Nase Novine, January 19, 1977

              м if —;ј - w,™"™wiwtwiueiwt№
?i в HI
i h
..
ТТггГчиГк; Гјј.чЈЈГјЗЕлЈчГиЈтТЧИ!?? тШ ч -t- fr-Лг ЧМУ
W#lt-r- - " tfi
'&--
,
''jf. . w
ДДДДДДр"7ипе 8, 1977
Demonstracije
u Celovcu
i Becu
Celovec, (Tanjug) — Uce-sni- ci masovnih demonstra-cij- a
u Celovcu protiv pripre-manj- a
politickih sudenja pri-padnici- ma slovena£ke naro-dn- e
manjine u KoruSkoj
usvojili su protestnu rezolu-cij- u
u kojo] su zatrazili obus-tavljan- je
najavljenih procesa
i naglasili da nikad nece
dozvoliti "da budu kaznjene
zrtve austrijske politike pro-tiv
manjina".
U rezoluciji ирибепој aus-trijsk- oj
saveznoj vladi i ze-maljs- koj
vladi Когибке ista-knut- o
je da je politicki
proces onim slovenadkim
aktivistima koji su zahtevali
dosledno ispunjenje 6lana 7
austrijskog Drzavnog ugovo-r- a
predstavlja "brutalan na-pa- d
na Citavu slovena6ku na-rod- nu manjinu, jersezeli da
se njena legalna borba, zas-nova- na
na medunarodnom
ugovoru, prikaze kao zlofii-пабк- а
delatnost".
Demonstranti, pripadnici
slovena6ke narodne manjine
i demokratskog dela austrij-skog
naroda, upozorili su na
fiinjenicu da sudske vlasti u
Austriji istovremeno "lega-lizuj- u
protivzakonitu, odnos-n- o
protivustavnu delatnost
петабко-nacionalistick- ih i
neofaSistifikih snaga".
U rezoluciji se izrazava so-lidam- ost sa optuzenim akti-vistima
i pruza puna podrSka
politici centralnih organiza-cij- a
koruSkih Slovenaca, a
zatim se odbacuju izjave
austrijskog ministra inostra-ni- h
poslova i zemaljskog
poglavara KoruSke o proble-m- u
manjina.
Ucenici i nastavnici slove-пабк- е
gimnazije u Celovcu
stupili su 23. maja u znak
protesta u jednodnevni
Strajk.
VaraS pozvan
u Svajcarsku
Celovec, (Tanjug) — Ge-neral- ni sekretar Narodnog
saveta koruSkih Slovenaca
Filip VaraS, kome se u
KoruSkoj na osnovu jedne
privatne prijave priprema su-den- je
zbog navodnog "pod-strekavan- ja
na napad eksplo-zivom- ",
dobio je poziv od
grupe istaknutih H6nosti po-litiCk- og
i kulturnog zivota
Svajcarske da poseti tu
zemlju i u njoj odrzi predava-nj- e
o problemu manjina u
Austriji.
U razgovoru s dopisnlkom
Tanjuga u Becu, VaraS je re-k- ao da poziv koji je dobio iz
Svajcarske predstavlja priz-nan- je
celokupnoj politici i
naporima centralnih organi-zacij- a
koruSkih Slovenaca.
VaraSu ce blti potrebna
dozvola suda da bi posetio
Svajcarsku.
Willy Brandt, predsjednik nje-mai- ke
socljaldemokracije, nl malo
ne cijenl Wagnerovu glazbu, sam
skladatelj mu je odbojan zbog
nazadnjaStva i mistlke, a Ipak se
poslu2lo nazivom Wagnerove opere
"Sumrak bogova" da komentira
dogadaj koji ga je uzbudlo: orga-nlzacl- ja
mladlh SPD-- a (viSe od
300.000 clanova od osamnaeste do
trldeset i pete godine) izabrala je
predsjednika koji se otvoreno
zalaie za otvaranje nekim koncep-cijam- a
"evrokomunizma".
To se dogodilo krajem o2ujka u
Hamburgu. Tri stotlne delegata
Socijalisticke omladine ("Juso")
skupllo se u ultramodernom kon-gresno- m
centru tog ludkog grada.
Cijela je NJemacka s painjom
pratila zasjedanje te velike organi-zacij- e
na glasu zbog pobune protiv
"reformisticklh" koncepcija svoje
stranke na celu koje su kancelar
Helmut Schmidt i ekskancelar
Willy Brandt. Cudesan prlzor: pred
vodama SPD-- a I brojnlm delegatl-m- a
Socljallstlcke internaclonale
mladl govornlci su s crveno pre-svufie- ne
govornice govorlli: "Nje-табк- а
socljaldemokraclja okrenula
je leda socijalizmu, krenula je
iskrivljenim putem revlzionlzma,
vodi 'tudu' politiku buriujskih stra-naka- ".
"Kao da smo na komunlstidkom
mltlngu", tuino je rekao jedan od
rukovodilaca SPD-- a. Zapravo taj
dudnl kongres odrazava sadaSnje
stanje u SR Njemackoj: viSe od
mllljuna nezaposlenih, medu njlma
mnogo mladlh, mrafine perspek-tiv- e
za sveuclliStarce (brojno zas-tuplje- ne
u "Juso"-u)- , socljaldemo-kratsk- i
kancelar koji po svaku cije-n- u
trail izlaz iz krlze "klasidnlm"
sredstvima koja ne bi razocarala nl
Raymonda Barra u FrancuskoJ nl
Andreottlja u Italiji; slndikatl su
nezadovoljni, bune se; lako zapra-vo
Savezna Republika bolje od
svojih susjeda izlazl nakraj s
krlzom.
Na zasjedanju su se sukobile tri
tendencije. NeSto viSe od polovico
delegata pristalo je uz tvrdnju:
"NaSa stranka drii uzde vlasti u
rukama, pa pokuSava svladati knzu
ne zamjeravajucl se vladajucoj
klasi. Potice investicije umjesto da
udahne poleta privredl, pa tako
ubrzava racionallzaciju I povecava
SR Vijetnam
Ho Si Mln — Grad (Od dopisnlka
Tanjuga) — NekadaSnjI se Sajgon
postepeno ali slgurno pretvara u
grad koji ce s pravom nositl Ime
skromnog vijetnamskog vode i
uCltelja Ho Si Mina. Samo dvlje
godine poslije oslobodenja veliki
grad na obalama istolmene rijeke
umnogome je vec Izmijenlo naCIn
ilvota, kojemu su doskora peCat
davali Amerikancl I potroSackl
mentalitet njegovih gradana.
Grupastranlh novlnara koji su, u
ovo isto doba prije dvije godine,
prvi posjetlll tek oslobodenl Saj-gon,
a prije godlnu dana prlsustvo-val- i
proslavl prve godlSnjIce oslo-bodenja,
mogll su se sada, poslije
dvlje godine, uvjerltl da revoluclja
na vljetnamskom jugu когаба 6vr-stl-m
hodom. Nema vl5e besposll-Car- a
koji satlma sjede u sajgon-skl- m
bistroima, kao Sto viSe nema
nl tlh cuvenih blstroa, nema dugih
automobilskih rijeka, Sarenlh ne-onsk- lh
reklama, sjajnlh Izloga i na- -
""™Omlad™lna "
nezaposlenost". AM, kao realist!
dodaju: "Kakva jest da jest, socljal-demokraclja
je bila I ostaje organl-zacij- a
radnidke klase kojoj u bltl
ostaje vjerna..."
Sukob triju tendencija
Tako govorl Heidi Wyczorek,
"crvena Heidi", predsjednlca "Ju-soa- ".
Ima 35 godina, pa je pogada
dobna granlca. 2eleci da vodstvo
najvede omladinske organizacije
preda u ruke "razumne" ekipe, ta se
crvenokosa zena, Iskusna u dljalek-tlckl- m
i drugim diskusljama, vatre-n- o
borila protiv druge dvlje tenden-cije
ciji su je predstavnlci pristojno
sluSali ne skrivajuci skepsu.
Drugu tendenclju predstavlja 28--godlS- nji
Wolfgang Jittner, ekono-mis- t,
koji zna napamet sve tri
knjlge "Kapltala", set "antirevlzio-nista- ".
Taj mladi teoreticar osjeda
se vrlo bllzu francuskih socijalista i
tvrdi da je SPD pod Brandtovim
vodstvom "preSIa u burzoaski
tabor". A zaSto Je onda on sam Clan
SPb? Ne kaze otvoreno, ali daje na
znanje da Sell stranku iznutra ras-tvar- ati
da bi stvorio novu organiza-cij- u
"vjernlju koncepcljl socijaliz-ma- ".
Тгеба je tendencija "Stamokap".
Ta kratica znaci "driavnl monopo-llstlC- ki
kapitallzam". To bi zna6ilo:
"2lvimo u razdoblju kad su riajveba
sredstva za prolzvodnju koncentrl-ran- a
u rukama nekoliko veliklh
monopola. Dr2ava, a to znaCi
socljaldemokratska vlada Helmuta
Schmldta, samo je odraz tlh
monopola..."
Toj koncepcijl koja ne pazi
previSe na nijanse, glavni je
govornik Klaus Uwe Benneter, tri-desetogodi-
SnJI
odvjetnik, koji se
smatra ucenikom francuskog eko-nomist- a,
clana KP Paula Boccara.
Benneter se proglaSava "evroko-munistom- "
i smatra da se socljal-demokraclja
moze spasitl "propa-sti- "
jedino ako se udruii s komuni-stim- a
i osnuje njemacki "narodni
front".
Te dvije tendencije su u manjinl,
ah — iako je to Brandtu bilo nevje-rojatn- o
— ujedinile su se u "taktic-k- i
blok" i izabrale za predsjednika
"Jusoa" Bennetera sa cetiri glasa
vecine. Razjarena njemafika Stam-p- a
pisala je: "U naSoj je zemlji
najveca omladinska organizacija
%&
kindurenlh Ijepotlca koje bl se uve-6- e
okupljale ispred Izvikanlh no6-ni- h
lokala u srediSnjoj ullci gdje se
prodavaia IJubav.
Hanoj uzorSajgonu
Medu gradanlma koji pripadaju
kategorlji "neprolzvodada" vlada
sve primjetnlje nespokojstvo. Trgo-v- ci
umjetno produljuju svoj nafiln
ilvota, jer preostale zalihe Iznose
na prodaju u doziranim kollcinama,
all se i tome blill kraj. Magazlni se
ne popunjavaju I uskoro ce slgurno
blti sasvlm Isprainjenl. A Sto
poslije? Odgovor daju predstavnlci
revoluclonarnih vlasti koji upravo I
cekaju da se na taj nafiln sami
ugase neproduktivnl ducanl, a
njihovl vlasnici preorijentiraju na
— prolzvodnju.
PloCnlci u uiem sredlStu ve6 su
oCIScenl od tlsuda tezgl na kojima
se doskora po filtav dan prodavaia
razliClta potrebna I nepotrebna
roba. Te robe viSe nema pa nl tezge
nisu potrebne. Obala sajgonske
preSIa u ruke prlataSa komunizma".
Egon Bahr, generalnl sekretar
SPD-- a i intimnl prijatelj Willyja
Brandta, nlje krlo svoju zebnju:
"NjemaCka socijaldemokracija o-buz- eta
razll6ltim te§ko6ama, upra-v- o
je izgublla u svom nekadaSnjem
bastionu, Frankfurtu i moze nared-ni- h
godina o6ekivati i gubitak svoje
omladinske organizacije.
Ubrzo nakon zasjedanja u Ham-burgu,
izbio je prvi otvorenl sukob
izmedu rukovodstva SPD-- a I ekipe
odvjetnika Bennetera. Brandt je
rekao: "Ako se udruiite s komunis-tim- a,
smjesta cete blti iskljuceni iz
stranke". Benneter je dobar takti-ca- r
i odrekao se zasad direktne
suradnje.
Ali, sutra? Schmidt i Brandt su
vrlo skepticni, sve im se manje 6lni '
mogucim zajednidki iivot dvlju
struja u Istoj strand. Za mlade
"utopiste", predstavnike sveu6ill§-tarac- a
tvrdi se da "pod izgovorom
evrokomunizma nastoje uniStiti
naSu stranku". Tako se izrazio sam
Willy Brandt. Osje6a da je izgublo
va2nu bitku u Hamburgu. "Omladl-na
nas ne slljedi", dodao je tuino
kancelar Schmidt.
(Le Nouvel Obsorvateur
Pariz)
2ito iz
iz
zlatno klasje na svojoj farmi, od farmi s
Ih je u okviru
"zelene Usred bit ce uskoro
zetva...
rijeke, je prije bila ispunjena
stolovlma restorana otvorenlm
pretvorena Je u park I Seta-liSt- e.
Automobili su gotovo nestali
s ullca, a umjesto kolnlcima
vladaju bicikll I poneki motocikli.
Nitko nl6lm propisao ori-jentaci- ju,
all otezana opskrba
gorivom I teSkode izdriavanja auto-mobi- la
prisiljavaju vlasnlke da se
odricu svojih IJublmaca na
kotafia. Po mnoglm vanjsklm
oblljeijlma danas
na Hanoj. Umjesto dotjeranih
dama I mladlh IJudl u "unlseks"
odjedi I duge se пајбеб-c- e
eusredu gradani u tradlclonalnoj
odjeci sa sjevera.
Slidnosti i razlike
Vedina ullca, trgovlna, restorana
i trgova dobila Je nova Imena.
Umjesto "New Yorka" "Parlza",
"Tajpeha" se vide tvrtke:
"Hanoj", "Mekong", "Crvena
S velikom mljenja se
Borba protiv
giadi i
bolesti
2eneva (Tanjug) — Skup-Stin- a
Svjetske zdravstvene
organizacije (WHO) koja je
nedavno zavrSila zasjeda-nje
u 2enevi, usvojila je 52
rezolucije. One sadrze glav-n- e
smjernice za bududi
ovog najznafiajnijeg medu-narodn- og
zdravstvenog tije-l- a.
U radu SkupStine sudjelo-val- e
su delegacije 142
zemlje, od ukupno 150 6lani-c- a
Svjetske zdravstvene or-ganizacije.
SkupStina je postavila kao
glavni zadatak Svjetske zdra-vstvene
organizacije da do
2000. godine u cijelom svi-je- tu budu stvoreni normalni
zdravstveni i socijalni uvjeti
za sve ljude, kako bi mogli
nesmetano raditi i zivjeti
ekonomski produktivnim zi-vot- om.
Posebno se predvida bor-ba
protiv giadi i pothranjeno-st- i
velike ve6ine 6ovje6an-stv- a, borba protiv Stetnih
utjecaja kemijskih sreds'tava
Sto zagaduju IJudsku okoli-n- u,
protiv tropskih bolesti i
protiv raka.
Nlje fotomontafa: Donedavni nomad, ovaj Tuareg §ece kroz
jednoj eksperimentalnlh
umjetnim navodnjavanjem Sto libijska vlada podljellla
svog plana revolucije". libijske pustinje
prva
koja
pod
nebom,
njih
nlje takvu
sami
fietiri
Sajgon podsjeca
kose sada
sada
rije-ka".
revnoS6u
30.
rad
Sahare
cak i ono Sto nema dublju vezu s
revolucljom. U tome ima pretjeriva-nj- a
na koja i sami domadinl upozo-ravaj- u.
Ullca To Do jedna od
najpoznatijih gradsklh avenlja da-nas
se zove Dong Koi Sto zna6i
"opcl ustanak" dok je ranlji naziv
znadio "sloboda". Kome je to bilo
potrebno kada je jasno da je slobo-da
cilj svakog ustanka, kale nam
vljetnamskl vodIC kroz ullce Ho Si
Min-Grad- a. Jasno je da uz sve vece
priblliavanje Hanoja I Ho Si
Min-Gra- da I SJevernog I Juinog
Vijetnama, JoS ima dosta razlika
koje su potencirane i sa slu2bene
strane. One su najvece u privredl I
flnancijama jer se, na primjer, sje-ver- na
valuta dong ne moze mljenja-t- i
za valutu koja je u optlcaju na
Jugu, dok je obrnuta transakcija
moguca. Ipak ostaje najveda impre-sij- a
da se blvSi Sajgon I po svojem
sadriaju neodoljlvo preobrazava u
Ho Si Mln-Gra- d.
2ika Lazarevic