Novosti, March 02, 1946

              tišSl
3 [pnpf? mmmm plWi
Subota 2 marča 1946 NOVOSTI STRANA J
--i i
- m
SLM
ZAUT 11717!
POZIVA POSLODAVCE
Sudbury Ont — Nedavno je
poduseta akcija po rudarskoj uni-ji
(International Union of Mine
Mili and Smelter Vorkers) u spo-razumu
sa drugim unijama koje
ni prisajedinjene u CIO da se po-t- u
na konerenciju poslodavci
sa radničkim predstavnicima Rad-nički
predstavnici podnijeti će na
zajedničkoj konferenciji zahtjeve
organiziranog radništva pa ako
se poslodavci ne odazovu pozivu
radnižtvo će poduzeti potrebite
mjere da se udovolji njihovim za-htjevima
Taj pokret zahvatio bi
oko 40000 radnika Već su svi
unijski lokali obavješteni o kon-ferenciji
predstavnika unija i po-slodavaca
podvukao je R II
Carlin MPP
Cilj i svrha konferencije je da
se slijedeći zahtjevi radnika pod-nesu
poslodavcima:
1 40 satni radni tjedan u čita-voj
metalskoj i rudarskoj indus-triji
u Kanadi
2 Minimalna plaća rudara $110
na sat 1 pristojna povišica plaće
za sve ostale radnike prema ugo-voru
izmedju radničkih predstav-nika
i poslodavaca
3 Za prekovremeni rad redovi-tu
plaću sa poviSicom od 50 po-sto
(vrijeme i pol) Tako isto za
rad na blagdane a na Novu Godi-nu
Veliki petak Labor Day Prvi
Julaj dan zahvale i Dožić ako se
radi dvostruku plaću
4 PoviSica pored bazične plaće
od 5 centi po satu onim radnicima
koji rade poslije podne 10 centi
onima koji radi po noći a onim
radnicima koji rada sve tri smje-ne
7 i pol centi povišice na sat
5 Tjedni odmor sa plaćom sva-kom
radniku koji radi manje od To je pravilan
put braćo
OSVRT NA PROGLAS BRAĆE IZ VVELLANDA
Montrcal Que — U Novostima
od 17 februara tg objavljen je
proglas "Ozbiljna riječ sljedbeni-ka
braće Stjepana i Antuna Radi-ća"
Proglas su potpisali braća i
sestre u Vellandu Ontario
Ja vjerujem i smatram da su
braća i sestre postupili pravilno i
u duhu današnjeg vremena Samo
bi im preporučio da se strogo dr-že
programa i nauke braće Radi-ća
Ja sam bio za vrijeme Prvog
An Appeal to Prime
Minister King
(From page 1)
hich is closelv Itnked wth the
industrj of Trieste haa therefore
developed in the hinterland of the
port on the territorv of the Julian
March and of northern Yugosla-vi- a
and it also needs Vugoslavia
for the consumption of its local
produetion
This vhole problem has been
created by Italv's greed and her
aggree#ive poliev tovard neigh-bor- s
— the Vugoslavs Italy even
uhen he had Trieste Istria and
the Slovene Littoral used ali
these enslaved Yugoslav lands
as a means for undermining the
Yugoslav state and as a militarv
and political bridgehead for her
further forcible penetration for
the realization of hich Italy
finallv reeorted to unprovoked
aggresekm and to vvar against
Vugoslavia She never needed
nor ueed theee territories for any
other efid
The re-tur- n of the Julian March
to Yugoslavia sould correspond
vith the needs and vvishes of its
population ineluding the majo-rit- y
of the Italians Yugoslavia is
readjr to give to Trieste full au-teno- my
and equality vvith the six
fcderal republics of Yugoslavia
Such a solution vill also benefit
the other countries of Central
Europe and ill create conditions
of lasting peace in the Adriatic
vvhkh is the sincere desire of ali
the people of Vugoslavia"
The Council of Canadian South
Stav expre#ses the thoughts and
(kires of ali Canadians of Yugo-sta- v
descent vhen stating that
Ihme demands are justified
As Canada is one of the nations
Vfhieh has been asked to give her
epmion on this question and be-ea- me
as a member of the United
Natfona she will take pa rt in the
eemming deliberatkm concerning
paee terma sith Italy we appeal
to yeu attd y©ur gevernment to
s%pprt thee demands
NA KONFERENCIJU
dvije godine a radniku koji radi
viSe od dvije godine dvotjedni od-mor
sa plaćom
6 Za vrijeme bolesti kompanija
radniku plaća redovitu plaću dva
tjedna ako radi godinu dana ili
više
7 Da se radniku isplati mjeseč
na plaća ako za kompaniju radi
godinu dana a ako radi više od 2
godine !a se isplati dvomjesečna
plaća — ovo vrijedi u slučaju kad
se radnika stalno otpusti sa posla
8 Radniku se mora garantirati
rad za godinu dana sa pristojnom
plaćom tako da ima pristojan ži
vot Radniku se mora garantirati
najmanje 1900 radnih sati na go
dinu
Ovo nisu doslovno prevedeni za
htjevi radnika nego sam se dota
kao najvažnijih stavaka Ovi zah
tjevi biti će popularizirani po ru-darskim
mjestima u Sjevernoj On-tar- io
i Quebec i drugdje pa će se
rudari upoznati sa drugim detalji-ma
Ovi naši zahtjevi bez dvojbe
izazvati će otpor poslodavaca kao
i svi prijašnji I zato potrebno je
da zbijemo svoje redove da poha-djam- o
unijske sjednice i da dona-Sam- o
zajedničke zaključke jer mi
ćemo biti oni koji ćemo provoditi
borbu za naše zahtjeve
191C godina za nas rudare biti
će godina teške borbe jer sve što
smo propuštali za vrijeme rata
sada moramo nadoknaditi Najpr-vo
bila je naša zadaća poraziti
fašizam na vojničkom polju Sada
kad je to učinjeno moramo pove-sti
borbu na našem domaćem po-lju
za bolji život nas i naših obi-telji
V Gržetić član lokala 593 CIO
svjetskog rata u Sjedinjenim Dr-žavama
i organizirali smo HRSS
Sa istom idejom otišao sam u sta-ru
domovinu to je bilo 1922 god
Po dolasku u domovinu svagdje
sam čuo pjevanje naroda o Sov-jetskoj
Rusiji Narod je u svojim
pjesmama izražavao najveće poš-tovanje
velikom sovjetskom naro-du
U medjusobnim razgovorima
sve je svoje nade polagao u veli-kog
slaenskog brata Isto sam
čuo dobar broj ljudi kako govore
o Radiću ali nisu bili organizira-ni
u stranku
Duduci sam bio dobro upućen u
program braće Radića joj u Sje-dinjenim
Državama pišem Stje-panu
Radiću u Zagreb da pošalje
organizatore da organiziramo
stranku Za kratko vrijeme iza to-ga
dodju na otok Krk dva zastup-nika
HRSS i pomognu nam orga-nizirati
prvu organizaciju u selu
Draga
Nije prošlo dugo vremena iza
organiziranja stranke došao je
sam S Radić na kupanje u selo
Haška Kad sam doznao za nje-gov
dolazak uputim se k njemu
Došao sam u hotel u kojem je ži-vio
i pitao sam hotel jera za Radi-ća
Hoteljer je insistirao da će
me on predstaviti no ja sam odbio
i sam se prestavio rekavši mu
da sam zastupnik HRSS za otok
Krk Sušak i Kastav
U našem razgovoru smo došli
na pitanje Sovjetske Rusije On
mi je o Rusiji po prilici ovo re-kao:
Ja sam bio u Sovjetskoj Ru-siji
i potužio sam se slavenskoj
braći da nam nije dobro pod Sr-bijom
i da bi nam pomogli da se
oslobodimo 11 raca Rusi na to su
rekli: Idi kući i bori se kao što
smo se mi borili i samo sa borbom
se dobiva sloboda Jest Radići su
se borili za slobodu a Stjepan je
dao za nju svoj život I radi toga
nije čudo što pristaše Radićeva
programa u Kanadi organiziraju
stranku koja se bazira na nauci
Radića Pošten Radićevac nesmije
i nemože slijedili politiku onih
nazovi Kadićetaca koji su pobje-gli
pred svojim narodom i sara-dj- i
ali sa ustašama i okupatori-ma
Narodni front sa Titom na ćelu
to je srž nauke Radićeve Naš na-rod
uz pomoć Sovjetskog Saeza
oslobodio je svoju zemlju A kosti
braće Radića počivaju u slobodnoj
zemlji Hrvatskoj koju je nadasve
ljubio
Još 1939 god ja sam napustio
Mačekovu HSS u Kanadi zato jer
je salla sa programa Radića i po-stala
ni seljačka ni radnička već
agencija kojekakvih nenarodnih
elemenata
Ceo Ka taro
Klari pristaša HRSS
Primorci Chicaga i okolice održali uspješnu
zabavu za pomoć narodu u novoj Jugoslaviji
PRINOSI I PRIHOD ZABAVE S425000
BRATSKOJ ZAJEDNICI
U nedjelju 23 septembra 1945
sastali su se predstavnici odsjeka
HBZ Križari Klub Hreljin D D
škrljevska Nada Udruženje Kra-sic- a
te predstavnici braće Zlobi-njar- a
iz naše Primorske kolonije
u Lyons Illinois Prisutni se kon-stituiraše
kao privremeni odbor
Izabrat je predsjednik Max I'ave-ži- ć
Bogdan Miloš
i tajnik Drago Kružić Nakon kra-tke
rasprave zaključeno je da se
pozovu na jedan zajednički sasta-nak
sva primorska društva klu-bovi
i organizacije Chicaga i oko-lice
Svrha ovog sastanka imala
je biti da se priredi jedan zajed-nički
primorski banket ili zabava
a prihod te pripreme ima se dos-taviti
u fond Hrvatske Bratske
Zajednice za naš borbeni narod u
Jugoslaviji
Sastanku održanom 27 oktobra
1945 prisustvovalo je 40 predstav-nika
sljedećih organizacija: odsje-ci
HBZ Križari Progress Sveti
Juraj i Hrvat Primorac Samo-stalna
dobrotvorna društva: škr-Ijevs- ka
Nada Rodoljub Praputnik
Kukuljanovo i Majka Božja od
Zdravlja klubovi: Hreljin Primo-rac
i Klub Hrvatskih žena na juž-noj
strani Chicaga Udruženje
Krasica Hrvatsko Podporno Brat-stvo
IWO No 4309 i predstavnici
Ujedinjenih Zlobinjara iz Lyons
Illinois
Nakon je privremeni predsjed-nik
brat Max Pavešić pozdravio
nrisutne i rastumačio kako je doš-lo
do ovog sastanka tajnik priv-remenog
odbora brat Drago Kru-žić
je u kratko obrazložio svrhu I
cilj sastanka Kružić je napome-nuo
da su Primorci uvjek poma-gali
svaku opravdanu borbu našeg
naroda a u tek minuloj borbi na-šeg
naroda za slobodu i jedinstvo
soje domovine primorci na domu
i mi ovdje doprinesli smo naš dio
Naš je narod u toj borbi mnogo
stradao dao je ogromne žrtve i
naša je dužnost da mu pomogne-mo
da se održi na životu te da iz-gradi
svoju opustošenu i poruše-nu
domovinu Premda smo svi mi
i naše organizacije već doprinesli
ili u fond HBZ ili posebno za na-ša
pojedinačna mjssta mi smatra-mo
da je potrebno da se naše
primorske organizacije prirede je-dan
zajednički banket ili zabavu
za pomoć našem borbenom naro-du
u novoj Jugoslaviji
Prisutni predstavnici poprimiše
preporuke privremenog odbora i
zaključiše da se 27 januara 1940
održi primorska zabava sav pri
hod iste ima se dostaviti u fond
HBZ za pomoć našem narodu u
domovini Izabran je sljedeći od-bor
koji je imao za dužnot da
priredi sve potrebno za moralni i
financi jalni uspjeh zabave: Pred
sjednik Frank Vidas
George Jadro tajnik Drago
Kružić pomoćni tajnik Matt Tom-Ijanov- ić
blagajnik Bogdan Miloš
pročelnik programa Slavko Ma-rohn- ić
Odbornici: Steve Crnić Joe
Grbac Marijan Kružić August
Tomić Charles Kučan Charles I'o-li- ć
Gaipar Kružić Matt Jadro
Paul Frančišković Max Paveiić
Stanko Crnić Charles Mavrinac
Mary Polić Vera Pužević John
Crnić Nikola Vukelić i Milan
Kriiković Da je odbor radio mar-ljivo
složno i bratski pokazuje
rezultat zabave
Zabavu je otvorio predsjednik
odbora brat Frank Vidas On se je
prisutnima zahvalio na njihovom
xsjetu te u kratko obrazložio
svrhu zabave i predao vodjenje is
te izvjestitelju programa bratu
August Tomić koji je takodjer po-- "
zdravio i sa pričom o primorskom
dijalektu nasmijao prisutne Pro-gram
je otvorio tamburaški zbor
Jadran Serenadcrs sa Star Span- -
gled Banner i Oj Slaveni Nakon
toga je nastupio naš dobro pozna-ti
pjevački zbor Matija Gubec
koji je na zadovoljstvo publike
odpjevao tri partizanske pjesme
Brat Tomić je publici predstavio
Slavka Marohnić koji je u kratko
upoznao prisutne sa "Victorv
Group" koju sačinjavaju djeca na-še
braće Primoraca Iz Lyons i
Summit Illionois Victory Group
pod vodstvom Slavka Marohnić i
Roman Kauzlarić uz pratnju Jad-ran
Serenaders zabavljala je pub-liku
kroz jedan sat a pjesmom
plesom i deklamiranjem prisutni
su sa zadovoljstvom pratili i uži-vali
u njihovom pjevanju i plesa-nju
te izrazili zasluženo prizna-nje
Roditeljima djece djeci i nji-hovim
učiteljima Slavku i Roma-nu
u ime odbora i naHh organiza
L li JlP JL
DOBROVOLJNI DOSTAV-LJENO
HRVATSKOJ
podpredsjednik
podpredsjed-nik
cija najljepše hvala Villiam J
Jadro naš omladinac iz Lyons
predao je Slavku umjetno izradje-n- u
sliku maršala Tita koju je
mladi Jadro sam izradio Publika
je sliku Tita burno pozdravila
Slavko je sliku poklonio Hrvat-sko
Američkom Narodnom Savezu
ista će biti izložena u dvorani So-kolskog
Doma gdje se održavaju
sjednice Saveza
Mary Vidas je ta mnogo ražu-mjevan- ja
i osjećaja deklamirala
pjesmu "Majci" od Vilme Market
zašto je primila od prisutnih zas-luženo
priznanje Helen ćota je
na zadovoljstvo publike izvela
svoj "Accordian i vocal solos" —
Mala pet-godišn- ja Mary Ann Po-lić
jest prisutne ne samo zadovo-ljila
već i iznenadila sa svojim ja-snim
i glasnim deklamiranjem pje-sme
iz partizanske borbe "Na
Kordunu Grob do Groba" Ja vam
se u ime Jugoslavenske djece svi-ma
najljepše zahvaljujem što ste
danas ovamo došli rekla je mala
Mary Ann i ostavila pozornicu
zadovoljna da je i ona donesla
svoj mali dio za spas te djece An-ton
Gerlach predstavnik American
Association for Reconstruction in
Jugoslavia je u kratko rastumačio
prisutnima zadaću pomenute orga
nizacije u izgradnji Jugoslavije te
apelirao na svih da se odazovu
Kaa započne Kampanja za saicup
USTAŠE LJUDIMA GLAVE SJEKLI I KOLCE
NABADALI SLAVONIJI
PISMO IZ
Niže donosimo pismo koje je
primio Nikola Tatić iz Toronta od
svoga brata Stojana iz sela Jag-ma
kotar Pakrac U pismu se iz-našaju
ustaša nad srp-skim
narodom u Jagmi i obližnjim
selima Pismo glasi:
Jagma 13 12 1945
Dragi brate Nikola!
Mogu ti javiti da smo primili
tvoje pismo poslato 14 augusta pa
ti odmah odgovaram
Na tebe smo mnogo mislili Po
što su bile ratne godine mislili
smo da ni živ nisi Zato primitak
tvoga pisma nas koji smo ostali
na životu iza ovog strašnog i kr
vavog rata mnogo nas je obrado
vao
što se tiče naše familije brat
Dragić je poginuo Naš brat Dra-gi- ć
bio je narodni borac i kao tak
vi je poginuo Poginuo je na duž-nosti
kao kurir Bosne i
Sunja Ubili su ga ustaše To se
dogodilo ovako: Vršeći dužnost
kurira izmedju Bosie i Sunja kad
je stigao u Sunju navratio se k se-stri
Stani da malo otpočine U tom
času naišle su ustaše iz Lipika
Narod je vikao: "Evo ustaša iz
Lipika! Već su u Subotskoj"! Brat
Dragić videći opasnost pošao je
kući Kad je bio na Bjelišću već
je ustaška straža izašla kroz Ko-njevi- ća
Nikole dvorište na put
pred njega i vikala: "Stoj!" Brat
Dragić je preskočio preko plota u
nadi da će pobjeći ustašama U
tom skakanju pogodjen je iz usta-ške
puške u trbuh Ranjen smrto-nosno
još je uspio sakriti svoje
isprave pištolj 1 dvije bombe u
prašinu Sahranjen je na Gavreni-c- i
drugog augusta 1943 godine
Iza brata Dragića ostalo je jed-no
muško dijete od 12 godina
Ime mu je Stevo Ja sam ga uzeo
k sebi kao ratno siroče Kasnije
Narodni sud u Pakracu upunovla-sti- o
me kao tutora malog Steve
Mi koji smo ostali na životu
pretrpjeli smo neopisive muke i
patnje Ja sam bio uhvaćen i ot
jeran u Lipik 1942 godine Sa
mnom je bilo 750 ljudi Sve su ih
u Liniku noklali Židovi su svi ot
jerani i zatrajani Ja sam neka
ko uspio pobjeći nakon što su me
dobro nakundačili brke počupali
sve dlaku po dlaku Zeta Nikolu
Basaru otjerali su u Osijek u lo-c- or
i tamo ca ubili: ženu mu i dje
cu deportirali u Srbiju Ovog ljeta
ona je zajedno sa djecom došla
kući Zet Milan otjeran je u Kop-rivnicu
i tamo ubijen a sestra Je-lena
ostala je bez jedne noge No-gu
joj je mitraljez pri
bježanju pred ustašama Njezin
mladi sin Joso je a mlada
kćerka prostreljena je kroz obad-vije
noge Nakon tri godine tek
sada je počela malo hodati Jeleni-n- a
jetrova Saja i njezin sin ubije-ni
su istog dana Zet Djuro Crno--
ljanje alata orudja i potrebite ma-šinerije
za izgradnju Jugoslavije
Ivan Ban koji se je nedavno pov-ratio
iz Jugoslavije gdje je kao
Američki vojnik sproveo deset
mjeseci u kratko je ispričao svo-je
doživljaje medju partizanima i
narodom te apelirao na prisutne
za ito veću pomoć našoj braći i
sestrama u Jugoslaviji
Glavni govornik na zabavi je
bio Marijan Kružić urednik Novo-sti"
iz Toronto Kanada Brat Kru-žić
je opširno ocrtao pljačku ko-rupciju
te konačno izdajstvo pro-tu-narod- nih
režima u bivšoj Jugo-slaviji
Opisao je navalu Hitlera
i Mussolinija slom Jugoslavenske
vojske te izdajstvo njezinih gene-rala
i političkih vodja bjeg kra-lja
njegove vlade i svih ostalih
izrabljivača i zločinaca teror Pa-veli- ča
i njegovih ustaša u Hrvat-skoj
Nedića i Mihajlovića i nji-hovih
četnika u Srbiji te Rupnika
i njegovih bjelogardista u Slove-niji
Rastumačio je organiziranje
oslobodilačkog pokreta 1 partiza-na
te borbu i konačno oslobodje-nj- e
Jugoslavije od stranih okupa-tora
i domaćih izdajica pod vod-stvom
maršala Tita Kružić je
obrazložio i protumačio nove iz-borne
zakone i prve slobodne i de-mokratske
izbore u povjesti Juž-nih
Slavena prošlog novembra i
(Nastavak na str 4)
SU NA
PO
zvjerstva
izmedju
sasijekao
poginuo
SLAVONIJE
brnja poginuo je 1944 godine na
strani narodno-oslobodilač- ke voj-ske
u Srbiji Sestra Andja je u
Beogradu sa zetom Milosavom
Obadvoje su živi i zdravi
Kod nas su na strani Narodne
Oslobodilačke Vojske poginuli
Djuka Petre Stanojevića Stanko
Kosijer i Pero Mirolović Kuma
Mihajla Vejnovića uhvatili su us-taše
kod goveda pa su ga otjerali
na stanicu u Kukunjevac zajedno
sa blagom Blago su poklali a nje-mu
glavu odsjekli i na kolac nabi-li
Deset dana bila mu je glava na-bijena
na kolac kraj puta a tijelo
mu je bilo od tog mjesta udaljeno
oko pola kilometra Njegovo tijelo
su naši ljudi ukrali i bez glave u
naše groblje sahranili Njegovom
sinu Spaseniji Vejnoviću odreza-na
je desna noga u koju je bio ra-njen
za vrijeme borbe On je sada
starješina kod Narodnog suda u
Pakracu Od Djure Vrhovića usta-še
su otjerali četiri vola u Lipik
On je na svoju nesreću otišao k
njima da ih moli da mu povrate
bar dva vola Umjesto povratka
volova oni su ga na zvjerski način
ubili
U našem selu ustaše su zapalili
kuću Ostoje Krgarca kuću i Jtalu
Milana Jelčica kuću i štagalj Si-m- e
Vujanića kuću Savete Ugrano-vic- a
Pored kuća Mala i itaglja
izgorila im je 1 sva posteljina Od
našeg stanja ostala je kuća po-kojnog
Dragića koja je sada pa-sta
Od obližnjih sela spaljena su
sela Bujaviea Radjenovci i Rogo--
lji Od sviju sela u okolici našeg
sela najviše je nastradao narod i
selo Kukunjevac U Kukunjevcu
ustaše su iivršili zvjerski pokolj
kojeg nikada nećemo zaboraviti
Oni su opkolili čitavo selo istjera-li
narod iz kuća i dotjerali pred
crkvu svete Petke Tako sakupljen
pred crkvu ubijali su narod iz
pušaka klali noževima i do smrti
udarali raznim teškim predmeti-ma
Ubijeni narod bacali su u jar-ke
Toga dana dana kojega narod
Kukunjevca neće nikada zaboravi-ti
ubili su i poklali preko hiljadu
ljudi žena i nejake djece
Moja kćerka Stana bila je udata
u Kukunjevcu Uoči toga dana sa
svojim čovjekom i dvoje ženske
djece pobjegla je u šumu Ml smo
se u to vrijeme nalazili u šumi za
selom Koritima i tamo smo se sa-stali
Da nije časak prije pobjegla
sigurno bi i ona zajedno sa mu-žom
i djecom bila ubijena Medju
onima koje su ustaše toga dana
poubijali i poklali nalaze se i nje-zin
svekar 1 jetrva Gavro Rokić
sa svoja tri sina i njihovim žena-ma
i djecom Ilija Katić sa ženom
i djecom Stevan Vukašinović
Spanovići obadva kuma Mihići sa
ženama Dane Maronić sa famili-jom
Zagorac sa familijom Vrača- -
TEICLA SAVA
"Ne
MUTNA E
KRVAVA
cu
VERKA ŠKURLA ILIJIĆ
13
ne ću da"
I zaista na posljednjemu čadjavome otvoru na ulazu
u sam dimnjak sav naježen nepomičan i zgrčen čučao Je
jedan poludivlji dječak Čučao je on tako tu već nekoliko
noći i dana
— Stevo! Stevice! Ti li si to?
Ali onaj dječak mjesto da podigne glavu JoS Je dublje
spusti pokri lice rukama
— Stevo!
I Mladen klekne do njega nastojeći da mu otkrije lice
koje je Stevo laktovima pokrivao Mladen ga je zvao i zvao
najdražim pa i šaljivim imenima dok mu konačno nije
maknuo ruku s lica i dok Stevo ne podiže glavu I dva se
mala prijatelja grčevito zagrliše te briznuše u glasan plač
A kad se siti naplakaie uze Mladen najenergičnije 1
sebi i njemu brisati suze te mu prigušenim glasom toliko
izlagati svoje "planove" da i na upalo Stevino lico sinu
tračak nade
Mnogo je govorio Mladen zanosio se i ne sluteći ja-dan
da sve to ustale u zasjedi slušaju
I ne prodje dugo zaurla smijeh a ustaše nahrupite sa
svih strana Zaprepašten skoči Mladen na noge
— Natrag! Natrag! Uzmaknitel Ne dam ga! Ne ćete
ga! I njega zaklati? Ne ćete ne!
— Ha ha ha! Ho ho ho! — orio se smijeh
— Ne ćete ga ne I
— Ha ha ha pa i ne ćemo! Njega ćeš lijepo zaklati ti
Da da ti Svojeručno! Ha ha! Ti da ti! Sto nas
samo tako gledaš? Ti da tako mi to odredismo Da ga ko-lj- eš
ti
Ali se oba dječaka najednom noočekiveno trgaše to
nagnuše bježati u dva protivna smjera Jedva ih sustigoše
— Ti ćeš ga klati i nitko drugi Sad biraj: ili da ga za-kolješ
ili da sam izgubiš glavu
Mladen stado silno drhtati Oči da mu iskoče is glave
Otimao im se bjesomučno Iz šaka Stevo se naprotiv ni ne
micaše On se kanda bio posve umirio Samo što jo dublje
obarao glavu
— Jesi li čuo šta imaš da radiš? Imaš da zakolješ I
mko drugi Evo ovako — mi — ćemo ti pokazati kako
I uzeše ustaše tiskati Mladenu u ruke nekakav glo-mazni
goli nož koji Mladen baci daleko od sebe
— Pustite me! — vikao je — ili ako ne ćete pa evo na
zakoljite mene evo slobodno ali ja ne ću da ja
— Šta ne će? Hoćeš! Zaklat ćeš ga ti
— Ne ću! Ne ću! — urlalo je nesretno dijete sve dok
nije promuklo i ostalo bez glasa Ali ni za tren ne propuš-tahu
ustale
— Hoće! Mora! Milom ili siloml
— Ja? Ta prije ću sebe! Evo evo!
I bio bi se Mladen ubio ali tu se najednom trže Stevo
On visoko uzdigne glavu te mimo čvrstim pravim muš-kim
glasom reče:
— Učini to Mladen zakolji me ti Da da mili moj
Mladen zakolji me ti: Zar ne vidi koliko je bolje da ti
to učini ngoli oni? Koliko će mi lake biti Hoće Mladene
bit će mi mnogo lakše Ta zar ne vidi da mi je i onako
umrijeti? Da se od nas ne može spasiti nitko? Pa je onda sto
Puta bolje da ti da ti to učini Ja t za to molim Dragi
moj dobri moj Mladen!
Ali sada Mladen kao da bijaše zamro On samo dale-ko
od sebe pruža ruke stenjući:
— Ne ne ja ne ću da zakoljem Stevu
Napokon izgubi usta svako strpljen Oni bijesno
dograbi nož čvrsto ga stisnu u ukočenu točku nesret-nog
djeteta pa jedni zavrti Stevinu glavu unatraške a
drugi svom silom pritisnu Mladnovu ruku s noiem pod
Stevino grlo i povukoie snažno Krv je ftiknukr oblik:
oba dječaka Mladen je zaklao Stevu
— Tako sad je gotovo! — rekofe ustaše
Ali nije bilo gotovo Stsvo pad a MJad+n u loj
čas vrisnu vriskom kakav se Jo rrij čuo:
— N ću! Ne ću da aakoljem Stevu!
— Ne ći! Ha bal Pa evo si ga zaklao! Mrtav J! Nul
N ću ha ha!
— N ću! Ne ću! I Mladen se slad bssumno kvačiti
ustašama za odore:
— Ne ne nmojte mel Smilujte mi se! Ja no ću da
zakoljem Stevu!
— Budalo! pijunu noj poslije usta i umakoio u ob-ližnju
šumu Izgubiše se odanle
Ali ono nesretno dijete jurnu za njima Lupao i čelom
od stabla do stabla posrtao grlio drvta dohvaćao
grane i sve muklije sve očajnije i prodomij vikao:
— Ne n ne ja ne ću da zakoljem Stevu'
(Nastavit ćo se)
ri Ranici Saa Katić i mnogi
drugi Na zvoniku sete Tetke bi-la
su tri mitraljeza iz kojih su
ustaše pucali na narod Od kuća
zapaljena je općina Jkola biljež-nikova
kuća Ranica kuće i joi
mnoge druge
Za vrijeme borbe narod se sa-krivao
po Sumama u brine se za
kopavao po nekoliko metara duba
ko Sto smo imali sve su nam do
maci i strani neprijatelji opljač-kali
uključujući i posteljinu
Kto to je u kratko Ko ti za sa-da
mogu javiti
I'rinii mirego poedrava od nas
sviju Tvoj brat
Stojan