodje u ured njegov posao će zaostajati i go-milati se do tolike mjere da će mu u upravi za kratko vrijeme nastati takova anarhija da ju ni jvi svečevi neće moći srediti Da-kle i njegov sat je dragocjen bilo u danu ili poslije rada kad dolazi na dnevni red vidljivi i nevidljivi posao Što se pak nacionalnog tajni-štva tiče ni ono ne može biti izu-zetak Jer ako će nacionalni taj-nik uredno voditi računa o svim organizacijama diljem zemlje te o hiljada 'problema sa kojima se organizacije suočuju te ako će još tu i tamo priskočiti u pomoć uredništvu i upravi Novosti on ima pune ruke posla kroz dan i kad je već zatamnilo Hadnici u štampariji mogu u zaposlenosti biti najmanje izuze-tak Ako će oni na vrijeme od-štampati redani novina tjedno oni ne mogu i nesmiju ni jednog trenutka izgubiti Posao je kod štampara tako organiziran da je-dan rad iziskiva izvršenje drugog netom je prvi dogotovljen upravo kao i na uredništvu Najbolji pri-mjer kako naš uredski i štampar-ski kolektiv funkcionira pruža nam Fordova tvornica sa glasovi-tim "bdt" sistemom tj ako je na jednom mjetrtu zapelo zapeti mora uzduž čitavog "belta" Takova je eto situacija u uredu Novosti i Saveza Kako već gore podvukosmo ljudima u uredu je prosto nemoguće posvetiti onoliko pažnje favakom posjetniku koliko bi trebalo i koliko bi mogli da ra-de recimo za nekog bosa osam sati i kapu na glavu Pored toga kai bi posjete naših zemljaka bile ograničene na nekoliko ljudi ili na stanovite dane ješ kako tako No ima dana kad ured posjeti do de-setak radnika što bi ljudima u uredu uzelo skoro dva sata kad bi (Prenos na str 3) Nikolaj Davidov - star jednu godinu Piie: ILIJA EIIKEMilKG Slijedeće j dokumenat koji je nadjen medju drugim dokumenti-ma u selu Vja zova ja nedavno os-lobodjV- nog od Nijemaca: Lista imena umorenih stanovni-ka sela Vjazova ja okrug Uza: 1 Natallja Muzalevskaja 41 god 2 NaUlija Muzalevskaja 18 god 8 Diana Muzalevskaja 18 god 4 Lev Muzalevakr star 13 god 5 Valentina Muzalevskaja 9 god G Taman Muzalevskaja 5 god ? Rima Musalevskaj 3 god 8 Vladimir Davidov M god 9 Anatoli Davidov 8 god 10 Viktor Davidov 5 god 11 Nikolaj Davidov 1 god 12 Marija Prijadočkina 00 god (Potpis) starešina Muzalev 19 peptembrs 1942 Moie li m ovo ikada zaboraviti ? Da li itko na svijetu može dozvoli-ti da čovjek koji je umorio slabaš-nog jednogodišnjeg Nikolu Davi-dov- a i dalje hoda po zemlji? Ah o tome se čak ni govoriti ne moie i nemoguće je zaboraviti Imamo još daleko ići Ali mi ćemo tamo doći Naći ćemo njih Nsći ćemo njih sakrivene pod kreveti-ma 41) pod stolovima gostiona ili pak na kraju svijeta Mi ćemo njih podsjetiti na jed-nogodišnjeg Nikolu Davidova Podsjetiti ćemo njih na mnoge itvari Mi ćemo njih dostignuti
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, January 04, 1944 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1944-01-04 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000001 |
Description
Title | 000002 |
OCR text | 4 !53iWJJ9'!!JffiffBft3li pT£gEIWUtp'ltMkuuhV w (f5 f?rBv~ MvJ5?lvi &lw jm im?'-sl''- 1 ''VljPPs" T'""! STRANA 2 "NOVOSTI" Utorak 4 jan 1944 'NOVOSTI sć&rr Jedno drugarsko Published every Tuesdav Tbursdav and Saturdav by the Novosti Publisbing Company In the Croatian Language Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku ADRESA NOVOSTI 206 Adelcdde Street West Toronto 1 Ontario Telephone: ADeladde 1642 Jugoslavija će biti onakva kakvu njeni narodi žele Danas je već svakom jasno da je Mihajlovićva bcrto slava u Jugoslaviji bila jedna od najvećih ncfjpocflijih i r: skijih obmana svjetskog javnog mijenja u drugom svje irr ratu To je točno i sa time se danog lažu i oni svjetski drcv nici pisci i radio komentatori koji su sve do nedavno v vali jugoslavenskoj izbjegloj vladi pod čijim pokrovitelj-"- - -- se je ta prevara vršila Medjutim od kad je Mihajlovićeva "zvijezda" zašt - obzorju se pojavila Titina zapaža se briga i bojazam kakva će biti Jugoslavija poslije rata da li će se kralju Petru i osta-lim članovima izbjegle vlade dopustiti povratak u zemlju ili ne U glavnom io jsu dva najvažnija pitanja radi kojih ne r spavati ni kralj Petar ni članovi njegove Omražene i d ic-c-tira-ne vlade kao ni oni koji su godinama vjerno služ - - nenarodnim režimima počam godine Na jedno i drugo pitanje od 1920 pa do 27 mar a odgovoreno je službeno cd 1 TO ne privremene narodne vlade u zemlji Ta odluka glas "Na osnovu prava svih naroda na samoodredjenje uklju-čujući i pravo njihovog odcjepljenja ili ujedinjenja sa drugim narodima kao i u skladu slobodne volje svih naroda Jugosla-vije koja je prokušana u trogodišnjoj oslobodilačkoj borbi na-roda i koja jo cementirana u nerazdvojivom bratstvu izmedju naroda Jugoslavije Anti-fašističk- o Vijeće Narodnog Oslobo-djenj- a Jugoslavije donosi slijedeću odluku: PRVO: Narodi Jugoslavije nikada nisu i neće priznati ko-madanje Jugoslavije u dijelove koji su pogodovali fašističkim imperijalistima Oni su pokazali tokom zajedničke oružane borbe svoju čvrstu volju da ostanu ujedinjeni u Jugoslaviju DRUGO: Da bi se sprovelo principe suvereniteta za naro-de Jugoslavije i da bi Jugoslavija bila stvarni dom za sve nje-ne narode te da ne postane poprište bilo koje reakcionarne klike u Jugoslaviji federalistička načela će osigurati potpunu jednakopravnost za narode Srbije Hrvatske Slovenije Ma-kedonije Crne Gore Bosne i Hercegovine TREĆE: Na osnovu toga federativna organizacija Jugo-slavije zasnivati će se na potpunim demokratskim pravimo Nužno je istaći činjenicu da su već sada za vrijeme narodnog oslobodilačkog rata uspostavljeni organi narodne vlasti u po-jedinim pokrajinama Jugoslavije u obliku Narodnih Oslobodi-lačkih Odbora i pokrajinskih Anti-fašističk- ih Vijeća Narod-nog Oslobodjenja ČETVRTO: Nacionalnim manjinama u Jugoslaviji biti će zagarantovana sva prava U jednoj drugoj odluci koju je nedavno izdala privreme-na narodna vlada poništava sva prava vladi kralja Petra i za-branjuje njegov povratak u zemlju prije nego narod oslobodi zemlju od neprijatelja i svojim slobodnim izborom odluči kak-vu formu vladavine želi poslije rata Kako vidimo pitanje buduće Jugoslavije je riješeno skupa sa pitanjem povratka kralja Petra i njegovih doglavnika Ri-ješili su ga oni koji na to najviše prava imaju oni koji već dvije godine i pol vode nadčovječnu borbu za oslobodjenje svoje zemlje ispod fašističkog jarma Pa kako se moglo i očekivati sa tom odlukom narodne vlade u zemlji nisu zadovoljni ni kralj Petar ni njegova sa-mozvana vlada Zakukali su kao crna kukavica u ruševinama staroga grada Oni bi radje vidjeli Jugoslaviju u rukama Hit-ler- a Pavelića i Nedića nego Jugoslaviju u rukama rarcda Radje bi doznali da Jugoslavije i njenih naroda posve nes'a-n- e nego da tamo vlada sloboda radi koje danas narod u hi-ljadama pada Upravo 2a to oni su spremni da vode borbu sa svih pozicija pa i neprijateljskih rrotiv te prave narodne vlade Kao najglavnije oružje smatraju svakako ono da je narodna vlada i vojska u zemlji prsdvodjena po komunistima — as komunistima "neće" kralj Petar "niti bilo koji čkrn vla-de" S komunistima navodno neće ni Mihajlović koji radi to-ga protiv njih vodi borbu u zemlji No nije komunizam glavni razlog Oni znaju da danas mje borba protiv komunizma nego protiv fafisma Oni 2naju da premijer Churcbill i predsjednik Roosevelt podržavaju re-dovite veze i sastaju se sa najvećim živućim komunistom Sta-ljinom Oni znaju da je naš najveći saveznik u ovom ratu Sovjetski Savez koji je opet predvodjen po komurustima Oni znaju da u savezničkim zemljama ima i vojnica i oficira koji su komunisti itd Razlog da je ta nenarodna čeljad otpočela hajkom nije komunizam nego korito iz kojeg su sada po na-rodu istjerani Njihov motto je bio i ostaje povratiti se u zem-lju na stare položaje nastaviti pljačkom i terorom upravo onako kako su to radili kioz posljednjih 20 godina Jasno je dakle: hrvatski srpski i slovenski narodi u Jugo-slaviji okupljeni pod barjakom narodnog oslobodjenja vode junačku berbu za oslobodjenje svoje zemlje i za pobjedu Sa-veznika nad zvjerskim fašizmom — a jugoslavenska vlada skupa sa Hitlerom Pavelićem Nedićem i ihajlovićem pod geslom "berbe protiv komunizma" hoće da uguši tu oslobodi-lačku berbu naroda Jugoslavije i organizira Jugoslaviju ne za narode nego za sebe i svoje fašističke partnere Jesf ima u njihovoj vladi i vojsci komunista Oni su na če-lu skupa sa ostaKrn demokratskim narodnim predstavnicima i to njim neka na čast sluzi Oni svi skupa će se postareti da se više nikada Jugoslavija ne povrati u ono životno stanje u koje su ju bili pretvorili članovi Petrove vlade skupa sa svojim pred-žasnici- ma Svi oni tamo rade složno i jedna'ro za nerodno os-lobodjenje bili komunisti članovi Seljačke Stranke demokra-te zemljoradnici ih radikali Pa kako su složni u berbi cni so se već složili i po pitanju budućeg uredjenja Jugoslavije To pravo njim više neće nitko oduzeti Oni ne traže od ni-koga milostinje nego pomoći Oni ne traže od nikoga savje-ta a najmanje od vlade kralja Petra jrst-ssj&m- &r mi L r - __ ssaHBPrvusaHE- - A MIHAJLOV U drugom svjetskom ratu im-perijalizam je nerazdvojno vezan sa borbenom kontra-revolucijo- m Fašistička Njemačka nije se sa-mo borila za sirovine i za tržište nego i za svjetsku prevlast politi-čkog režima za svjetski fašizam Novinarka A MaCormick nazvala je neda-n- o njemačko-sovjets- ki rat smrtnim hrvanjem dvaju revolu-cija Tako karakterišu veliki rat na istoku Europe i ideolozi nje mačkog fašizma Bez dojbe nje mačko-sovjets- ki rat u političkom pogledu nije produljivanje rusko- - njemačkog rata 1914-191- 7 godine nego produljivanje intervencije 1918-192- 0 godine Politički rat protiv ruske revolucije bio je tek zaključak prvog svjetskog rata i postao je barom drugog svjetskog rata Ali to je intervencija koja pokušava na hiljadu načina i ko ja se vodi ogromnim ekonomskim i vojničkim zalihama Po jačini i žestini to je rat jedinstven i koji se neće više ponoviti Takvih ra-tova jednakih po cjelokupnosti i omjeru političkih objekata niti je bilo niti će vije biti Glavna politička stvar njema-čkog fašizma u drugom svjetskom ratu bila je bez dvojbe anti-boljše-viza- m Ne može biti sumnje da je Hitler anti-boljšev- ik broj jedan Kat protiv Engleske nije želio Hit-ler Rat protiv Francuske bio je za njega od lokalnog značaja Pra-vi rat potpuni rat sa svim silama i svim rizikom Hitler je okrenuo protiv Sovjetskog Saveza Sovjet-ski Savez primio je na sebe glav-ni udar europske kontra-revolaci-- je U početnom dobu svjetskog ra-ta njemački fašizam je bio anti-boljševiz- am naoružan do zuba i mobilizirao sve zalihe europske kontra-revolucij- e I hod toga rata rijeiava sudbi-nu sviju anti-boljševiz- ma Anti-boljševič- ke sile koja će biti rav-na hitlerovskoj Njemačkoj viie reče biti i nju se neda kojom dru-gom silom nadoknaditi Radi toga i taj anti-boljševiz- am koji postoji u logoru an ti -- hitlerovske koalicije nema budućnosti Borbeni anti-boljševiza- m demokratskog porjt kla biti ce potresen do osnove po-razom fašističkog anti-boljševiz-- ma Negtedajuči na sve razlike oba ta untl-boljfeviz- ma imaju za-jednička strast i zajedničke zada-će Zanimljive su zadnje preinake toga anti-boljtt-viz- ma broj dva naročito anti-boljševiz- ma europ-skih i bivMh ruskih socijalista Anli-boljsevita- m tog logora danas - zabačen strahom od pobjede Sovjetskog Saveza Moie se reći da su oni pokazali herojsku hlad-nokrvn- ost Vad je Hitler bio pred Moskvom i Staljingradom Ali oni su jako uznemireni i to baš kako treba kad Crvena Armija ide pre-- i ma granicama Poljske i Njemačke „evefi iHlr "OSVAJAČI" SVIJETA I NJIHOVA SUDBINA DVA ANTI-- BOLJ5EVIZMA Njihov je panični usklik sada "Staljin je pred vratima!" — I oni se staraju da sada igraju na tome kako se izrazio jedan ame-rički novinar Žto se zove "dinami-čki strah od posljeratnih ciljeva Kremljina" Ti anti-boljlevi- ci još nedavno su korili Staljina da rlabo vodi rat protiv Njemačke A danas ga kude da i suviše do-bro ratuje Orijentacija tog demokratskog anti-boljševiz- ma mijenjala se u toku rata ali su ciljevi ostali isti Taj anti-boljševiza- m 1930 i 1940 godine smatrao je rat anglo-fran-cus- ke koalicije kao rat protiv dik-tatora očekujući da će demokrat-ska koalicija obračunati se sa Hit-lerovo- m Njemačkom i Sovjetskim Savezom Sredstvom dtmokratske dalekovidnosti bila je za njih dip-lomacija Boneta Chamberlaina i strategija Gamellna i eyganda Burni izliv njihovog finlanderskog patriotizma upravo se objašnjava njihovom nadom da će finsko-sovjets- ki rat uspjeti da se pretvo-ri u rat englesko-francusko-finsko-sovjet- ski Ali Iza toga nakon je Francu-ska poražena oni su se nadali da će anglo - američka koalicija ćije su se konture nazivale već ljetom 1941 uspjeti da stvori ono Jto nije bila sposobna da stvori anglo-francus- ka koalicija Anti-boljševiza- m broj dva špekulirao je na njemačko-sovjetsko- m paktu koji se oglašivao kao zdrava koali-cija fličnih režima Proračun je bio taka Sovjetski Savez je savez-nik Hitlerove Njemačke a Ameri-ka ak postane saveznicom Engle-ske onda konačni udar po Nje-mačkoj mora biti uperen i protiv Sovjetsku Saveza SovjeUko-njetnač- ki rat i stva-ranje američko-sovjets- ke koalicije bili su teškim udarcem po anti-boljševiz- mu broj dva Pobrkala se je linija Rjemačko-sovjetsko- g bloka i raspršile su se za neko vri-jm- e želje o engleslto-amerićko- m bloku protn Sovjetskog Saveza Ali nove izglede dao je sam sov-jptsko-njema- čki rat U demokratskom anti-boljševiz-- mu bile su dvije struje: jedna je polagala nade na porsz Sovjetskog Saveza na istoku i na pobjedu en-glesko-amer- ićke koalicije na zapa-du U izmijenjenim uslovimz to je bilo ponavljanje taktike Pilsud-s-ko- g u prvom svjetskom ratu: na-da na privremenoj pobjedi Nje-mačke na istoku i na konačnu po-bjedu demokratske koalicije na "zapadu Druga struja bila je op-reznija: ona je očekivuia jedino znatno slabljenje Sovjetskog Sa- - 1 vesa pod udarcima Njemačke stim da bi potpuno političko i vojno ru-- i kovodstvo prvo u ratu protiv Nje-mač- ke a zatim u organizaciji mira poslije rata t-re-šlo u ruke anglo-američkog bloka Tak" je anti-bo-tjševiz- am broj dva zamišljao sebi --e pobjedu nad Njemačkom Ali potučene su i te nade Po-Lje- de Crvene Armije prevrnute su sva očekivanja i sve račune Sada ne može biti ni govora za demo-kratski anti-boljševiza- m o politi-čkom izrabljivanju slabljenja Sov-jetskog Saveza a još manjo nje-govog poraza Njegova je glavna briga sada gdje i kako naći ga-lancl- je protiv pobjede Sovjetskog Saveza Sada nade idu u tri pravca Pr-vo za stvaranje englesko-ameri-fk- e separatističke koalicije čija je oštrica okrenuta protiv Sovjet-skog Saveza drugo kurs na kon-zervativne sile Europe (Giraud konzervativni krugovi u Italiji Mihajlović general Sosnovskv kraljevi Grčke i Jugoslavije) tre-ći uspostava predratnih granica Poljske i nezavisnih baltičkih re-publika Kampanja zastrašivanja o sovjetskim pobjedama ide po toj liniji O njezinim rezultatima pisao je F Davies u Saturdav Evening Post članak koji je izaz-vao toliko bure u kome veli ova-ko: "Kad je Crvena Armija u au-gustu pokazala svoju udarnu moć i ruske rezerve počele da se kreću u pravcu zapadnih država neki za-brinuti državni rukovodioci u Wa-shingto- nu i Londonu počeli su pi-tati da li se neće uništenjem faši-stičke hegemonije nad Europom otvorenim putem u gradjanski rat i novu vlast terora" Konferencije u Moskvi i u Teheranu nisu op-ravdale takve predpostavke Ali takva mišljenja bila su kao me-lem na ranama anti-boljievi- ka Kurs na separatnu angloameri-čku koaliciju sa orijentacijom takvog tipa kurs na konzervativ-ne sile Europe i borba sa "Veliku Poljeku" i samostalne baltičke dr-žave predstavlja svoju vrstu je-dinstvenog bloka Nije riječ (ra-zumije ce) o služenju interesima Poljake I baltičkih zemalja nego o iskorištavanju njih kao protu-tov-jetsko- jf oružja Anti-boljševiza- m više voli "Veliku Poljsku" radi to-ga Sto on više voli "mali'' Sovjet-ski Savez u granicama 1938 godi-ne Kad bi pošlo za rukom odba-citi Sovjetski Save u granice 1988 godine moie biti — tako se lačuna — da M pošlo za rakom uspostaviti "eordon sa niti i re" iz 1920 godine Ako to ne uspije on-da stvaranje političkog sukoba oko važnog pitanja o granicama na is-toku Europe moie poći u korist anti-boljševič- ke politike predvidje-n- e za daljnju budućnost Strast sa kojom se neki ruski bivši socija-listi pretvaraju u finske poljske i baltičke patriote izaziva sumnju: zašto su oni u tim stvarima više kompetentni nego Viik Kalnin Andrzen Boleslav Drobncr i Os-k- ar Lange? Ja se sjećam susreta sa Hermanom Libermanom u Pa-rizu u jeseni 1939 godine "Vi ćete (Prenos na str 4) M objašnjenje Tororuo On! — U crn č ~sj rijrrovL ćemo jedno vr-lo teško pitanje kc e u:k-j- e tezre _ raz-irevc- rje Molimo stoga čitaoca da primjeaoe ne uzima usko i lično nego da pokušava shvatiti predmet kao pojavu kojoj se mora izbjeći i riješiti ju drugarski i radnički Pitanje u diskusiji su odnosi izmedju vodećih ljudi na uredništvu i upravi Novosti te Saveza Kanadskih Hrvata i radnika koji u Toronto dolaze na odmor u posjete ili radi ne-kih ličnih zadjeva Često se nadme čuju prigovori naročito kad se radnik iz Toronta vraća u mjesto iz kojeg je došao slijedeće naravi: "U Toronto nisam po našim vodećim drugovima dobro dočekan Nisu me gradom vodili pa ni razgovarati nisu sam-no- m htjeli" Takav dojam kod radnika ne či-ni zdravog utiska Još manje mo-že koristiti jačanju naše napredne štampe i pokreta Jer konačno or-ganizirani radnik od svog vodstva očekiva da su to ljudi koji zaslu-žuju njegovo povjerenje u koje može imati pouzdanje i od njih se može nadati da će mu zaista pru žiti pravilno vodstvo i na sva vre-mena ostati vjerni stvari radi ko-je se organiziramo i žrtvujemo Pa ipak mnogi radnik je u svom mjestu čuo slične priče i to dabo me od onih radnika koji su bili u 1 Torontu Posljednji takav slučaj je i bio sa našim zemljakom Mike Ko šić koji je ovog časa na vojničkoj službi a za vrijeme božičnih blag-dana je bio na odsustvu i posjetio majnersko naselje Larder Lake iz kojeg je rarukovao u kanadsku vojsku Po povratku u Larder La-ke osuo je pred majnerima paljbu na "ljude u Torontu koji su sa njime grdno postupali i nisu ga podvorili kako je trebalo" Nakon je dobro ogovorio pomenute ljude napao je i majnere koji ih slijede To je tek jedan od razloga za-što je pitanje cdnosa "ljudi na vodstvu u Torontu" prema radni-cima potrebno jasno i bez rukavi-ca raščistiti Ne zato da bi se lju-de na vodstvu našeg pokreta bra-nilo nego da bi se zaštitilo naš pokret i stvar za koju se zalaže Kad se majner ili šumski rad-nik svrati u Toronto ako je pro-gresivan ili pretplatnik svoje no-vine — Novosti — on nastoji da se sastane 1 sa ljudima na vodstvu našeg pokreta U čemu nema ništa slabog nego je to naprotiv jedna vrlo zdrava pojata Ljudi na vod-stvu našeg pokreta koji su zapo-sleni u uredu su sretni što imaju priliku sastati se sa radnicima i poraz got oriti se o lokalnim okol-nostima jer im je to najbolja iz-ravna eza sa radnicima i njilio- - ' tim životom To je razlog da je svaki radnik bio on organiziran u radničkom pokretu ili ne dobro došao i pri-jateljski dočekan po ljudima u uredu Novosti i Saveza N'o zlo je u tome da je vrijeme ljudi u uredu ograničeno pa stoga sve razgovore sa posjetiocima nastoje skratiti na minimum kojeg im do-pušta tadanja situacija obzirom na rad sa kojim su zaduženi Ako je na rukama posao koji ne trpi odlaganja razgovore se nsstoji ograničiti na desetak minuta a ako rad i vrijeme dopušta nekada se tako'i drugarski susretaji i raz-govori protegnu na pola sata ili više Mnogi radnik medjutim ne može razumjeti da ljudi u uredu imaju na rukama stanoviti posao koji ne trpi odlaganja te stoga nastoje da razgovore sa posjetiocima sre-de prema lađu za kojeg su pozva-ni odgovorni i konačno plaćeni ne kraljevski ili kavalirski ali proleterski tek toliko da mogu vesati kraj a krajem No plaćeni su za taj posao i radnici diljem Kanade očekivaju od njih da kao punovrvmenl namještenici obavlja-ju svoj posao točno savjesno i na vrijeme To su ukratko razlozi zašto je ljudima u ureda Novosti i Savesa često skoro nemoguće izgubiti ni deset minuta Uzmimo sa primjer drugove od uredništva Pretpostavimo da je dana iza-šao jedan broj Novorti On je do-duše u presi ali nepoeredno tj dok je još današnji broj u presi potrebno je prigotavljeti materi-jal za drugi broj za treću i dra gu stranicu a sutra za prvu i če tvrtu Pa kasnije prvo drugo i treće čitanje kopija koje idu štam-paru te enda prvo drugo i treće čitanje Po štamparu složenog ma-terijala slaganje forme za u pre-su čitanje već složene forme itd itd bez konca i kraja Posao na novini dakle nikada ne može biti gotov jer tek što je jedan broj izašao potrebno je spremati za drugi i treći a na večer kad su urednici povečerali potrtbno je uzeti snop dnevnika časopisa i materijala koje treba ne samo proučiti nego i promozgati želi li se imati savremenu sliku i orijen-taciju u današnje dogodjaje P-r- ed toga tu je još društveni i po litički rad izvan djelokruga ured-skog rutinskog rada: sastanci do-govori razgovori priredbe itd Kad bi dakle osoblje uredništva i željelo kroz dan izgubiti sat ili dva na ma što drugog ivan ured-skog rada njemu je to fizički ne-moguće jer posao oko novine ni-kada nije dogotovljen niti može biti dogotovljen Isti je slučaj sa upraviteljem Novosti Kad je otpremio jedan broj novine čeka ga administra-tivni posao koji se sastoji iz hi-ljada krupnih i sitnih poslova Ako poslije večere ne dodje u ured njegov posao će zaostajati i go-milati se do tolike mjere da će mu u upravi za kratko vrijeme nastati takova anarhija da ju ni jvi svečevi neće moći srediti Da-kle i njegov sat je dragocjen bilo u danu ili poslije rada kad dolazi na dnevni red vidljivi i nevidljivi posao Što se pak nacionalnog tajni-štva tiče ni ono ne može biti izu-zetak Jer ako će nacionalni taj-nik uredno voditi računa o svim organizacijama diljem zemlje te o hiljada 'problema sa kojima se organizacije suočuju te ako će još tu i tamo priskočiti u pomoć uredništvu i upravi Novosti on ima pune ruke posla kroz dan i kad je već zatamnilo Hadnici u štampariji mogu u zaposlenosti biti najmanje izuze-tak Ako će oni na vrijeme od-štampati redani novina tjedno oni ne mogu i nesmiju ni jednog trenutka izgubiti Posao je kod štampara tako organiziran da je-dan rad iziskiva izvršenje drugog netom je prvi dogotovljen upravo kao i na uredništvu Najbolji pri-mjer kako naš uredski i štampar-ski kolektiv funkcionira pruža nam Fordova tvornica sa glasovi-tim "bdt" sistemom tj ako je na jednom mjetrtu zapelo zapeti mora uzduž čitavog "belta" Takova je eto situacija u uredu Novosti i Saveza Kako već gore podvukosmo ljudima u uredu je prosto nemoguće posvetiti onoliko pažnje favakom posjetniku koliko bi trebalo i koliko bi mogli da ra-de recimo za nekog bosa osam sati i kapu na glavu Pored toga kai bi posjete naših zemljaka bile ograničene na nekoliko ljudi ili na stanovite dane ješ kako tako No ima dana kad ured posjeti do de-setak radnika što bi ljudima u uredu uzelo skoro dva sata kad bi (Prenos na str 3) Nikolaj Davidov - star jednu godinu Piie: ILIJA EIIKEMilKG Slijedeće j dokumenat koji je nadjen medju drugim dokumenti-ma u selu Vja zova ja nedavno os-lobodjV- nog od Nijemaca: Lista imena umorenih stanovni-ka sela Vjazova ja okrug Uza: 1 Natallja Muzalevskaja 41 god 2 NaUlija Muzalevskaja 18 god 8 Diana Muzalevskaja 18 god 4 Lev Muzalevakr star 13 god 5 Valentina Muzalevskaja 9 god G Taman Muzalevskaja 5 god ? Rima Musalevskaj 3 god 8 Vladimir Davidov M god 9 Anatoli Davidov 8 god 10 Viktor Davidov 5 god 11 Nikolaj Davidov 1 god 12 Marija Prijadočkina 00 god (Potpis) starešina Muzalev 19 peptembrs 1942 Moie li m ovo ikada zaboraviti ? Da li itko na svijetu može dozvoli-ti da čovjek koji je umorio slabaš-nog jednogodišnjeg Nikolu Davi-dov- a i dalje hoda po zemlji? Ah o tome se čak ni govoriti ne moie i nemoguće je zaboraviti Imamo još daleko ići Ali mi ćemo tamo doći Naći ćemo njih Nsći ćemo njih sakrivene pod kreveti-ma 41) pod stolovima gostiona ili pak na kraju svijeta Mi ćemo njih podsjetiti na jed-nogodišnjeg Nikolu Davidova Podsjetiti ćemo njih na mnoge itvari Mi ćemo njih dostignuti |
Tags
Comments
Post a Comment for 000002