000564 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
I I t iI i i ADRESA 20S Adelmde NOVOSTI: St VV t DO D AM AS: Toronto 1 Ont Canada nnr _ -- l [ CIJENA: Za Kanadu S500 godilnjo ( Za sve druge zemlje S600 ' -- i ft n r-- i ifr mi " ri i' ~-- -- '- God 7 Broj 1162 ziiaseme m kmfmmm es goiaiSiiiiy Pri svršetku konferencije Vijeća miniotara v:r k slova u Londonu ministri su ocrtali svoa stanoviru y pojedinim pitanjima o mirovnom ugovoru sa Njemačk Austrijom koja su ostala ne rješena Američki državni tajnik G#orge Marshall je rekao da medju ministrima postoje osnovne razlike po pitanju repa racija Sovjetski Savez traži deset milijardi dolara reparacija od Njemačke za sebe i Poljsku Reparacije bi se naplaćivale iz sadanje njemačke proizvodnje u roku od 20 godina Marshall ističe da sovjetski zahtjev za reparacije od Njemačke "nije" u duhu Potsdamskog sporazuma i prema tome Sjedinjene Države neće na taj zahtjev pristati Ministri se takodjer nisu mogli složiti ni po pitanju budu6h njemačkih granica — kaže Marshall Tu najviše dolazi u obzir Saarski teritorij Ministri zapadnih sila se slažu da se Saar odcijepi od Njemačke i pripoji Francuskoj ali se s time ne slaže Sovjetski Savez Marshall smatra da treba jož raspravljati i njemačku granicu sa Poljskom I na drugim pitanjima kao što je denacifikacija demokratizacija razbijanje njemačkih kar-tela buduća njemačka uprava itd Marshall je istakao miš-ljenje sasvim suprotno onom Sto zastupa sovjetski ministar vanjskih poslova Molotov Objašnjavajući sovjetsko stanovište odnoseći se na mirovni ugovor sa Njemačkom ministar vanjskih poslova SSSR V M Molotov je izjavio da je sovjetska delegacija istakla pitanje reparacija i u tom pogledu donijela predloge Bilo bi dovoljno — kaže Molotov — da se njemačku zapadnu industriju podigne sa 35 na 70 posto proizvodne visine u usporedbi sa 1938 godi-nom Iz ovakve proizvodnje moglo bi se 10 posto naplaćivati za reparacije a to je moguće ako se sadanja proizvodnja po-digne na 70 posto Samo francuska delegacija je bila spremna raspravljati o tom pitanju iako se i ona protivila osnovi predloga Marshall l Devin nisu htjeli tog predloga raspravljati a pošto nisu govo-rili ni protiv očito je da se sa predlogom ne slažu Značajno je — kaže dalje Molotov — što istočna zona (so-- Tjetska okupaciona zona) Njemačke nema nikakvog duga dok se dug anglo-američ- ke zone u dolarima stalno povećava Za Ito? Zato što se razvoj njemačke industrije na zapadu namjerno priječava pa stoga zapadne zone nemaju čime otplaćivati uvoza Molotov smatra da se pitanje mirovnog ugovora sa Nje-mačkom nesmije odlagati jer je u Njemačkoj potrebno stvoriti jedinstvo kao najveću garanciju buduće demokratske Njema-čke Delegacija zapadnih zemalja nijo htjela prihvatiti taj predlog Sovjetska delegacija stoji kod toga da sami Nijemci sudjeluju u razvijanju njihovog ekonomskog i političkog jedin-stva U tu svrhu sovjetska delegacija je predložila niz praktič-nih predloga po kojima bi se Nijemce tijesnijo povezalo sa izgradnjom njihovog života i budućnosti Predlog Marshalla da so završi zasjedanje Vijeća min-istara — kažo Molotov — no može se smatrati drugčije nego da mu se odveže ruke kako bi mogao nastaviti onim radcm kojeg jo vršio 1 do sada Da so konferencija ministara velike četvorice razišla bez da su doneseni konkretni zaključci u pogledu Njemačke i Austrije i bez zaključka o ponovnom sastanku Sovjetski Savez krivi u prvom redu američkog državnog tajnika Maršala a zatim ostalu dvojicu ministara Na drugu stranu američki državni tajnik krivi Sovjetski Savez koji "nikako neće da pri-s- t amo na ono što Amerika želi" I sovjetska delegacija na čelu sa Molotovim napustila je London dok su ministri Francuske i Amerike ostali na daljnjem navodno neslužbenom raspravljanju — a što sada? Prema još n# potvrdjenim vijestima a prema želji američkog Maršala raspravljalo se o mogućnosti političkog i ekonomskog spajanja američke francuske i engleske zone Tako ujedinjena zona zapadnih saveznika bila bi glavna podrška u Maršalovom pla-nu Ona bi stvarno bila pretvorena u arsenal iz kojeg bi se u ime Amerike crpile sve snage da se i ostali dio zapadne Europe drži u ekonomskom ropstvu američkog imperijalizma Berlinska štampa po-zdravlja sovjetski predlog Berlin — Berlinska štampa po-svećivala je veliku painju zasje-danju ministara velike četvorice u Londonu Komentariiući sovjetski predlog o zajedničkoj kontroli Rurske ob-lasti list "Teblihe Runsau" piSe da je kontrola ove industrijske oblasti od strane četiriju velikih sila u svakom slučaju prihvatlji-vija xa Njemačku nego sadašnja anglo-američk- a uprava Kontrolom četiriju velesila nad Kurskom ob-laS- ću — piSe list — onemogućilo bi se pretvaranje ove oblasti u cen-tar ponovnog naoružavan ja Nje-mački radnici vide u učešću So-vjetskog Saveza u upravi Rurskog bazena podrfku njihovim zahtje-vima za nacionalizaciju industrije u Ruhru i ŠTAMPARI U TORONTU ŠTKAJKUJU Toronto Dec 17 — štrajk ulazi u treći dan Uslijed Štrajka pogodjeno je 105 Štamparskih po-duzeća medju njima i ona podu-zeća kod kojih stoje narudžbe za preko Jedan milijun glasovnica za torontovske gradske izbore Pre ma jednom ranijem zaključku gradskog odbora glasovnice mo-raju biti Štampane u unijskoj Štam-pariji ne po skebovima ili u Štam-pariji koja ne priznaje radničke unije BYRNES MEDJU DIREKTORI MA MAJNA U KANADI James P I?yrnes bivSi driavni sekretar Sjedinjenih Država iza-bran je za jednog od direktora Nevvmont Mining Co jedne od naj-većih zlatnih srebrnih i niklenih kompanija u Kanadi JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVIA I K DI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO TORONTO ONTARIO THURSDAY DECEMBER 18TH 1947 7%& r 1 i t%S' "V mJk -- rv j-- i? fiRjfc ' "!'' jx f-b-m wusikmc aHm&j 3fr W T JSE! vfip j£man%Mm KVARTA MLIJEKA NA ČETVERO DJECE Hiljade kanadskih majki u današnjoj skupoći zabri-nulo gleda na pravilno ishranjivanje stoje djece Nakon je poučena cijena mlijeku na 18 centi Mrs Rogcrs u Torontu ne može kupiti više od jedne karte njezino četvero djece MILO ffADE DA CE VL1ĐA ISTA ODUZETI PROTIV VISOKU CDENA TORIJEVCI ISKORIŠĆUJU VISOKE CIJENE ZA STICANJE POLITIČKOG KAPITALA Ottava 17 Dec — Torijevski poslanik iz Calgary Douglas Hark-nes- s preporučio je u parlamentu da vlada naplaćuje na mlijeko obi-teljima sa malodobnom djecom Po miiljenju Harknessa vlada bi trebala izdati posebne karte u vrijednosti od 5 centi i poslati ih svakoj obitelji u zemlji koja prima obiteljfku potporu Obitelji bi za svaku kvartu mlijeka dale svojih 13 centi i kartu što bi ukupno Dok talijanski premijer de Gasperi sastavlja novu vladu otoku Siciliji radnici izašli generalni štrajk PARLAMENTU NARODNI POSLANICI OPTUŽUJU DE GASPERIA SLU2NIKA AMERIČKOM IMPERIJALIZMU Rim Dec Jučer je premijer de Gasperi sastavio novu talijan-sku vladu Nova vlada je sastav-ljena od socijal-demokra- ta repu-blikanaca neovišnjaka 1 đe Ga-sperije-vih kršćanskih demokrata Komunista i socijalista nema u vladi Predstavljajući svoju novu vla du u parlamentu de Gasperi je bio često prekidan oitrim upadicama od strane komunističkih i socijali-stičkih zastupnika kao: "Glas Amerike govori ili '"Riječ ima predstavnik američkog imperijali-zma u Rimu" Kad se bura u parlamentu stiza-la premijer de Gasperi je rekao da je novi kabinet "garancija de-mokrac- ije u zemlji" Taj novi ka-binet — kale de Gasperi — od-lučio je da generalni izbori koji su zakazani bili za 7 marča odrie izmedju 4 i aprila U RUDNIKE SJEVERNOG ONTARIA STIGLO 59 "RASELJENIH LICA" Timmins Dec 1G — je ovamo stiglo 59 "novih" rudara za ovdalnje rudnike većinom za Ho-ling- er Consolidated Gold Mines Ovi novi "rudari" dopremljeni su iz raznih kempa za "raseljena lica" Po narodnosti su većinom Ukrajinci Po dolasku ovamo smje-šteni su po kućama Ukrajinaca koji su inače poznati kao neprija-telji Sovjetskog Saveza Rudari Timminsa i okolice ne gledaju na dolazak ovih "novih" rudara sa lijepim okom Postoji opasnost — kaže organizator maj-ners- ke — da kompanije na-mjeravaju pomoću ovakvih "ruda-ra" razbiti rudarsku uniju Zbog toga naSa dužnost je — kaže organizator rudara — da tražimo od kompanija da rte uposluju u rudnike lica koja nisu organizirana I u majnerskoj uniji rmtas'mt'x-- - i jv_ --atotr „__i_w d rir!! — za se iznosilo centi krliko danas stoji kvarta mlijeka Mljekarske kom-panije ove karte svakog mjeseca slale u Ottavu koja bi im ispla-tila njihovu vrijednost Pravo na ovakve karte — kaže Ilarknesa — imalo oko 3700000 kanadske djece koja primaju obi-teljsku potporu Na taj način ob-iteljima bi se svakog dana po cije-loj zemlji pristedilo 185700 do-lara ili 67780r00 dolara godišnje na su na U KAO 17 18 Danas unije 18 bi bi Dok ovako u talijanskom parla-mentu na otoku Siciliji u gradu Catania od 244000 stanovnika proglašen Je generalni štrajk Ge-neralni Štrajk je pozvan po pitanju besposleničke pomoći radnicima Svi radnici u gradu Cataniji na-laze se na Štrajku Grad je posve paraliziran Na poslu su ostali samo radnici i posluinici u bolni-cama pekari mljekari i drugi za koje je vodstvo radničke konfede-racije smatralo da su od nužne službe narodnim potrebama Seljačke bune u pozadini Cliang Kaj-sheko- vih trupa Sjeverni Šansi — Novinska agen-cija "Nova Kina'' Javlja da k u kuomintanSkoj pozadini Siri pobu-na seljaka U toku posljednje go-dine dana izbio je veliki broj se-ljačkih pobuna Seljaci su se latili oružja da bi se zaititili od divlja čkog ubiranja poreza i nasilnog regrutiranja od strane predstav-nika Kuomintanga Tako su osno-vane seljačke gerilske grupe u planinama koje se graniče sa ob-- 1 lastima čečuana Hunana Kvenčua i Hupea koje ne samo Sto su odbile sve Ćang Kaj šekove ekspe-dicije "za uspostavljanje mira" već su i proSirile oblast pod svojom kontrolom Ove seljačke pobune predstav-ljaju spontani protest seljaka zbog ugnjetavanja koje vi5e ne mogu izdržati Iz tih razloga ove geril-ske grupe uživaju punu podrfku naroda u svojim oblastima Koristeći se Ćang Kaj šekovim teSkoćama zbog sve uspjeSnijeg razvoja ofenzive Narodno-demo-kratsk- e armije ove gerikke grupe povećavaju svoju aktivnost i na taj način postaju važan faktor za slabljenje Ćang Kaj šekove po-zadine Nema dvojbe da bi se svaka obi-telj složila s ovakvom preporu-kom ali jedno su riječi a drugo su djela Torijevci znaju vrlo do-bni da ovakvu preporuku neće usvojiti parlamenat pa im to ne smeta da na račun visokih cijena stiču politički kapital za svoju par-tiju Kad bi izgledalo da ćo par-lamenat neSto sličnoga usvojiti oni bi glasali protiv Protiv su glasali i onda kad je doneSen predlog da vlada zadrii kontrolu sve do 31 decembra 1948 godine a istog dana su kritizirali vladu Sto je "ukinula kontrolu cijena u tako nezgodno vrijeme" U parlamentu se joS uvjek vodi živa rasprava o visokim cijenama Sva opozicija počam od torijevaca pa do CCF je "protiv" toga Sto je vlada ukinula kontrolu i tako dras-tično oslabila kupovnu snagu sta-novništva Opozicioni poslanici održavaju bombastične govore do-našaj- u predloge i nadopune — i točka Svi su oprezni u tome da ne povrijede interese profita ARGENTINA JE SPREMNA POZAJMITI PET BILIJUNA DOLARA IJuenos Aires Dec 17 — Vodja argentinske delegacije na trgova-čkoj konferenciji u Havani je re-kao da je Argentina "spremna po-zajmiti pet bilijuna dolara za ze-mlje koje su uključene u MarSalo-vo- m planu" To bi — kaže dal! argentinski delegat — bio na do-prinos u MarSalovom planu ANTIFAŠISTIČKI FRONT ŽENA U JUGOSLAVIJI Reograd Dec 15 U svim na-rodnim republikama žene se pri-premaju za Drugi Kongres anti-fašističkog fronta žena koji će jc održati 25 januara iduće godine PROMJENA RUBALJA U SOVJETSKOM SAVEZU Moskva Dec 17 — Gradjam Sovjetskog Saveza okupljeni su ovih dana promjenom starih ruba-Ij- a za nove Za deset starih ruba-V- U dobiva se jedan n Ako o' ta ima na banci 3000 ili ma'ije dobiti će jedan za jedan ako ima viJe od 3000 promjenjuj se sa tri prema jedan Obzirom na podizanje vrijednost sovjetskog rublja ple su i cijene na svim artiklima Na-rod Sovjetskog Savna poidravlja ovu monetarnu reformu i gleda u tome JoS veći koak u pravcu boljeg života Na vani pet rubalja vrijedi jedan dolar PREMIJER KING 73 GODINE STAR Ottawa Dec 17 Danas premi-jer Kanade slavi svoj sedamdeseti-treć- i rodjendan Premijer King je rodjen u Kitcheneru reksS i mml POTPISAN 8 PROSINCA U BUDIMPEŠTI I Beograd — Tekst ugovora o 1 prijateljstvu suradnji i uzajamnoj pomoći koji je zaključen izmedju FAR Jugoslavije i republike Ma- - djarske glasi: "Uvjereni da prisne prijatelj-ski' veze i tijesna suradnja idgo- - traju stvarnim interesima naro-da FN'RJ i madjartkog naroda Koji u tome vide garanciju svoje i -- lobode i nezavisnosti svog sve-- ! u -- mog razvitka i procvata kao i osiguranja i učvršćenja mira u ovom dijelu Europe imajući u vidu životni interes obiju zemalja za uzajamnu obranu i polazeći od iskustva posljednjeg svjetskog rata kada je Njemačka napala niz europskih naroda i ug-rozila njihovu slobodu političku nezavisnost i teritorijalni integri-tet čvrsto rjeSeni da se zajednički bore protiv svake agresije upere-ne protiv njihovih naroda i da se zajedničkim snagama suprodtavt kako svim pokušajima obnavljanJ6 njemačkog imperijalizma taku i njegovim svim mogućim u kojoj bilo formi saveznicima ili drugim napadačima želeći da učvrste svoje pogtojeće prijateljske veze i da svečano po-tvrdo svoju nepokolebivu volju da u buduće zajedno obrane svoju slobodu nezavisnost i integritet i da uredjuju svojo medjusobne od-nose u duhu prijateljstva i surad nje i u korist učvršćenja mira i medjunarodne suradnje Presidium Narodne skupStinc FNRJ i predsjednik Republike Ma-djarsk- e rjeSili su da zaključe Ugo vor o prijateljstvu suradnji i uza-jamnoj pomoći te su 7a tu svrhu imenovali svoje opunomoćenike i to: Presidium Narodne skupštine FNRJ Maršala Josipa Kroza-Tit- a predsjednika vlade PNItJ a predsjednik Republike Ma- - djarske gospodina Iajosa Di-nje- sa predsjednika vlade Re-publike Madjarske koji su se nakon su izmijenili svoja punomoćja nadjena u Is pravnom stanju suglasili u slijede-ćim: ćlan 1 Visoke Strane sporazumijele su se da će ce u interesu obiju zemalja i njihovih naroda udružiti u politici trajnog prijateljstva koje će učvršćivati tijesnom medjusobnom suradnjom Ćlan 2 Visoke Strane Ugovor-nič- e savjetovat će se u svim važ nim medjunarodnim pitanjima koja se tiču interesa obiju zemaljn ili mira i medjunarodne suradnje i postu pat će sporazumno u duhu Povelje Ujedinjenih Nacija te će u sporazumu provoditi sve potre bne mjere da bi osigurale svoju sigurnost nezavisnost i integritet ćlan 3 U slučaju da Njemačka ili neka treća država napadne jed-nu od Visokih Strana Ugovorni-c- a s ciljem da ugrozi njezinu ne-zavisnost da ju porobi ili da odu-zme njezine teritorije druga Viso-ka Strana Ugovornka će joj bez odlaganja pružiti vojničku i svaku drugu pomoć svim raspoloživim sredstvima član 4 Visoke Strane Ugovor-nic- e oba vetu ju se da neee skla pati nikakav savez niti će sudje-lovati u bilo kakvoj akciji upere-noj protiv druge Visoke Strane Ugovornice Član 5 Visoke Strane učvrstit će zajednički svaka u krugu svojih djelatnosti eko-nomske kulturne i druge veze iz-medju obiju zemalja na osnovu ugovora i sporazuma zaključenih u tom cilju Ćlan G Ovaj ugovor ničim ne vrijedja obaveze koje su na sebe uzele FNRJ I Republika Madjar-sk- a prema trećim državama Vi-soke Strane Ugovornice izvrSavat će ovaj ugovor u duhu Povelje Ujedinjenih Nacija i podržavat će svaku inicijativu koja ide sa tim da se uklone žariSta agresije i da se uspostavi mir i sigurnost u svijetu ćlan 7 Ovaj ugovor stupa na snagu izmjenom ratifikacionib instrumenata koja će se obaviti OD ilUVIII pretplata ili tfT i 1 1 hbTii iHi m% Vol 7 Broj 1162 uaosiavensk! im arn ugovora UGOVOR Ugovor-nic- e Ugovor-nice u Beogradu i ostaje u važnosti 20 godina od dana potpisivanja Ako ni jedna od Visokih Strana Ugo-vorni- ca na kraju ovog dvadeset-godiSnjc- g perioda nebi izrazila že-lju godinu dana prije isteka roka da odkaže ovaj Ugovor on će ostati na snazi za idućih 5 godina i tako svaki put dotle dok jedna od Visokih Strana Ugovornica na godinu dana prije isteka tekuće petgodižnje periode pismeno ne saopći svoju namjeru da rrckino njegovo važenje U potvrdu toga opunomoćenici su potpisali ovaj Ugovor i stavili na njega svoje pečate Radjeno u Budimpešti 8 decem-bra 1947 godine u po dva primjer-ka na srpsko-hrvatsko- m i madjar-sko-m jeziku s tim da oba teksta imaju podjednaku važnost" Abbott o trgovačkim pregovorima sa Državama Ottavva 17 Dec — Ministar fi-nancija Douglas Abbott govorio jo u parlamentu o trgovačkim pre govorima izmedju Kanade i Sjedi-njenih Država Ministar Abbott Je izrazio uvje-renje da će "Marshallov plan" pružiti priliku Kanadi za veći iz-voz robe u Sjedinjene Države i olakSati problem američkog dola-ra Kanada bi po mišljenju mini-stra Abbotta uvozila u Sjedinje-no Državo sve ito je potrebno u "Marshallovom planu" u "poma-ganje" Europi a Sto se sa taj plan u Sjedinjenim Državama ne može dobiti Ovakvom linijom ministar finan-cija i vlada premijera Kinga Iz-ravno povezuju kanadsku ekono-miju sa "Marshallovim planom" To je tako zvani "Abbottov plan" koji će na kanadskom teritoriju operirati u interesu prodiranja američkog dolara po zemljama za-padne Europe Zagovaraju Taft-Hartl- ey zakon za Kanadu Vindsor 18 Dec — Upravitelji trgovačke komore (Chamber of Comerce) u Windsoru su mišljenja da vlasti trebaju uspostaviti oštriji radnički zakon koji bi ograničio radnička prava u industriji Oni imaju u vidu Taft-Hartle- y zakon u Sjedinjenim Državama kojeg da bi treba primijeniti i na Kanadu Zakon kojeg upravitelji Cham ber of Comerce u Windsoru imaju u vidu trebao bi ukinuti pravo unijskog poslovanja ograničiti ko-lektivno pregovaranje isključiti komuniste iz rukovodećih mjesta u unijama zabraniti podržavanje masovnih Štrajkaških straža itd PoSto takav zakon u Kanadi predlažu predstavnici krupne indu-strije predstavnici Forda Chrvs-ler- a i drugih koji imaju upliva kod federalnih i provincijalnih vla-sti nije ikljurena mogućnost da vlasti doita uspostave takav za-kon RADI TOGA ŠTO ISPO-VJE- DA ISTINU London Dec 17 — Nadbiskup od Canteburv G F Fisher odre-kao se danas dekana od Canteburv dr Havvlett Johnsona radi njego vog putovanja po raznim istočno-europskim zemljama i radi propo-vijedanja istine o tim zemljama Nadbiskup G F Fiher je rekao da on niti njegova crkva nemoie imati niSta zajedničkog sa izjava-ma i učenjem dr Hawlett John-sona "To učenje je strano engle-skoj crkvi i mi ne želimo imati niSta zajedničkog sa takvom pro-pagandom Dr Havvlett Johnsofi može o tome govoriti u ime sb ali ne i u ime engleske crkve" — rekao je nadbiskup Fisher
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, December 18, 1947 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1947-12-18 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot001162 |
Description
Title | 000564 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | I I t iI i i ADRESA 20S Adelmde NOVOSTI: St VV t DO D AM AS: Toronto 1 Ont Canada nnr _ -- l [ CIJENA: Za Kanadu S500 godilnjo ( Za sve druge zemlje S600 ' -- i ft n r-- i ifr mi " ri i' ~-- -- '- God 7 Broj 1162 ziiaseme m kmfmmm es goiaiSiiiiy Pri svršetku konferencije Vijeća miniotara v:r k slova u Londonu ministri su ocrtali svoa stanoviru y pojedinim pitanjima o mirovnom ugovoru sa Njemačk Austrijom koja su ostala ne rješena Američki državni tajnik G#orge Marshall je rekao da medju ministrima postoje osnovne razlike po pitanju repa racija Sovjetski Savez traži deset milijardi dolara reparacija od Njemačke za sebe i Poljsku Reparacije bi se naplaćivale iz sadanje njemačke proizvodnje u roku od 20 godina Marshall ističe da sovjetski zahtjev za reparacije od Njemačke "nije" u duhu Potsdamskog sporazuma i prema tome Sjedinjene Države neće na taj zahtjev pristati Ministri se takodjer nisu mogli složiti ni po pitanju budu6h njemačkih granica — kaže Marshall Tu najviše dolazi u obzir Saarski teritorij Ministri zapadnih sila se slažu da se Saar odcijepi od Njemačke i pripoji Francuskoj ali se s time ne slaže Sovjetski Savez Marshall smatra da treba jož raspravljati i njemačku granicu sa Poljskom I na drugim pitanjima kao što je denacifikacija demokratizacija razbijanje njemačkih kar-tela buduća njemačka uprava itd Marshall je istakao miš-ljenje sasvim suprotno onom Sto zastupa sovjetski ministar vanjskih poslova Molotov Objašnjavajući sovjetsko stanovište odnoseći se na mirovni ugovor sa Njemačkom ministar vanjskih poslova SSSR V M Molotov je izjavio da je sovjetska delegacija istakla pitanje reparacija i u tom pogledu donijela predloge Bilo bi dovoljno — kaže Molotov — da se njemačku zapadnu industriju podigne sa 35 na 70 posto proizvodne visine u usporedbi sa 1938 godi-nom Iz ovakve proizvodnje moglo bi se 10 posto naplaćivati za reparacije a to je moguće ako se sadanja proizvodnja po-digne na 70 posto Samo francuska delegacija je bila spremna raspravljati o tom pitanju iako se i ona protivila osnovi predloga Marshall l Devin nisu htjeli tog predloga raspravljati a pošto nisu govo-rili ni protiv očito je da se sa predlogom ne slažu Značajno je — kaže dalje Molotov — što istočna zona (so-- Tjetska okupaciona zona) Njemačke nema nikakvog duga dok se dug anglo-američ- ke zone u dolarima stalno povećava Za Ito? Zato što se razvoj njemačke industrije na zapadu namjerno priječava pa stoga zapadne zone nemaju čime otplaćivati uvoza Molotov smatra da se pitanje mirovnog ugovora sa Nje-mačkom nesmije odlagati jer je u Njemačkoj potrebno stvoriti jedinstvo kao najveću garanciju buduće demokratske Njema-čke Delegacija zapadnih zemalja nijo htjela prihvatiti taj predlog Sovjetska delegacija stoji kod toga da sami Nijemci sudjeluju u razvijanju njihovog ekonomskog i političkog jedin-stva U tu svrhu sovjetska delegacija je predložila niz praktič-nih predloga po kojima bi se Nijemce tijesnijo povezalo sa izgradnjom njihovog života i budućnosti Predlog Marshalla da so završi zasjedanje Vijeća min-istara — kažo Molotov — no može se smatrati drugčije nego da mu se odveže ruke kako bi mogao nastaviti onim radcm kojeg jo vršio 1 do sada Da so konferencija ministara velike četvorice razišla bez da su doneseni konkretni zaključci u pogledu Njemačke i Austrije i bez zaključka o ponovnom sastanku Sovjetski Savez krivi u prvom redu američkog državnog tajnika Maršala a zatim ostalu dvojicu ministara Na drugu stranu američki državni tajnik krivi Sovjetski Savez koji "nikako neće da pri-s- t amo na ono što Amerika želi" I sovjetska delegacija na čelu sa Molotovim napustila je London dok su ministri Francuske i Amerike ostali na daljnjem navodno neslužbenom raspravljanju — a što sada? Prema još n# potvrdjenim vijestima a prema želji američkog Maršala raspravljalo se o mogućnosti političkog i ekonomskog spajanja američke francuske i engleske zone Tako ujedinjena zona zapadnih saveznika bila bi glavna podrška u Maršalovom pla-nu Ona bi stvarno bila pretvorena u arsenal iz kojeg bi se u ime Amerike crpile sve snage da se i ostali dio zapadne Europe drži u ekonomskom ropstvu američkog imperijalizma Berlinska štampa po-zdravlja sovjetski predlog Berlin — Berlinska štampa po-svećivala je veliku painju zasje-danju ministara velike četvorice u Londonu Komentariiući sovjetski predlog o zajedničkoj kontroli Rurske ob-lasti list "Teblihe Runsau" piSe da je kontrola ove industrijske oblasti od strane četiriju velikih sila u svakom slučaju prihvatlji-vija xa Njemačku nego sadašnja anglo-američk- a uprava Kontrolom četiriju velesila nad Kurskom ob-laS- ću — piSe list — onemogućilo bi se pretvaranje ove oblasti u cen-tar ponovnog naoružavan ja Nje-mački radnici vide u učešću So-vjetskog Saveza u upravi Rurskog bazena podrfku njihovim zahtje-vima za nacionalizaciju industrije u Ruhru i ŠTAMPARI U TORONTU ŠTKAJKUJU Toronto Dec 17 — štrajk ulazi u treći dan Uslijed Štrajka pogodjeno je 105 Štamparskih po-duzeća medju njima i ona podu-zeća kod kojih stoje narudžbe za preko Jedan milijun glasovnica za torontovske gradske izbore Pre ma jednom ranijem zaključku gradskog odbora glasovnice mo-raju biti Štampane u unijskoj Štam-pariji ne po skebovima ili u Štam-pariji koja ne priznaje radničke unije BYRNES MEDJU DIREKTORI MA MAJNA U KANADI James P I?yrnes bivSi driavni sekretar Sjedinjenih Država iza-bran je za jednog od direktora Nevvmont Mining Co jedne od naj-većih zlatnih srebrnih i niklenih kompanija u Kanadi JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVIA I K DI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO TORONTO ONTARIO THURSDAY DECEMBER 18TH 1947 7%& r 1 i t%S' "V mJk -- rv j-- i? fiRjfc ' "!'' jx f-b-m wusikmc aHm&j 3fr W T JSE! vfip j£man%Mm KVARTA MLIJEKA NA ČETVERO DJECE Hiljade kanadskih majki u današnjoj skupoći zabri-nulo gleda na pravilno ishranjivanje stoje djece Nakon je poučena cijena mlijeku na 18 centi Mrs Rogcrs u Torontu ne može kupiti više od jedne karte njezino četvero djece MILO ffADE DA CE VL1ĐA ISTA ODUZETI PROTIV VISOKU CDENA TORIJEVCI ISKORIŠĆUJU VISOKE CIJENE ZA STICANJE POLITIČKOG KAPITALA Ottava 17 Dec — Torijevski poslanik iz Calgary Douglas Hark-nes- s preporučio je u parlamentu da vlada naplaćuje na mlijeko obi-teljima sa malodobnom djecom Po miiljenju Harknessa vlada bi trebala izdati posebne karte u vrijednosti od 5 centi i poslati ih svakoj obitelji u zemlji koja prima obiteljfku potporu Obitelji bi za svaku kvartu mlijeka dale svojih 13 centi i kartu što bi ukupno Dok talijanski premijer de Gasperi sastavlja novu vladu otoku Siciliji radnici izašli generalni štrajk PARLAMENTU NARODNI POSLANICI OPTUŽUJU DE GASPERIA SLU2NIKA AMERIČKOM IMPERIJALIZMU Rim Dec Jučer je premijer de Gasperi sastavio novu talijan-sku vladu Nova vlada je sastav-ljena od socijal-demokra- ta repu-blikanaca neovišnjaka 1 đe Ga-sperije-vih kršćanskih demokrata Komunista i socijalista nema u vladi Predstavljajući svoju novu vla du u parlamentu de Gasperi je bio često prekidan oitrim upadicama od strane komunističkih i socijali-stičkih zastupnika kao: "Glas Amerike govori ili '"Riječ ima predstavnik američkog imperijali-zma u Rimu" Kad se bura u parlamentu stiza-la premijer de Gasperi je rekao da je novi kabinet "garancija de-mokrac- ije u zemlji" Taj novi ka-binet — kale de Gasperi — od-lučio je da generalni izbori koji su zakazani bili za 7 marča odrie izmedju 4 i aprila U RUDNIKE SJEVERNOG ONTARIA STIGLO 59 "RASELJENIH LICA" Timmins Dec 1G — je ovamo stiglo 59 "novih" rudara za ovdalnje rudnike većinom za Ho-ling- er Consolidated Gold Mines Ovi novi "rudari" dopremljeni su iz raznih kempa za "raseljena lica" Po narodnosti su većinom Ukrajinci Po dolasku ovamo smje-šteni su po kućama Ukrajinaca koji su inače poznati kao neprija-telji Sovjetskog Saveza Rudari Timminsa i okolice ne gledaju na dolazak ovih "novih" rudara sa lijepim okom Postoji opasnost — kaže organizator maj-ners- ke — da kompanije na-mjeravaju pomoću ovakvih "ruda-ra" razbiti rudarsku uniju Zbog toga naSa dužnost je — kaže organizator rudara — da tražimo od kompanija da rte uposluju u rudnike lica koja nisu organizirana I u majnerskoj uniji rmtas'mt'x-- - i jv_ --atotr „__i_w d rir!! — za se iznosilo centi krliko danas stoji kvarta mlijeka Mljekarske kom-panije ove karte svakog mjeseca slale u Ottavu koja bi im ispla-tila njihovu vrijednost Pravo na ovakve karte — kaže Ilarknesa — imalo oko 3700000 kanadske djece koja primaju obi-teljsku potporu Na taj način ob-iteljima bi se svakog dana po cije-loj zemlji pristedilo 185700 do-lara ili 67780r00 dolara godišnje na su na U KAO 17 18 Danas unije 18 bi bi Dok ovako u talijanskom parla-mentu na otoku Siciliji u gradu Catania od 244000 stanovnika proglašen Je generalni štrajk Ge-neralni Štrajk je pozvan po pitanju besposleničke pomoći radnicima Svi radnici u gradu Cataniji na-laze se na Štrajku Grad je posve paraliziran Na poslu su ostali samo radnici i posluinici u bolni-cama pekari mljekari i drugi za koje je vodstvo radničke konfede-racije smatralo da su od nužne službe narodnim potrebama Seljačke bune u pozadini Cliang Kaj-sheko- vih trupa Sjeverni Šansi — Novinska agen-cija "Nova Kina'' Javlja da k u kuomintanSkoj pozadini Siri pobu-na seljaka U toku posljednje go-dine dana izbio je veliki broj se-ljačkih pobuna Seljaci su se latili oružja da bi se zaititili od divlja čkog ubiranja poreza i nasilnog regrutiranja od strane predstav-nika Kuomintanga Tako su osno-vane seljačke gerilske grupe u planinama koje se graniče sa ob-- 1 lastima čečuana Hunana Kvenčua i Hupea koje ne samo Sto su odbile sve Ćang Kaj šekove ekspe-dicije "za uspostavljanje mira" već su i proSirile oblast pod svojom kontrolom Ove seljačke pobune predstav-ljaju spontani protest seljaka zbog ugnjetavanja koje vi5e ne mogu izdržati Iz tih razloga ove geril-ske grupe uživaju punu podrfku naroda u svojim oblastima Koristeći se Ćang Kaj šekovim teSkoćama zbog sve uspjeSnijeg razvoja ofenzive Narodno-demo-kratsk- e armije ove gerikke grupe povećavaju svoju aktivnost i na taj način postaju važan faktor za slabljenje Ćang Kaj šekove po-zadine Nema dvojbe da bi se svaka obi-telj složila s ovakvom preporu-kom ali jedno su riječi a drugo su djela Torijevci znaju vrlo do-bni da ovakvu preporuku neće usvojiti parlamenat pa im to ne smeta da na račun visokih cijena stiču politički kapital za svoju par-tiju Kad bi izgledalo da ćo par-lamenat neSto sličnoga usvojiti oni bi glasali protiv Protiv su glasali i onda kad je doneSen predlog da vlada zadrii kontrolu sve do 31 decembra 1948 godine a istog dana su kritizirali vladu Sto je "ukinula kontrolu cijena u tako nezgodno vrijeme" U parlamentu se joS uvjek vodi živa rasprava o visokim cijenama Sva opozicija počam od torijevaca pa do CCF je "protiv" toga Sto je vlada ukinula kontrolu i tako dras-tično oslabila kupovnu snagu sta-novništva Opozicioni poslanici održavaju bombastične govore do-našaj- u predloge i nadopune — i točka Svi su oprezni u tome da ne povrijede interese profita ARGENTINA JE SPREMNA POZAJMITI PET BILIJUNA DOLARA IJuenos Aires Dec 17 — Vodja argentinske delegacije na trgova-čkoj konferenciji u Havani je re-kao da je Argentina "spremna po-zajmiti pet bilijuna dolara za ze-mlje koje su uključene u MarSalo-vo- m planu" To bi — kaže dal! argentinski delegat — bio na do-prinos u MarSalovom planu ANTIFAŠISTIČKI FRONT ŽENA U JUGOSLAVIJI Reograd Dec 15 U svim na-rodnim republikama žene se pri-premaju za Drugi Kongres anti-fašističkog fronta žena koji će jc održati 25 januara iduće godine PROMJENA RUBALJA U SOVJETSKOM SAVEZU Moskva Dec 17 — Gradjam Sovjetskog Saveza okupljeni su ovih dana promjenom starih ruba-Ij- a za nove Za deset starih ruba-V- U dobiva se jedan n Ako o' ta ima na banci 3000 ili ma'ije dobiti će jedan za jedan ako ima viJe od 3000 promjenjuj se sa tri prema jedan Obzirom na podizanje vrijednost sovjetskog rublja ple su i cijene na svim artiklima Na-rod Sovjetskog Savna poidravlja ovu monetarnu reformu i gleda u tome JoS veći koak u pravcu boljeg života Na vani pet rubalja vrijedi jedan dolar PREMIJER KING 73 GODINE STAR Ottawa Dec 17 Danas premi-jer Kanade slavi svoj sedamdeseti-treć- i rodjendan Premijer King je rodjen u Kitcheneru reksS i mml POTPISAN 8 PROSINCA U BUDIMPEŠTI I Beograd — Tekst ugovora o 1 prijateljstvu suradnji i uzajamnoj pomoći koji je zaključen izmedju FAR Jugoslavije i republike Ma- - djarske glasi: "Uvjereni da prisne prijatelj-ski' veze i tijesna suradnja idgo- - traju stvarnim interesima naro-da FN'RJ i madjartkog naroda Koji u tome vide garanciju svoje i -- lobode i nezavisnosti svog sve-- ! u -- mog razvitka i procvata kao i osiguranja i učvršćenja mira u ovom dijelu Europe imajući u vidu životni interes obiju zemalja za uzajamnu obranu i polazeći od iskustva posljednjeg svjetskog rata kada je Njemačka napala niz europskih naroda i ug-rozila njihovu slobodu političku nezavisnost i teritorijalni integri-tet čvrsto rjeSeni da se zajednički bore protiv svake agresije upere-ne protiv njihovih naroda i da se zajedničkim snagama suprodtavt kako svim pokušajima obnavljanJ6 njemačkog imperijalizma taku i njegovim svim mogućim u kojoj bilo formi saveznicima ili drugim napadačima želeći da učvrste svoje pogtojeće prijateljske veze i da svečano po-tvrdo svoju nepokolebivu volju da u buduće zajedno obrane svoju slobodu nezavisnost i integritet i da uredjuju svojo medjusobne od-nose u duhu prijateljstva i surad nje i u korist učvršćenja mira i medjunarodne suradnje Presidium Narodne skupStinc FNRJ i predsjednik Republike Ma-djarsk- e rjeSili su da zaključe Ugo vor o prijateljstvu suradnji i uza-jamnoj pomoći te su 7a tu svrhu imenovali svoje opunomoćenike i to: Presidium Narodne skupštine FNRJ Maršala Josipa Kroza-Tit- a predsjednika vlade PNItJ a predsjednik Republike Ma- - djarske gospodina Iajosa Di-nje- sa predsjednika vlade Re-publike Madjarske koji su se nakon su izmijenili svoja punomoćja nadjena u Is pravnom stanju suglasili u slijede-ćim: ćlan 1 Visoke Strane sporazumijele su se da će ce u interesu obiju zemalja i njihovih naroda udružiti u politici trajnog prijateljstva koje će učvršćivati tijesnom medjusobnom suradnjom Ćlan 2 Visoke Strane Ugovor-nič- e savjetovat će se u svim važ nim medjunarodnim pitanjima koja se tiču interesa obiju zemaljn ili mira i medjunarodne suradnje i postu pat će sporazumno u duhu Povelje Ujedinjenih Nacija te će u sporazumu provoditi sve potre bne mjere da bi osigurale svoju sigurnost nezavisnost i integritet ćlan 3 U slučaju da Njemačka ili neka treća država napadne jed-nu od Visokih Strana Ugovorni-c- a s ciljem da ugrozi njezinu ne-zavisnost da ju porobi ili da odu-zme njezine teritorije druga Viso-ka Strana Ugovornka će joj bez odlaganja pružiti vojničku i svaku drugu pomoć svim raspoloživim sredstvima član 4 Visoke Strane Ugovor-nic- e oba vetu ju se da neee skla pati nikakav savez niti će sudje-lovati u bilo kakvoj akciji upere-noj protiv druge Visoke Strane Ugovornice Član 5 Visoke Strane učvrstit će zajednički svaka u krugu svojih djelatnosti eko-nomske kulturne i druge veze iz-medju obiju zemalja na osnovu ugovora i sporazuma zaključenih u tom cilju Ćlan G Ovaj ugovor ničim ne vrijedja obaveze koje su na sebe uzele FNRJ I Republika Madjar-sk- a prema trećim državama Vi-soke Strane Ugovornice izvrSavat će ovaj ugovor u duhu Povelje Ujedinjenih Nacija i podržavat će svaku inicijativu koja ide sa tim da se uklone žariSta agresije i da se uspostavi mir i sigurnost u svijetu ćlan 7 Ovaj ugovor stupa na snagu izmjenom ratifikacionib instrumenata koja će se obaviti OD ilUVIII pretplata ili tfT i 1 1 hbTii iHi m% Vol 7 Broj 1162 uaosiavensk! im arn ugovora UGOVOR Ugovor-nic- e Ugovor-nice u Beogradu i ostaje u važnosti 20 godina od dana potpisivanja Ako ni jedna od Visokih Strana Ugo-vorni- ca na kraju ovog dvadeset-godiSnjc- g perioda nebi izrazila že-lju godinu dana prije isteka roka da odkaže ovaj Ugovor on će ostati na snazi za idućih 5 godina i tako svaki put dotle dok jedna od Visokih Strana Ugovornica na godinu dana prije isteka tekuće petgodižnje periode pismeno ne saopći svoju namjeru da rrckino njegovo važenje U potvrdu toga opunomoćenici su potpisali ovaj Ugovor i stavili na njega svoje pečate Radjeno u Budimpešti 8 decem-bra 1947 godine u po dva primjer-ka na srpsko-hrvatsko- m i madjar-sko-m jeziku s tim da oba teksta imaju podjednaku važnost" Abbott o trgovačkim pregovorima sa Državama Ottavva 17 Dec — Ministar fi-nancija Douglas Abbott govorio jo u parlamentu o trgovačkim pre govorima izmedju Kanade i Sjedi-njenih Država Ministar Abbott Je izrazio uvje-renje da će "Marshallov plan" pružiti priliku Kanadi za veći iz-voz robe u Sjedinjene Države i olakSati problem američkog dola-ra Kanada bi po mišljenju mini-stra Abbotta uvozila u Sjedinje-no Državo sve ito je potrebno u "Marshallovom planu" u "poma-ganje" Europi a Sto se sa taj plan u Sjedinjenim Državama ne može dobiti Ovakvom linijom ministar finan-cija i vlada premijera Kinga Iz-ravno povezuju kanadsku ekono-miju sa "Marshallovim planom" To je tako zvani "Abbottov plan" koji će na kanadskom teritoriju operirati u interesu prodiranja američkog dolara po zemljama za-padne Europe Zagovaraju Taft-Hartl- ey zakon za Kanadu Vindsor 18 Dec — Upravitelji trgovačke komore (Chamber of Comerce) u Windsoru su mišljenja da vlasti trebaju uspostaviti oštriji radnički zakon koji bi ograničio radnička prava u industriji Oni imaju u vidu Taft-Hartle- y zakon u Sjedinjenim Državama kojeg da bi treba primijeniti i na Kanadu Zakon kojeg upravitelji Cham ber of Comerce u Windsoru imaju u vidu trebao bi ukinuti pravo unijskog poslovanja ograničiti ko-lektivno pregovaranje isključiti komuniste iz rukovodećih mjesta u unijama zabraniti podržavanje masovnih Štrajkaških straža itd PoSto takav zakon u Kanadi predlažu predstavnici krupne indu-strije predstavnici Forda Chrvs-ler- a i drugih koji imaju upliva kod federalnih i provincijalnih vla-sti nije ikljurena mogućnost da vlasti doita uspostave takav za-kon RADI TOGA ŠTO ISPO-VJE- DA ISTINU London Dec 17 — Nadbiskup od Canteburv G F Fisher odre-kao se danas dekana od Canteburv dr Havvlett Johnsona radi njego vog putovanja po raznim istočno-europskim zemljama i radi propo-vijedanja istine o tim zemljama Nadbiskup G F Fiher je rekao da on niti njegova crkva nemoie imati niSta zajedničkog sa izjava-ma i učenjem dr Hawlett John-sona "To učenje je strano engle-skoj crkvi i mi ne želimo imati niSta zajedničkog sa takvom pro-pagandom Dr Havvlett Johnsofi može o tome govoriti u ime sb ali ne i u ime engleske crkve" — rekao je nadbiskup Fisher |
Tags
Comments
Post a Comment for 000564