Novosti, August 01, 1946

              STRANA 4
STO ZNATE O KANADI
Historijske isprave Kanade
Ccmadian Citizenship Branch Secretary of State Dept Ottawa
PAKIšKI UGOVOR 01) 1783
(1)10 I)
Pariškim ugovorom završen
je rat američke revolucije i usta-novljena
je neovisnost prvobitnih
trinaest kolonija Glasom ovoga
ugovora podijeljeni su interesi i
prava izmedju novo ustrojenih Sje-dinjenih
Država Amerike i preos-tatk- a
britanskih kolonija što je
bilo od osobite važnosti za obad-vije
strane Radi toga Pariški ugo-vor
se smatra takodjer od historij-ske
važnosti za Kanadu pa je vri-jedno
iz njega nekoje važnije to-čke
iznijeti:
1 GRANICE
Sto se tiče razgraničenja na is-toku
sve do St Lavvrence nije bi-lo
mnogo poteškoća Ali dalje na
zapad za cijelu unutrašnjost to su
bila upravo teška pitanja za rije-St-L
Kod ovga treba imati na umu
da Proglasom od 1703 sva prostra-na
unutrašnjost bila je potpuno
odijeljena kako od provincije Que-be- c
tako i od drugih trinaest ko-lonija
Po Quebec zakoniku od 1774
ovi predjeli su bili opet pripojeni
Kanadi ali uz uvjet da ništa iz
Quebec zakonika ne smije na bilo
koji način utjecati na granice iz-medju
Kanade i drugih kolonija
Ali za vrijeme rata zahtjevi su
postajali sve jači da se unutraš-njost
kod zaključivanja mira dade
pod upravu neovisne vlade kakova
god će iz rata proizaći Pa u to
američki povjerenici na mirovnim
pregovorima u Parizu 1782-178- 3 i
tražili To su na početku Britanci
bili voljni i dati dokle ne dodju
vijesti da je Gibraltar izdržao
panjolko-francusk- u obsadu i da
se nije predao To je Britance oso-kolilo
pa su oni postali tvrdji a
Amerikanci opet mekaniji u svo-jim
zahtjevima pa su bili voljni i
nagoditi se Posljedica toga je bi-la
da su Amerikanci ponudili Itri- -
tancima za granicu ili 45 stupanj
sjeverna Širine od St Lavvrence
do Mississippi rijeke ili pak od
St LnTenca pa dalje na zapad
kroz jezera Britanci su onda pri-hvatili
da bude granična linija iz-medju
U S i Kanade kroz jezera
Tako je mirovnim ugovorom u
Parizu odredjena medjunarodna
granica do sjeverozapadnog ugla
jezera "Lake of the Woods" a od
ovdje je imala ići dalje ravno na
zapad do Mississippi rijeke Ali
kako je to geografski bilo nemogu-će
izvesti to će o tom nešto više
biti govora kasnije
2 DUGOVI I IOJALISTI
Ugovor je predvidjao da za bri-tanske
vjerovnike ne bi smjelo bi-ti
zakonskih poteškoća kod ubira-nja
pravovaljanih dugova a loja-Ustim- a
da se dade godina dana u
Vojem roku se mogu povratiti svo
jim domovima i pronaći ono što su I
izgubili Daljnjega proganjanja
lojalista i zapljena ne smije biti
Ali londonski trgovci su imali ve-likih
neprilika kod ubiranja dugo-va
a lojaliste se i dalje proganja-lo
Gledom na to američki povjere-nici
su otvoreno priznali Britanci-ma
da je neprilika u tom što oni
ne imadu pravne moći da se obve-zuju
za razne države A za onda
zapravo i nije bilo jedne cpće vla-d- e
nego je svaka država za sebe
bila vrhovni gospodar Kongres
Sjedinjenih Država je obećao i
preporučio pojedinim državama
I razne uslove ugovora provedu
ali pojedine države su s tim ili
oteEale ili pak u opće nisu htjele
provadjati Posljedica je bila da
lojalisti koji su se vraćali u Sje-dinjen
Države da si urede svoje
ZAHVALNO PISMO IZ
BEOGRADA
Ovo rihvalro pismo poslao je
predsjednik Izvršnog narodnog
odbora Beograda gospodji Magdi
Temelkov Maccdonki iz Bugar-ske
koja sada žive u Hamiltonu
Ont za njezin požrtvovani rad u
pomaganju naših naroda Ona je
prošle godine prikupila mnogo
stvari a naročito cipela spakova-l- a
donijela konzulatu nove Jugo-slavije
i sa jednom našom ladjom
roba je poslana našem junačkom
narodu List glasi:
Gospodje Magda Temelkova
Montreal Canada — U ime pra-djan- a
Beograda koji su u toku ra- ta inetrjHi ogromna oštećenja od
strane tA upetom izvolite primiti
najsrdačnju zahvalnost za poklon
koji te učinili Beogradu a koji
smatramo kao izraz shvaćanja i
želje da pomognete gradjanima
Beograda u (gradnji i očuvanju
tekovina Narodno - oslobodilačke
borbe
Pridružujući ovoj zahvalnosti
beogradjana i svoju ličnu zahval- -
stvari susretali su se često sa
grubim postupkom sa strane svo-jih
starih susjeda koji su lojal iste
smatrali i za izdajice
Kongres je mogao vrlo malo
učiniti da se ove zloporabe sprije-či
pa su radi toga mnogi bili mi-šljenja
da U S krši Pariški ugo-vor
Radi toga je bilo u Kanadi i
u Britaniji dosta uznemireno A
cijelo pitanje lojalista bilo je po-vezano
sa odredbom ugovora od-noseći-m
se na "zapadne postaje"
o čemu će liti vise govora u slje
dećim našim razlaganjima
Odmarališta radnika u
Jugoslaviji
Subotica — Kod Subotice ot-voren
je prvi dom za odmor rad-nika
u Vojvodini Dom raspolaže
sa 28 soba sa 80 postelja Restau-ran- t
doma izdaje 5 obroka dnevno
Svečanom otvaranju doma prisus-tvovao
je predsjednik Jedinstve-nih
Sindikata Djuro Salaj koji je
istakao da su pored ovog otvorena
još 2 odmarališta u Vrnjačkoj Ba-nji
i u Zadru a kroz nekoliko da
na bit će otvorena još 2 Iduće go-dine
otvara se za radnike veliki
dom u Ulcinju "To je samo poče-tak
rekao je Djuro Salaj Pošto
je ovo država radnog naroda vodit
će se računa da se onima koji ra-de
stave na raspoloženje tekovine
toga rada"
Novi Sad — Glavni izvršni od-bor
autonomne pokrajine Vojvodi-ne
osnovao je 19 pionirskih ljeto-vališta
u kojima se već nalazi
2500 djece Najveći procent pio-nira
u ljetovalištima su djeca ko-lonista
McKess Rocks Pa USA — j
Dragi i mili moj Petre: — Bilo je
to ako me moje pamćenje služi
prije dvije godine ili više kad je
sva naprednija štampa počela iz-našati
izdajnički rad dr V Mače-k- a
Napredna štampa ozbiljno je
upozoravala hrvatski i ostale na-rode
iz Jugoslavije u Sjedinjenim
Državama i Kanadi da budu opre-zni
i da nebi nasjedali lažnim iz-javama
pokvarene štampe obzi-rom
na Mačeka jer se doznaje da
nešto nije s njime u redu da je
nešto trulo u državi Danskoj 1 td i td
Sjećaš li se Petre ti si tada
uzeo ulogu branitelja Mačeka a
u jednom od svojih uvodnika
(kao odgovor naprednoj štampi)
rekao si po prilici ovo — Ne tre-ba
se prcnagljivati sa osudom dr
Mačeka da se nebi osudilo nevina i
čovjeka i završio si sa ovim rije-čima
"Ako se leđnoga dana do
kaže Mačekova krivnja ja ću biti
prvi koji ću ga ožignsati kroz
stupce Hrvatskog Glasa"
Petre od toga tvoga obećanja
već je prilično vode proteklo is-pod
Savskog mosta a u svijetu
se toga mnogo promjenilo Ma-čeko- vo
izdajstvo ne samo da je
dokazano nego je on to sam po-tvrdio
sa svojom famoznom iz-javom
u Parizu nakon što je
strugnuo iz Kupinca sa njegovom
braćom ustašama i Nijemcima
Moj Petre od te izjave je prošla
već godina dana a ja eto kako
vidiš čekam i čekam na taj tvoj
obećani žig Pratim pomno tvoje
uvodnike da mi nebi koji izma
kao ali badava u nijednom nema
ni pomena o tvom žigu
No svakako si ni učinio jednu
dobru uslugu naime prateći po-mno
tvoje uvodnike sve sam više
uvidjavao i na koncu sam se os-vjedočio
da ti Tetre umjesto da
izvršiš svoje časno obećanje i da
ožigošeš izdajnika Mačeka po
njegovoj zasluzi ti još braniš nje-govo
izdajstvo A to dragi moj
nije dobra pojava nije to dostoj-no
za jednog novinara Ti pljuješ
u vjetar a znaš vrlo dobro kuda
povraća a ne volim vrijedjati
jer ne voli n biti vrijedjan ali us-prkos
svega ovo sam ti morao
reći
Od kad su Hitlerovi razbojnici
ravelićevi koljači Mačekova gar-da
napustili Jugoslaviju ti si po- stao upravo profesor u izvrtanju
istine U tome si zaboravio jedno
a to je ovo: da ovakve stvari ni-kad
i nikome nisu služile na čast
pred zdravo mislećim svijetom
pa neće ni tebi
noet šaljemo vam bratske pozdra-ve
iz nove Titove Jugoslavije
Predsjednik Izvršnog narodnog
odbora grada Beograda
Ninko Petrović
F
MOLITVA I RAD
(NARODNA)
Bio jednom neki pop Mićo u
Drobnjacima veoma pametan Da
reknem učen nije nego onako do-sjetljiv
Jedanput ga utjera kiša u kuću
jednog njegovog parohijana Ne
potraje dugo a kiša stade proti-ca- ti
kroz zid u kuću
Kada to vidi pop Mićo reći će
parohijanu:
— A zašto ne očitaš molitvu da
ti zid ne propušta vodu ?
— A zar ima pope I od toga
molitva kunem te bogom
— Ima kako nema ! — odgo
vori pop
— A pošto je tako ti boga? —
zapita domaćin
— Bogme ako hoćeš da brzam
daćeš ovna od dvije godine a ako
hoćeš da otešem daćeš ovna-pre-hodni- ka
— Dela pope tako ti boga ote-ži
Meni je svejedno i dvizac
(ovan od dvije godine) biće mi do
godine prehodnik
Top Mićo uze knjigu pa očita
neku molitivu a naposljetku stade
na sav glas otezati
— Da uzima jesi motiku! Da
okopa ješ dobro oko kuće! Da po-redjaj- eSi
ploču do ploče i kuća ne
potjecajet!
— šta veliš to pope?
— Velim što knjiga kaže Kaže
da ti uzmeš motiku pa da dobro
okopaš oko kuće i napraviš jarak
pa ti zidovi ne će propuštati vodu
Domaćin to učini i odista je ot-sa- d
imao suhu kuću Voda je oti-cal- a
jarkom koji je on oko kuće
okopao Poslije se svakome hvalio:
— Nema brate popa Miće mo-litve
u svijetu! Nema pa nema
Ne žalim što sam mu dao prehod-nik- a
Tko danas iole prati IIG ako je
zdravog razuma taj mora da se
u čudu pita da li je to moguće
da jedna osoba može tako nisko
pasti Petar je pripravan žrtvo-vati
sav hrvatski narod samo za
volju nekoliko kaputaša a za nji-hovu
volju nastoji zavesti i za-glup- iti
iseljene Jugoslavene u
Kanadi i Sjedinjenim Državama
Petre ovo je neoprostiv grijeh
ili čak zločin ako hoćeš Ti si za-boravio
da su pojedinci u povije
sti našeg naroda gadne i ogavne
uloge igrali Ali narodi kao na-rodi
su ostajali jer napokom po-jedinci
su pojedinci a narod je
sve
Tetre istina je tako nešto ve-likoga
da nigdje pod nebeskim
svodom nema takvog skrovišta
gdje bi se mogla zauvjek sakriti
Kada je izdajnik Maček pozvao
hrvatski narod da mirno i pokor-no
prignu šiju pred ustaškim ko-ljačima
i Hitlerovim i Musolije-vi- m
razbojnicima da mirno pod-nosi
i gleda kako se oskvrnjuje i
obečašćuje obiteljska svetost ka-ko
mu se gazi po svim ostalim
njegovim svetinjama stranice
Hrvatskog Glasa su govorile da
to nije istina Da su narodi Ju
goslavije prihvatili Mačekov sav-jet
tko zna kako zemljovidna
karta Evrope u opće bi izgledala
Za sve to Mačeka ne boli glava
On bi i dalje sa svojim koljačima
uživao u narodnoj krvi A ostali
i ti Petre s njima trljao bi zado-voljno
ruke i trubio kroz svoju
krpetinu hrvatskom narodu: "Ma-ček
je mučenik Maček je zakonit
vodja seljaka I td Maček je bio
vodja bogataša i svojih koljača
a protivu siromašnih golorukih i
bespomoćnih seljaka i baš zato Je
došao čas odmazde To je svakom
poznato
Koljači su bježali zato jer su
znali što imaju na svojim crnim
dušama Petre oni su bježali pred
narodnim sudom Ali zašto je Ma
ček bježao? Da prema tvojim
tvrdnjama on je bio Hitlerov
taoc i pod stražom od nekih 50
naoružanih vojnika i nitko nije
mogao do njega I prema tvome
tumačenju nije znao što se doga-dj- a
u Hrvatskoj A na temelju to-ga
imao je najmanje razloga za
bježanje Tetre tko nije kriv taj
ne bježi a obratno ti možeš pri-Sapta- ti
svom Resteku i P Radiću
Ja nikako ne mogu da shvatim u
svojoj glavi kad je Maček bio za-točen
pod tako velikom stražom
tko mu je otvorio vrata tako da
j norao strugnuti preko granice
Daj mi to rastumači Ti si genije
u raspletanju čvorova
Ti si nadmašio srpske obranaše
i hrvatske Daničare na novinar-skom
polju Pa neće biti nikakvo
čudo ako počneš Jednoga dana
komentirati da je Tito suradjivao
NOVOSTI
Zločin je izvršen u zoru
Gata — selo u srednjoj Dal-maciji
— popalili su četnici
Draže Mihajlovića u zoru 1 10
1942 godine Na najsvirepiji
način mučili su sjekli i mrcva-rili
djecu žene i ljude Prelo
130 nevino poklanih seljaka
traže opravdanu kaznu za zlo-čin
izvršen nad njima i za bez-broj
zločina počinjenih u svim
krajeima naše domovine
Govoriti o jednom pored toliko
još strasnijih ili isto toliko svire-pih
nakaznih i u divljanju neus-poredivih
zločina ne znači zabo-raviti
cjelinu zaboraviti ostale
zločine nego u toj cjelini otkriti
i osvjetliti još jednu ranu sagle-dati
ubicu izbližega vidjeti ga na
nedjelju u svoj zločinačkoj naka-zanos- ti
u podivljalom bijesu da
bi i cjeloviti zločin sastavljen od
bezbrojnog niza zločina bio Jo5
potpunije u svem užasu vidjen
Nikada više bola a manje riječi
kao onog jutra kad je zločin izvr-šen
Nikada nisam jače mrzio a
snažnije nježnije i ljudsklje volio
kao onoga dana kad je preko sto-tinu
nevinih seljaka mojih naj-bližih
s kojima sam rastao i odra
stao izricalo u posljednjem rop-c- u
u zadnjem izdisaju kletvu na
ubice
što si ti Marijo dijete nejako
skrivala da te nož preko grla sa-siječe?
Ni govoriti ne umiješ Zar
je tvoj djetinji smijeh smetao ubi-ca- ma radosti materina Radosti
povijena kao bršljan oko ovog lju-tog
kamena Gugučeš kao golubica
golišava Ruke širiš suncu i bis-trim
potocima niz polje Gacko
kao krila ptica kad prvi put iz
gnijezda izlijeće što si ti skrivi-la?
Zločinac nema samilosti On
Ima nož u ruci a mrak i zločin u
srcu i u mislima O zločincu se
ne može govoriti kao o čovjeku a
od životinje ga dijeli srozava ga
Otvoreno pismo Petru Stankoviću
uredniku Hrvatskog Glasa u Kanadi
sa Nijemcima I eto za rane božje
nisam se prevario Ta molimte
daj mi reci da li znaš što znači
riječ savjest Pa ako znaš onda
ja ne mogu pojmiti kako ta sav-jest
može biti tako zlobna kod ne-kih
ljudi a o tebi da i ne govo-rim
Na tebe ni najmanje ne dje-luju
oni koncentracioni logori u ko
jima je krvnik Pavelić uz blago-slov
mačekovaca dao pogubiti na
stotine hiljada nevinog naroda iz
zemalja Jugoslavije a naročito
srpskog naroda Na tebe ne djelu
ju ona nebrojena pisma koja da-nomice
stižu iz kraja i koja su
puna grozota o krvološtvima pave-lićeva- ca
a koje nebi ni najvještije
pero godinama opisalo Nisu ta
pisma smicalice pokvarenih nov-inara
već je njih pisao prosti puk
koji nezna pisati nego ono što je
vidio i preživio To je čista istina
Tvoj neki Goreta iz Londona
koji čak tamo u Engleskoj "bolje
zna' 'što se dogadja nego sam na-rod
kaže da u Jugoslaviji nema
dovoljno intelektualne snage i
zato narod strada i ne može na-pre- d
Dakle po Goretinom i tvom
mišljenju nije krivnja Pavelića
Hitlera Musolinija i Mačeka za
sve grozote koje su tamo činjene
i za uništenje gospodarstva zem-lje
već je sve kriv Tito i naši na-rodi
koji ga u tolikoj mjeri sli-jede
Razumije se da su svi intelek
tualci koji su svojim otrovnim pe
rom živom riječju i djelom zago
varali i izvršavali naredbe krva-vog
Pavelića sudjeni su ili će biti
sudjeni po narodnom sudu kad se
predadu ili padnu u ruke narod-nim
organima Ja se sam zgra-ža- n
nad politikom zapadnih Sa-veznika
što već nisu uručili krvni-ka
Pavelića narodnim vlastima a
Petre kad si ti napisao Članak da
se Pavelića' ratnog zločinca broj
jedan uruči narodnim vlastima da
odgovara za zločine koje je po-činio
osobito nad bratskim srp- skim narodom te nad ostalima
narodima Jugoslavije?
Sa narodom ostala je narodna
inteligencija koja svoj narod
mnogo voli koja je s njime dije-lila
u oslobodilačkoj borbi sve po-teškoće
a koja danas sa svojim
narodom radi i ulaže sve moguće
na obnovi i izgradnji gospodar-stva
Danas Titova Jugoslavija
podiže iz naroda nove intelektual-ne
sile koje će biti na ponos na-rodima
Jugoslavije To ti Tetre
vrlo dobro znaš
E sada Petre ja ti poručujem
putem ovaga dopisa ovo: Moja
pretplata na Hrvatski Glas ističe
negdje polovicom augusta ove
godine pa kad isteče neću više
da primam niti jedan broj toga
narodnog otrova Neću da sa tom
novinom sramotim svoju skromnu
kuću Josip Meaški
IP- -
ispod razine životinjskoga mračna
i stravično jeziva misao ubice
smišljenost i promišljenost kojom
vrši nedjelo Ni suditi mu ne bi
trebalo Zločinca treba kazniti i
iskorijeniti Ne radi osvete jer
nikakva kazna ne može osvetiti
zločin nad čovjekom Kazniti tre-ba
radi pravde radi suza i krvi
prolivene radi sadašnjice koju
gradimo u sreći i pjesmi a još
više još više radi budućnosti u
koju gledamo koju danas stvara-mo
kojoj idemo radi bljeska ra-dosti
u djetinjim očima radi čov-jeka
koji je stekao slobodu i u slo-bodi
kuje i kali sije i žanje podi-že
gradi i usavršuje čudotvornu
zemlju stvaralačkog rada i sreće
slobodnu domovinu slobodnih lju-di
Osvete potpune osvete nema
— jer tko može oživjeti mrtve
ruke da ponovo u zoru odlaze na
njive i u vinograde? Tko može
razigrati kola da u njima zaigra-ju
i zapjevaju djevojke koje je
četnička kama rasporila od pup- ka do grla? Tko može konačno
i zauvijek izbrisati boru na čelu 1
suzu materinu za zaklanom i izna-k- a
ženom djecom?
Takove osvete nema
Ali kazna treba da stigne zlo-čince
Kazna — radi ovih principa
pravde istine i nauke koja Jedina
neda da čovjek čovjeku bude vuk
nego brat i drug Kazniti treba i
posljednjeg zločinca da se zločin
opet ne povampiri da krvavo vrzi-n- o
kolo ne zaigraju ponovo ubice
oni u bradama i oni bez brada
različiti po spoljašnostl a tako
nakazno isti tako posvuda jezivo
jednaki u nedjelima i zločinima
Ni imena im nisu ista ali ovi krv-nici
klijaju iz istog mračnog faši-stičkog
korijena
Gdje korov raste — usjevi ne
rode Gdje ima mjesta zločincima
— nema života ljudima
A što si ti skrivila radosti na
ovom kršu srećo u kamenim ku-ćama
veselje pod ovim suncem?
što si ti skrivila dijete Marijo?
ZaSto ti je krvnik oštricom oči iz-vadio
rosna zoro?
Nema riječi kojom bi se izrekla
gola stvarnost činjenice kojom bi
se kazala nakaznost zločina
Mladoj ženi Antici KuvaČić koja
još nije majka postala četnik je
nožem iz utrobe istrgnuo nerodje- -
no dijete To je samo jedan detalj
u nizu užasa
Evo joS dišu Lopti krv na rane
kroz prerezane grkljane kroz
ubode JoS se nadimlju grudi Za-cen- io
se jauk od zemlje do neba
Stravičan mir pokolja Sunce se
radja veliko i rumeno iznad Gata
Selo u plamenu Strava i strka
Sunce se radja veliko i rumeno iz-nad
Gata
A tu povrh Stazice iznad Prosi-k- a
ispod Graca pokraj Vele Stu-dene
po podvornicama i komšilu-cim- a
leži 13C zauvijek mrtvih iz-nakaž-enih
mučenika i mučenica
sela Gata
Nema riječi koja bi rekla užas
te činjenice
I nad leševima četnici su vršili
zločine
Staricu Matiju živu su zakopali
u jamu Nad jamom je ostala ja-buka
To je jabuka koju ona uvi-jek
nosi u džepu i dariva djeci kri-šku
po krišku I meni je u djetinj-stvu
darivala smijehom i blago-slovom
Preko stotine Generalica
Pivčevića Kuvačića nejake djece
i radnih ljudi djevojaka i matera
mrtvih i iznakaženih leži na ro-djen- oj
zemlji
Zalud vas dozivam imenima
mili moji Odziva od vas nema
A malo prije pred čas bili ste
živi Zalud vas dozivam mili moji
Nema riječi kojima bi se prib-ližno
reklo što bi trebalo što bi se
moralo reći Riječ kao da je suvi-šna
slaba i nemoćna
Nad grobovima poklanih seljaka
sela Gata nije se čulo plača ni
glasa Bol oduzima riječi i suze
Ali bol nije oduzela ljubav prema
onima koje se ne može nego vo- - liti Bol nije oduzela mržnju pre-ma
ubicama
Zapjevale su puške partizanske
ljutom mržnjom i osvetom oglasi-le
su se mladenačkim glasom lju-bavi
Sunce se radja veliko i rumeno
iznad Gata
Nije to pustoš i zgarište nisu
to grobovi rasijani niz Gacko po-lje
Slušaj ovu pjesmu i vidjet ćeš:
nisu mrtvi seljaci sela Gata Oni
žive u živima i pobjedjuju s nji
ma U ovoj zori slobode Sto sviće
moti-- !
zori sviće
ovoj zori slobode
Marijo nejako Siri ruke
radosti živa! Sunce se veliko
i rumeno iznad Gata
Zločin je izvršen nad nevinim
seljacima sela Gata u zoru
dana koji se pomračio od bola i
užasa toj zori koja dijeli noć
od dana svitala je zora slobode
što obasjava i dane i zora ko--
OBJAVE
- - - -
Toronto Ont
The Toronto branch of the Ca-nadi- an
South-Slavi- c Vouth Fede-ratio- n is holding a dance on Sa-turd- av
August 3rd in honour of
the National Committee members
vvho are attending the National
Committee meeting The Dance
vrill be held at 386 Ontario Street
at 8 PM
Rrefreshments will be available
We wish to an invitation
to ali our friend3 — voung and
old — to attend our dance
Publicitv Committee
Windsor Ont
Sundav August 4th the
CSYF club is ehartering a
bus to Oxley Beach The bus vvill
leave exactly at 930 AM from
the Hali on Seminole St
AH members are to bring
their lunehes bathing suits and
a fee of 50c or 75c depending on
the number that appear
Come to have a good time vvith
us!
Social Committee
Dn A štampar novi
predsjednik MOZ
(l'renos sa strl)
Još 1931 g izabran je za profe-sora
socijalne medicine ali dikta-torske
vlasti kralja Aleksandra i
kasnije princa Pavla nisu htjele
potvrditi taj izbor sve do 1939 g
Tako je punih osam godina čekao
na potvrdu izbora za profesora
zagreDachog sveucnisia Kad je
izbor potvrdjen !
so USA u Jugoslaviju I mantc You
gdje se sveučiliš-- 1 heIP us- - as
godine ' spoca those
izabran je za dekana medicinskog
u Zagrebu na kojem po
ložaju je poduzimao razne mjere
da omogući studiranje siromašni-jim
djacima
Na položaju dekana medicinskog
fakulteta ostao je do ulaska usta-ša
i Nijemaca u Zagrebu koji su
ga uhapsili i predali ges-tapu
vrijeme proveo
je u gestapovskim zatvorima i in-ternaciji
Nakon sloma
i oslobodjenja Jugoslavije vra-tio
se u Zagreb gdje postaje opet
profesor zagrebačkog sveučilišta
a u jesen 1945 izabran je za
rektora sveučilišta u Zagrebu na
kojoj se dužnosti i danas nalazi
Pored svog velikog praktičnog
rada socijalnog liječnika i higije-ničar- a
Dr štampar je napisao či-tav
niz naučnih knjiga iz oblasti
medicine Medju ostalim napisao
je slijedeće knjige: "Zdravlje i
Društvo" "Higijena 1 socijalna
Medicina" "Higijenski zavodi i
škole" "Reforma medicinske na-stave"
"Zdravlje i socijalna ni-gurno- st"
Narodna čitanka o alko-holu- "
"Utjecaj socijalno-ekonom-ski- h faktora na narodno zdravlje"
itd Osim na srpsko-hrvatsko- m
Dr Štampar je pisao na engle-skom
jeziku na kojem su mu iza-šle
slijedeće knjige: "Narodno
zdravlje u Jugolaiji" "Narodno
zdravlje u Europi"
Cijeneći njegovo veliko znanje i
iskustvo vlada nove NFRJ ga je
poslala kao delegata Jugoslavije
na prvom zasjedanju Ujedinjenih
Naroda u januaru i februaru
godine Na tom zasjedanju izabran
Je jednoglasno za prvog podpred-sjednik- a
ekonomskog i socijalnog
savjeta UN Kao predstavnik Ju-goslavije
sudjeluje i na sadašnjim
zasjedanjima ekononukog i soci
jalnog Savjeta na kojima je Iza-bran
na svoju najnoviju dužnost
— predsjednika privremenog
Medjunarodne organizacije
zdravlja
ne zalazi i ne pomračuje se
zora koja jedina može izbrisati su-ze
i plač zora slobode za koju se
s pjesmom umire sloboda za koju
jedino treba živjeti
Ti nisi mrtva iivu te
Marijo Učiš slova i slažeš prve
riječi u rečenice Zelene se polja
i pjesma se ponovo selom razlije-ž- e
Nova se Gata izgradjuje i na
prozorima miriši cvijeće
Živu te gledam Marijo Nova je
radost u tvojim očima Radost
ja ne smije biti pomućena bistra
evo ih dolaze maiklinima I vodo ldena
kama i onog jutra u svitanje I SjediS u s bijelo okrečenim
dolaze u ovoj u zidovima Vjetar koji propuhuje
dijete
radja
novoga
U
extend
Vind-so- r
urged
irarsi kose kao na po
lju Savila si nad bilježnicu i
ruka ti drhee Koji je to nevidjen i
plamen u djetinjoj sjeni? ćija to
ruka mrtve ili žive Marije piše
nevještim slovima po bijelom pa-piru
bilježnice: Smrt ubojicama
Zora je svanula i već je dan
Sunce se radja veliko i rumeno iz-nad
Gata Raduj se živa radosti
Jure Kaštelan
Četvrtak 1 augusta 1946
p-- --
Larder Lake Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će svoju sjednicu u
nedjelju 4 augusta na večer u unij-ski- m prostorijama u Windsor ho-telu
Na sjednici će se raspravljati
pitanje piknika pa potreb-no
da sve članstvo bude prisutno
Hamilloi) Ont
Ogranak Kanadskih Hr-vata
održavati će svoju redovitu
sjednicu u srijedu 7 augusta u toč-no
730 u večer u Partizanskoj
dvorani
Detroit Micli
A Moonlight Picnic sponsored
by the American Vugoslav Youth
Club of Detroit vill be held on
August lOth at Welcome Park
15V4 mile Road (E Maple and
Livernois Rds) Our Moonlight
Picnic starts at 700 PM until
200 AM vvith refreshments of
sandvviches pop and ice cream
plus a lot of BEER! ! !
Music will be supplied for us bj
Marko Karamarich and his "Je-dinstvo"
Orchestra
Proceeds of this picnic go
tovards initiating our campaign
in acquiring a $1100000 mobile
hospital unit for our own distress-e- d
people of Yugoslavia
We sincerely invite alt our
friends both voung and old in
Canada as well as Detroit and
surrounding district to out
konačno taj vraća and J0ln us for this enjoyable ro
1939 g iz Moonlight Picnic aid
prima dužnosti wiU YugosIav vouth
nog profesora Slijedeće M UP tnat hoPital for
fakulteta
odmah
Cijelo rata
fašističke Njema-čke
g
ove
od-bora
ja
gledam
ko
kao školi
što
noći
pramen žito
se
je zato
Saveza
vvill
come
folks in Yugoslavia
Timmins Ont
Nick Goich
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će svoju redovitu
sjednicu u nedjelju 4 augusti u 1
sat poslije podne na 112 Balsam
St North
r
Ont
Sve-slavens- ki piknik održavati
će se u nedjelju 4 augusta u West
Hamiltonu iza Vestinghouse na
nama dobro poznatom mjestu
Ainsley Vood parku
Piknik priredjuju slijedeće na-predne
slavenske organizacije:
Savezi Kanadskih Hrvata i Srba
Federacija Kanadskih Rusa Kar- -
patoruska te ukrajinske i poljske
organizacije
Pored raznih govornika u ime
nas Hrvata govoriti će drug I
Linardić upravitelj Novosti
Čisti prihod od piknika će biti
raspodjeljen izmedju rečenih or
ganizacija na jednake djelove
Poziva se sav nai narod da po
sjeti piknik
Putokaz: Od James St uzmite
Aberdeen autobus koji će vas od-vesti
na mjesto piknika
Montreal Que
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će svoju redovitu
sjednicu u ponedjeljak 5 augusta
u 8 sati na večer u Jugoslaven-skom
Domu
Radi rješavanja važnih pitanja
potrebno je da svaki član bude na
sjednici
Srtiumaclier Ont
Mjesno Vijeće Kanadskih Juž-nih
Slavena priredjuje piknik u
nedjelju 4 augusta na dobro poz-natom
mjestu izmedju Schuma-cher- a
i Gold Centra Na pikniku
će biti svega kao i obično
Kirkland Lake Ont
Ogranak Sateza Kanadskih Hr-vata
održavati će svoju redovitu
sjednicu u nedjelju 4 augusta u 2
sata poslije podne u saveznim pro-storijama
na 40 A Lebel Ave
Radi valnih rješavanja zadaća
umoljava se članstvo da bude pri-sutno
na sjednici gdje će tako-djer
biti podnesen raport od proš-log
piknika
Thorold Ont
Organizacija Saveza Kanadskih
Hrvata održavati će svoju redovi-tu
sjednicu u subotu 3 augusta
u 730 u večer u Ukrajinskom
Domu na B-att-le St