Novosti, April 13, 1946

              STRANA 4 Putovanje u Trst
Novogodišnji broj moskov-hlo- g
Čanoplsa "Novoje Vreraja"
dofioM članak od Georgija Mdi-la- ni
pod naslonom "Putovanje
u Trst" koji jflasi:
Pogranična karaula zove se "di-vlja
mačka" Isprave nam je pre-gledao
američki vodnik srednjeg
rasta Na rukavu imao je izveze-nu
crnu mačku a na kapi je nosio
sjajnog metalnog jelena Iza nje-ga
su stajala četiri Amerikanca
srednjeg rasta odjevena isto ta-ko
kao i on Odavde počinje zona
"A" istarskog Primorja Sela su
Uta kao I sva ostala slovenska se-la
Iste kućice kao i u ostaloj Slo-veniji
U članku se kaže da se ovdje
ne vidjaju ljudi u partizanskim
uniformama s petokrakom Oni su
često izloženi najgrubljim proga-njanjima
Pisac nastavlja:
— Ljudi u ovoj zoni u razoru-žani
fizički ali ne i duhovno O
tome svjedoče ogromni natpisi i
parole ispisane po svim kućama
po asfaltu Širokim putevima Na
zelenim padinama brda od kame-nja
su složeni natpisi: Ovdje je
Jugoslavija Živio mnrSal Tito ži-vjela
sedma republika Jugoslavije
grad Trt živjela slavna Jugo-slavenska
armija Ovi natpisi su
često uništavani ali ih Slovenci
noću ponovno pišu
Od karaule do Trsta ima 20 ki-lometara
širokog asfaltiranog
druma Put je prepun oklopnih ko-la
fz kojih vire mitraljezi I u
jednom i u drugom pravcu stalno
jure policajci na motociklima
(Iran' indijskih i novozelandskih
engleskih i američkih vojnika gle-daju
na naša kola Put u svakom
selu ide cik-ca- k Sto je postignuto
lomoću naročitih pregrada tako
tla automobili moraju smanjiti br-zinu
Na taj način olakšano je vr-šenje
kontrole
Poslije vožnje od nekoliko mi-nuta
zaustavljamo kola na viso-kom
brdu odakle se pruža divan
vidik na Jadransko more koje je
plavo kao nebo i čipkasto uokvi-reno
obalom Dolje ispod nas bru-ji
Trst On obuhvaća prostor od
nekoliko kvadratnih kilometara
Po njegovim neravnim ulicama
razbacani su oblakoderi i male
kućice U lud se vide bojni i tr-govački
brodovi koji liče na igra-čke
poredane na staklu Spustivši
se serpentinama odličnog puta ula-zimo
u Široke glavne ulice Trsta
Veliki broj automobila autobusa
trolejbusa i tramvaja stvara uti-sak
kaotično brzog vrtloga
Prvo Sto pada strancu u oči je-ste
veliki broj policajaca Čini se
da ih je viSe nego prolaznika Oni
stoje na raskrsnicama raspore-dje- ni
su duž ulica kreću se pločni-kom
u grupama Svi su naoružani
tT Trstu ih zovu "Spiclovi" l "pat-- 1
djani" "Spiclovi" — to su tall- -
i jansk j Priča ih
u one
i-aum-jani
- 10 su visoki
Englezi h crvenim šljemovima na
glavi Naoružani su strojnicama
i kreću se u grupama od 3 do 4
čovjeka Na svakih 10-1- 5
nailazi se na grupe Policaj-ci
nisu rasporedjeni samo duž
glavnih već l u luci po trgo-vima
ispred mnogobrojnih trSćan-ski- h
hotela pred crkvama l trgo-vinama
U uzanim ulicama radni-čke
četvrti ima ih još više Toliki
broj policajaca isprva začudjujc
ali kad se čovjek udubi
ovoga grada postaje Jasno zašto
ih toliko
3 studenoga 1945 godine navrši-lo
se godina od dana se ta-lijanska
vojska iskrcala u Trstu
četvrtinu Trst I
Slovensko nalazilo se
pod jarmom Mussolinija i njego-vih
crnih košulja 3 studenoga
19415 godine talijanski fašisti pri-redili
su demonstracije u gradu
ovodom godišnjice
talijanskih trupa u Trstu U de-monstracijama
učestvovala Jed-na
grupa ljudi poglavito članova
organizacije GUF (grupa univer-zitetskih
fašista) koji su došli
ovamo iz cijele sjeverne Italije
Bologne Milana Venezijc i dru-gih
U demonstracijama
su takodjer učestvovali jugosla-venski
izdajnici vrijedjajući time
narodni pokret
engleskih l talijanskih policajaca
čuvalo je demonstrante Policija
Je pravila kordon oko demonstra-nata
Nastupili su anti-fašis- ti koji su
demonstrantima preprečHi put
je tučnjava Policija ko-ja
Je čuvala demonstrante počela
je To Je izazvalo
Joj revolt Mirni gradjani is-trčali
su ulice činovnici su na-puti- 1i
kancelarije trgovci pozat-varali
radnje radnici su trčali Iz
radionica i svi su se žurili da uz-mu
učešća u borbi protiv fašista
Tada su zaštektale strojnice en-gleskih
policajaca Desetine anti-faSis- ta
bile su ranjene mnogi
od njih teJko Jedan je ubijen Ali
fašistička demonstracija je propa-la
Studenti rasturili su
se po hotelima i kavanama te su
do kasno u noć pijančili s prosti-tutkama
pjevajući fašističke pje-sme
l prijeteći anti-fašisti- ma
4 studenoga postao je značajan
datum u životu Trsta 150000 an-ti-faSi- sta
izašlo je toga dana na
ulice grada Prijeteće mase kreta-le
su se sa svih strana duž širokih
ulica Via Karduci Korza i drugih
ulica nrema Trsru jedinstva Iz
nad mase su lepršale savezničke
zastave I parole "živjela sedma re-publika
Jugoslavije — grad Trst"
"Živio marlal Tito" "Smrt osta-cima
talijanskog fašizma!"
Faiiiti došljaci i neki od mje-štana
posakrivali su se po stano-vima
i nisu Izlazili na ulice Ni-tko
nije mio da se suprotstavi
takvoj masi
Sve k razvijalo mirno i svečano
Kuće mi bile iskićene Jugoslaven- -
skim l savezničkim zastavama
demonstracije na najoči-gledni- ji
način prikazale su raspo-loženje
masa
PoSto je konstatirano da Trst
ima danas 250000 — 300000 sta-novnika
od kojih je većina
— pisac nastavlja:
— U impozantnim demonstraci-jama
učestvovalo je vi£e od 110-00- 0
Talijana-starosjedila- ca Trsta
Reakcija je u Trstu lako uočlji-va
Taj grad inkubato-rom
fašizma Desetine dnevnih li-stova
prepune su kleveta protiv
Jugoslavije Sovjetskog Saveza i
Ujedinjenih naroda Članovi faši-stički- h
organizacija gotovo i ne
prikrivajući se pripremaju napa-de
i tučnjave Veliki broj fašisti-čkih
zlikovaca skupio se ovdje iz
krajeva Tu se kriju
od zaslužene kazne bojeći se
se vrate svoja rodna mjesta
Snabljeveni su odobrenjem za sta
lni boravak u Trstu Slobodno Še-ću
gradom bave se crnom burzom
"rade" u svojim organizacijama
Nasuprot tome partlzanima-Tali-j'inim- a
koji su starosjedioci Trsta
i koji su se s oružjem u ruci borili
protiv Mussolinija — oduzeto je
gradjansko pravo Izdana su im
uvjerenja da su ovdje priv-remeni
stanovnici To je učinjeno
u cilju da im se uskrati moguć-nost
glasanja
U Trstu su se sklonili krvnici
jugoslavenskih naroda bivši ko-mandanti
četničkih odjela Draže
Mihajlovića l Pavelićevih ustaških
bandi Mnogi od njih su u Reogra-d- u
Zagrebu Ljubljani i drugim
gradovima Jugoslavije osudjeni na
smrt kao narodni neprijatelji Oni
su poklali na stotine Srba i Hrva
la ubili najbolje predstavnike de- -
koj pij(u po lHovmo paroe ŽI
Tito" ili "živjela sedma repu
— grad Trst" U Trstu gos-podare
reakcionari u čijim su ru-kama
svi upravni položaji Njima
je stavljeno u zadatak "čiSćenje
Trsta od fašista" Oni su pustili iz
zatvora fašiste a bacili
brave mnoge demokratske funk-cionere-učesni- ke
partizanskog
U gradu je viSe od 20000
nezaposlenih Trgovine su prepune
namirnica ali desetine hiljada lju-di
gladuje Stanovnici dobiju 200
grama kruha dnevno 100 grama
mesa i 200 grami masnoće za
mjesec dana ali crnoburzijanet l
mračni tipovi prosperiraju I
raskošno
Trst je velika luka l vezan je
željeznicom s Jugoslavijom Aus-trijom
Čehoslovaikom Poljskom
i Venezijom ali Je on sada izoli-ran
i odsječen od svijeta kao da
je grad gubavaca
Padine brda oko Trsta potpuno
su gole Strše nejednako posječe-na
stabla drveća Velika šuma po-sječena
je na dužini desetina kilo-metara
To su učinili Nijemci I
Talijani bojeći se slovenskih i ta-lijanskih
partizana A sada ti isti
partizani čame u Trstu kojeg su
sami oslobodili od Hitlerove
vojske Oni čekaju rješe-nje
svoje sudbine
Tanjug
NOVA KNJIGA
Mr Michael Ashtarovich napi-sao
je knjigu "VVhat is Fear" (Sto
Je to strah) U knjizi se raspravlja
o lelji čovjeka za razumjevanjem
borbe za slobodu i za socijalnu si-gurnost
Cijena knjizi $300 a 25
posto ide za pomoć narodu Maee-donij- e
i Jugoslavije
Narudžbe slati na: M Ash-tacovi- ch
fi9"4 Carlton St Toronto
Ont
jnaanskii bpiojeiilcimaj šlujemcronviimmaumiIosrtmo a-je- tmrSoćkannisUkkime jkUaKvOanslaamviajc pSijaudatali-fpk- oo bila uniformirana Mussoli- - vemut jamaikarum ni
nijeva policija se da su isti tko ne proKonii Naprotiv oni su
policajci ostali i sada Trstu 2nitićeni Ovdje hapse samo
vuki
koraka
takve
ulica
u život
je
27 kad
Gotovo stoljeća
Primorje
iskrcavanja
je
gradova
Jugoslavije 6000
Otpočela
tući anti-fašist- e
veći
na
a
doSljaci
Ove
narodnih
Talija-na
nazivaju
svih Italije
da
u
samo
vio
blika
sve iza
po-kreta
žive
oni
pravedno
Mr
™m ?m dobitnici u selu cilipima
MJU UUDRUVIMA
Komisija za utvrdjivanje ratne
dobiti pri Kotarskom NO-- u u Du-brovniku
počela je ovih dana ra-dom
Prva rasprava vodjena je
protiv 6 ratnih dobitnika u selu
Cilipima kotar Dubrovnik Interes
naroda za ovu raspravu bio je vr-lo
velik te je javnoj raspravi pro-tiv
ratnih dobitnika prisustvovao
brojni narod i pomagao komisiji u
dokazivanju i utvrdjivanju ratnih
dobitnika Kotarska komisija za
utvrdjivanje ratne dobiti osudila
je u Cilipima slijedeće ratne do-bitnike
Jako Bosković pok Vlaha trgo-vac
iz Cilipa osudjen je na plaća-nje
državi 950000 dinara na ime
ratne dobiti i 142500 dinara na
ime kazne zbog toga Sto nije pra-vovremeno
podnio prijavu Vlaho
Bosković pok Vlaha trgovac iz
Cilipa na 500000 dinara na ime
ratne dobiti i 75000 dinara za
kaznu zbog toga Sto nije pravo
lo
Sto
ninlnliln liin !n nn tn ln
UIU ]B UoUUJCN Ud 0111 UUI OD MJ
n L
u njemacKom logoru uacnau
IZ PRAPUTNJAKA
Tonica To-- 1 30 1945 bio sam kod kuće
primila Je slijedeći list od Ja sam sada u Zagrebu jer sam
Žarka Stigliea u kojem pife:
Praputnjak 22 veljače 1946 —
Draga kuma Tonice evo nakon
dugog vremena nakon 5-- 6 godina
doJlo je vrijeme da vam se ko-načno
možemo javiti Već ste si-gurno
iz vaših tJ od tete
Slave barbi Tomi i od sestre
Marijete čuli kako je bilo ovdje
i koliko smo pretrpili u ovom ratu
povijest ne
pamti O tome ste mnogo čitali i
vašim amerikanskim novinama
A sad ću vam kratko opisat ka-ko
je bilo menom i mojima Ja
sam joS 1941 god svrSio gimnazi-ju
8 razreda Dakle bas
one godine kad je počeo rat sa
Jugoslavijom Već 21 1942
god ja sam i još nekoliko ljudi iz
otišao Sumu u
partizane tj pravu narodnu i
Titinu Mjesec i pol dana
iza toga otiSao je za menom i otac
i majka zajedno sa svima ovcama
Ovce su bile poubijane i pogublje-ne
tako da smo ostali bez i jedne
dvor na Jelvice su nam spalili
Talijani joS 1942 god
Početkom 1943 god smo svi
od tifusa ja pa
onda mama i najzad i otac i on
je bog ga pomiluj da
na preminuo tj 30 maja 1943 i
zakopan je u Sumi iznad Bribira
Tada je mama otišla k Jagodi
Zagreb a ja sam i dalje ostao
partizanima sve do 30 decembra
1943 kad su me uhvatili Nijemci
Nekoliko puta su me htjeli stre-- 1
jati onda su me zatvorili na Ri-jeci
pa u Trstu i najzad poslali
Njemački konclogor Dachau je-dan
od najgorih i
njemačkih logora kome su
gušili plinom i žive spaljivali
velikim pećima Njemačkoj sam
ostao do 2 maja 1945 god dakle
punih 17 mjeseci i tada su me to-ga
dana oslobodili Amerikanci
sam odmah već je
(Naotatak ha str 2)
mosfera fašističkih zvjerstva
plinskih kamora masovnih ubi-janja
na obalama Dunava Mind- -
senti se istakao još time što je
u oči izbora za nacionalni parla-men- at
istupio sa pastirskom pos-lanicom
punom laži kleveta na
adresu mlade madjarske demokra
cije
Naročitu pažnju zaslužuje
da medju novim kardina-lima
postoji veliki broj lica koja
podržavaju vezu sa latinskom
tako su na drugi na-čin
povezani sa Frankovom špa-nijo- m
Kako piše novina "Spanish
Nevvs Letter" koja izlazi u Lon-donu
medju 32 nova kardinala
koje je imenovao papa koje će
potvrditi kolegium 18 veljače na-laze
se tri Španjolca četiri ame-rička
Španjolca dva Brazilijanca
jedan Portugalac Uvadjanje
njih u kolegiuma kardinala
znatno će povećati uticaj tog dije-la
kolegiuma koji govori španjol-skim
portugalskim jezikom Ista
novina podvlači da su trojica no-vih
španjolskih kardinala nazna-čeni
u sporazumu koji je postig-nut
izmedju Vatikana Franka
još u ljetu 1941 godine Ovim spo-razumom
predvidjeno imenova-nje
španjolskih kardinala osi gura
NOVOSTI Subota 13 aprila 1946
vremeno podnio prijavu žu-pan
zemljoradnik Cilipima na
450000 dinara na ime ratne dobiti
na ime kazne 67500 dinara zbog
toga nije pravovremeno podnio
prijavu Niko Kusalić zemljorad-nik
iz Cilipa na dinara 300000 na
ime ratne dobiti i na 45000 dina-ra
na Ime kazne zbog nepravovre-meno
podnijete prijave Pero Ra-dov- ić
zemljoradnik iz Cilipa na
206000 dinara na ime ratne dobiti
30900 dinara na ime kazne zbog
nepravovremeno podnesene prija-ve
Niko Zvrko pok Stjepan tr-govac
iz Drvenika kod Dubrovni-ka
na 75000 dinara na ime ratne
dobiti 11250 dinara na ime kaz-ne
zbog nepravovremeno podnijete
prijave
Narod je sa odobravanjem po-pratio
osude Izrečene navedenim
ratnim dobitnicima koje Je Izrekla
komisija za utvrdjivanje ratne do-biti
miln nnurlinn omr4 rlnl
nUKUII[U pUlll 1 1
9
v v w naeno nije našao
PISMO
Drugarica Dorić iz maja
ronta
pisama
i a
kakvog čovječanstva
u
s s
u SuSaku
maja
Praputnjaka u
u
vojsku
a
oboljeli Najprije
u četrnaest
u
u
u
najstrašnijih
u lju-de
u
U
počeo Studirati medecinu Hrana
nije jos najbolja & teško je za
robu za obuću
Tako za sada a drugi put ću
biti opširniji pa izvolite primiti
od mene mame vi kuma kao
barba Marijan isto tako od me-ne
mnogo toplih srdačnih pozdra-va
Vaš žarko
O
BRANCH OF STATE
OTTAVVA
Zatim došao doma 1 najprije došao imenom "Hellu- -
i
i
i
či-njenica
amerikom i
i
i
sastav
i
i
-
u
i
i
i
i
i
i
i i
l
i
Jedna od starih islandskih priča
kaže da je Američko kopno od-kr- io
prvi Bjarne Herjulfson još
996 godine Ovaj jedan gusar od
mnogih koji su u ono doba hara-čili
po obalama Engleske i Fran-cuske
uputio se da posjeti svoje-ga
oca u Islandiji Ali tu pronadje
da mu je otac u društvu sa prija-teljem
zvanim "Crveni Eric" oti-
Sao da utemelje koloniju na Green-land- u
Tako iz sinovske ljubavi i on
e uputi za Greenland Ali bura
Ra zapriječi i on sa svojom sta- -
rom iadjom izgubi pravac te ko
načno dokuči zemlju "ravnu i šu-movitu"
kako ju je opisao Her-julfson
i mnogo različitu od žale-djen- ih
grebena Grcenlanda Kad
je uvidio pogriješku uputi se pre-ma
sjeveru i napokon nadje dom
svojega oca na Greenlandu Tamo
se je na njegovo pričanje pobu-dilo
veliko zanimanje o pošumlje-noj
obali na koju je on bio naba-sao
dalje dolje na jugu
Kako ova priča dalje kaže če-trnaest
godina kasnije uputi se
"Sretni Leir da nadje tu zemlju
Leif Ericson okrsti obalu na koju
I'ezuslovno treba takodjer pod-vući
postavljanje za kardinala
po narodnosti Jer-inen- a
jer to ukazuje na povećanje
pažnje Vatikana Bliskom Istoku
Vatikan je odjednoć postavio tri
kardinala u Njemačkoj radi pru-žanja
pomoći reakcionarnim poli-tičkim
krugovima koji pokušava-ju
spasiti ostatke fašizma od pot
punog uništenja kao i radi borbe
protiv demokratskih snaga
Istovremenim če-tvorice
kardinala u Sjedinjenim
Državama i šestog u Centralnoj i
Južnoj Americi Vatikan pokušava
protegnuti svoju moć na američki
kontinenat gdje računa s uspješ-nim
dosta čvrs-tih
pozicija katoličke crkve u
reakcionarne ciljeve Tako Vati-kan
priprema politički manevar u
cilju poboljšanja svojih pozicija
na areni
Nema nikakve sumnje da pro-hitlerovs- ka
politika Vatikana ni u
kojem pogledu nije doprinjela po-rastu
njegovog autoriteta Može-mo
biti sigurni da široki demo-kratski
krugovi neće dozvoliti da
ih se obmani pričama o "novoj"
etapi vatikanske politike koja
ima za cilj da zamaskira istinsku
vršena Jedan od novih španjol- - j za sebe U njima nema ništa no-sk- ih
kardinala objavio je pastir- - kao i u "novoj" etapi politi-sk- u
poslanicu koja poziva ke Vatikana
ke da podupru Frankov režim I) Petrov
TiT
Na proslavi 27 marča
u Windsoru
ŠTO ZNATE KANADI?
Sretni Leif
CANADIAN CITIZENSHIP SECRETARY
DEPARTMENT
"Novi" planovi Vatikana
Agadžanjana
postavljanjem
iskoriSćavanjem
medjunarodnoj
(Prenos sa strane 3)
I Jergović M Ostović Bozo Beu-kovi- ć
Marko Matajić I Sulentić
L Zdravje Mirko Trgovac P
Pavlaković J Pavlaković I Ko-vač- ić
Mata Novosel A Zilaj J
Miketić Viktor Filipić Ivan Dra-gičev- ić
Slavko Vlašić
Po $800: T Senzel F Bobešić
M Pavelić T Mitrović
Po $700: DuSan Zomborac N
Bašić Milan Stankov S Studak
I Brajković Josip Rački George
Malović F Vlašić R Marin Ni-kola
Miučin
Po $600: T Horvatović
Po $500: Stjepan Asić F Ma-rohn- ić
I Dudak I Primorac I
Plošaj I Jurčić Radivoj Adamov
Danil Ostov M Koščić Bozo Po-li- ć
A Orlando J Petrovčanin L
Ostanek P Orešković M Zrnčić
M Relić Ratković M Drašković
J Miakov Sever Žarkov J Iger-či- ć
M Bićan F Koščić J Ben-ceti- ć
N Kriiančić Bogdan JaSin
T Musić Jure šaban Mataija-Sirova- k
M JoSanov N Horvat
B Rajin Toni Kovačević Maca
Bradica Josip Majnarić Sajka
Vujaiin S šimac S Tus Roma-n- o
Pipinić M Kosović B šajato-vi- ć
Mata Abramović I Polić Sa-vo
Vorkapić S Bekić Mila Alek-si- ć
Gašpar Vlasčić Jakov Dulić
J Plavetić Luka MateSić Josip
Kobetić F Japel JI Radisavlje-vi- c
Joca Jovanović J Frančiško-vi- ć
Po $200: Andrija MaSanović
U ime mjesnog Vijeća Kanad-skih
Južnih Slavena najljepSe se
zahvaljujemo svim prilagačima
S Ive
land" Sto znači zemlja ravnoga
kamenja
Naknadno on se iskrca na dobro
pošumljenom predjelu kojega na-zove
Markland Konačno on je i
zimovao u predjelu kojega je naz-vao
"Vinland" što mnogi prouča-vatelji
davnih priča smatraju da
je to morao biti ili Caj Breton
ili pak Južna Nova Scotia A ime-novao
je to tako radi toga Sto je
tamo naSao groždja divlje vinove
loze Ali Leif se je viSe čudio buj-nom
drveću te zemlje drvo koje
je bilo tako potrebno na Green-landu
Vraćajući se sljedećega
proljeća Leif poveze sa sobom na
Greenland tovar drva
Priča dalje kaže da nakon puta
na dvor Norveškog kralja Olaf-- a
Trvggivisona 999 godine Leif
Ericson je bio opunomoćen po kra-lju
da se vrati na Greenland i da
tamo proglasi krSćanstvo AH na
povratku da ga je vjetar sa nje-govog
pravca otjerao u Ameriku
gdje je vidio samorodnu pSenicu
vinovu lozu i šume Od svega ovo-ga
on uzme po nešto i ponese u
dom svojega oca u Brattahlid na
Ericsfiordu Greenland
Neki proučavatelji su mišljenja
da ono što je u tim pričama spo-menuto
kao Vinland moralo je
biti mnogo dalje na jugu Atlant
ske obale možda čak do Rhode
otoka s razloga što je nadjena
divlja vinova loza za koju se dr
ži da nije mogla postojati tako
daleko na sjeveru kao Sto je Nova
Scotia
Nakon ovih putovanja "Sretno-ga
Leifa" slijedilo je više daljnjih
putovanja po drugima izmedju
Grcenlanda i Vinlanda sa naka-nom
za kolonizaciju Thorvald
brat Leifa kaže se da je uspio sa
Iadjom Leifa 1002 naći kolibe sa-gradje- ne
u Vinlandu i tu je sa svo
jim ljudima sproveo zimu Ali su
se ovdje morali boriti sa urodjeni-cim- a
nazvanima "Skraelings" i
Thorvald je bio ubijen 1008 sa
strijelicom urodjenika Daljnji
pokušaj za kolonizaciju učinio je
1007 Thorfinn Karlsefni svak
Leifa ali napadaji Skraelinga bili
su tako žestoki da se je kolonija
1010 morala odseliti
Leifova polusestra Freydis je
takodjer pokušala ali bez ikakova
uspjeha jer se je njezina skupina
u Jednoj pijanki potukla sa dru-gom
skupinom isto sa Grcenlanda
koja je bila došla u Vinland da si
naši ječe drva
Uza svu dvojbu o istinitosti
ovih priča u pogledu pokušaja Is-korišćiv-anja
i naseljivanja vjeru- -
je se da su Norvedjani posjećiva
1824 je najme tamo pronadjen ka
men sa napisom u rimskim slovi
ma koji kaže da su dotični ka
men postavili Erling Sightvatson
reakcionarnu pro-faSitič- ku djelat- - li Jš u onim ranim danima kop-no- st
većine novo imenovanih kar- - nne obale što je danas Kanada
va Franku mogućnost da istakne dinala 1 Jer postoji arheološki dokaz o po
za kandidate na kardinalske polo-- 1 Novi dokumenti l koraci koje i sjetu na Kingitorsook otok u Baf-iaj- e
lica koja su mu potpuno pri- - poduzima Vatikan wvore sami ! fin zaljevu od 1135 godine Godine
vog
vjerni-- !
1
OBJAVE
Vancouver B G
Lokalni ogranak žena Vijeća
Kanadskih Južnih Slavena na
svojoj sjednici od 7 aprila je zak-ljučio
da se proslava 27 marča
održi u petak 26 aprila u Hrvat-skom
Prosvjetnom Domu Poče-tak
u 8 sati u večer
Pozivamo sve Jugoslavene da
nas posjete i povedu svoje prija-telje
na našu priredbu
Val d'Or Que
Lokalno Vijeće Kanadskih Juž-nih
Slavena održavati će masov-nu
skupštinu u četvrtak 18 aprila
u Filanderskoj dvorani Početak u
8 sati na večer
Na skupštini će govoriti delega- -
Tcija Jugoslavenskog Crvenog Kri
ža koja je nedavno došla U Ju-goslavije
Pozivamo sav naš narod na
skupštinu
Toronto Ont
Jugoslavenske demokratske že-ne
održavati će svoju sjednicu u
srijedu 17 aprila u 8 sati u večer
u Macedonsko-Bugarsk- oj dvorani
na 386 Ontario St
Pozivaju se sve sestre na sjed-nicu
pošto moram') učiniti pripre-me
za doček delegacije Jugosla-venskog
Crvenog Križa
Toronto Ont
Klub "Tito" Radničke Progre-sivne
Fartije održavati će svoju
sjednicu u ponedjeljak 15 aprila u
8 sati na večer u Bugarsko-Mace-donsk- oj
dvorani na 386 Ontario
St
Poziva se sve članstvo da prisu-stvuje
sjednici
Hamilton Ont
Ogranak Saveza Kanadskih
Hrvata održavati će plesnu zaba-vu
20 aprila na Veliku subotu u
našim prostorijama Početak u 8
sati u večer
Predvidja se da će ovo biti po-sljednja
zabava ove sezone pa
radi toga neizostanite a da ne po-sjetite
ovu priredbu
ULICA U BEOGRADU
NOSI AMERIČKO IME
Beograd (ONA) - Službeno
je objavljeno da će jedna od važ-nijih
ulica jugoslavenske prijes-toljnic- e
naskoro nositi ime čuve-nog
američkog pisca Theodora
Dreisera Ovaj dogadjaj će pred-stavljati
zanični zarsetak veli-ke
držat ne kampanje protiv nepi-smenosti
kampanje u kojoj ame-rički
i britanski pici i pramatiča-r- i
igraju veliku ulogu
U posljednje vrijeme je naglo
porastao broj štampanih knjiga
Prije rata su popularna izdanja
imala tiražu od jedva 10000 pri-mjeraka
dok sada dostižu i 30000
iako to nije nikakvo mjerilo u
vremenima kad je papir racioni- -
ran
Vlada koja kontrolišc papirnu
industriju očigledno namjerava
da upozna Srbe Hrvate Slovence
i Makedonce s američkim piscima
romana i drama koji imaju soci-jalnu
pozadinu Sada se prevode
djela Theodora Dreisera Neko
štamparije spremaju nova izda-nja
djela Pearl Buck Best seller
"The Little Foxes" Lillian Hell-ma- n
ukupna djela Mark Tvvaine-- a
i Tom Payne od Howarda Fastn
se takodjer sada prevode
Američka literatura će takodjer
doći do Jugoslavenskih čitalaca
kroz reviju Trideset Dana koja
naliči po obliku na američki Rea--
der's Digest Ovaj časopis izdajo
Vladimir Dedier i vodi ga u srni
slu vladine Klitike
Od američkih i britanskih vije
sti veći dio se odnosi na tumače
nje a manji na davanje činjenič
nih podataka Informativna štam-pa
u akademskom smislu pa Oak
i u američkom smislu ne postoji
danas u Jugoslaviji Ipak treba
dodati da strani novinari slobodno
ulaze u Jugoslaviju i niko ne dira
dcpeSe koje Šalju u inostran! vo
Bjarni Thordharson i Eindrid Od
dson koji su ovo mjesto napustili I
1 UiKaIii vhla ITaalarJtfl iCnasn '
va) HSS
I ne samo da svi ovi pokušaji
za naseljenje ovoga kopna u ono
doba nisu uspjeli nego je dapače
i Norveške naseobine na Green-landu
u 14-to- m stoljeću po#e ne-stalo
Kirkland Lake Ont
Lokalno Vijeće Kanadskih Juž-nih
Slavena pri redju je masovnu
skupštinu u utorak 16 aprila u
Poljskom Domu 8 Wood St IV
četak u 730 na večer
Glavni govornici na skupštini
će biti: Dr N'cubauer i R Ratko-vić
delegati Jugoslavenskog Crve-nog
Križa koji su pred par mje-seci
došli iz domotinc
Pozivamo sve Hrvate Srbe 1
Slovence da posjete ovu važnu
skupštinu na kojoj će se upozna-ti
sa prilikama u našoj staroj do-movini
S S Mario Oni
Odsjek 628 HDZ održavati će
plesnu zabavu na Uskrsni pone-djeljak
22 aprila u prostorijama
Udruge Hrvatskog Doma Početak
u 8 sati u večer Ulaznina za mu-škarce
35c a za ženske 25c
Pozivamo nas mrod a člansho
naročito da posjete plesnu zalau
Ako vam je potrebna
potvrda da ste novac
slali u kraj
OBRATITE SE NA JUGOSLA-VENSKOG
KONZULATA
Prema propisima Department
of National Revenue Canada (Ta-xatio- n
Division) svaki Jugoslaven
koji stanuje u Kanadi a pomaže
svojima u staroj domovini može
se poslužiti tiskanicom "Form
T-I-- E Dependants" glede privile-gija
pri plaćanju državne takse
Tiskanicu treba ispuniti i pos-lati
Generalnom konzulatu FNRJ
u Montreal zajedno sa svotom od
$200 koji će istu ovjeriti i staviti
pečat sa kojim će potvrditi da je
pomoć stvarno poslana u Jugosla-viju
Tiskanica za ovo se može
dobiti kod svakog ureda gdje se
porez plaća na poštama itd
Ovo vrijedi za sva lica kojima
je potreban dokaz da su stvarno
novac slali u Jugoslaviju Narav-sk- i
konzulatu treba pri traženju
ovih pogodnosti ]oslati potvrdu
da je novac stvarno slan jer dru-kčije
neće moći potvrditi
Ranija praksa izdavanja uvje
renja je prestala pak se daje do
znanja svma koji se žele ovom
pogodnoSću koristiti da se požure
i nabave spomenuto tiskanice koje
treba ispuniti i zajedno sa do
kazima o slanju pomoći u stari
kraj poslati na Jugoslavenski
Konzulat 1440 St Cathnrines St
West Montreal
NIKOLAJ NOVJKOV NOVI
SOVJETSKI AMBASADOR
U VVASH3NGTONU
Moskva 13 Aprila — Vrhovni
Sovjet SSSR rješio Je Andreja
Gromvka dužnosti ambasadora u
VVnshingtonu i imenovao ga za
stalnog vodju sovjetske delegaci-je
u Vijeću Sigurnosti Ujedinjenih
Nacija Dužnost sovjetskog am-basadora
u Washingtonu preuzeo
Je Nikolaj Novikov dotadanji
savjetnik pri ambasadi
[JJlSIUi H#L
BrrgjafiBasi
i iniiniiiii nm— 1 n 111 Minu 1 ii—mi—mimici iiihuimi i
IZ BALLETA RUSSE
DE MONTE GARLO
Prikazuje se u ponedjeljak 15
aprila u Royal AIexandra
Toronto